Crnogorski bakarni (neobjašnjivo ga često čak i u službenim aktima nazivaju bronzani novac), apoeni od dvije i jedne pare, sadrže 950 hiljaditih djelova bakra, četrdeset hiljaditih djelova kositera i deset hiljaditih djelova cinka.
Crnogorski bakarni (neobjašnjivo ga često čak i u službenim aktima nazivaju bronzani novac), apoeni od dvije i jedne pare, sadrže 950 hiljaditih djelova bakra, četrdeset hiljaditih djelova kositera i deset hiljaditih djelova cinka.
Apoeni od 2 perpera nijesu kovani, pa je količina od 50.000 komada (100.000 perpera) iskovana u apoenima od 1 perpera.
Osim toga, do sad su samo veći apoeni brojku iznosa imali tiskano u takozvanoj " hrušt boji ", dakle boji koja se, kao kod tog kukca, mijenja ovisno o kutu gledanja.
Njihove molbe za promjenu po jednog apoena od 100 perpera, poslije isteka roka od 1. III 1914. godine, nijesu prihvaćene, pa je teško povjerovati da su ti apoeni sačuvani.
Srebrni apoeni od 2 perpera su pušteni u promet nešto kasnije, što je objavljeno u Glasu Crnogorca od 17. IV. 1910. godine, broj 18, u rubrici Domaće vijesti: Nov srebrni novac, Pošto je prispjela ukupna suma od 600.000 novih srebrnih dvoperperaca, to su isti na Glavnoj državnoj blagajni pušteni u promet 15 ov. mj.
U svojoj dokumentaciji ja imam fotografiju i novčanice od 20 dinara (jako pohabana, ali jedina do sada poznata), dok sam iz još neprovjerenih izvora saznao da najveći apoeni (500 i 1000 dinara) izgleda nisu ni izdavani.
Ostali apoeni također su jako rijetki, poznato je samo po jedan ili dva primjerka svakog apoena, dok se jedino apoen od 50 dinara (onaj objavljen u " dinaru ") pojavljuje sa tri različita serijska broja.
Veći apoeni su na naličju imali motiv spomenika " Povijest Hrvata " autora Ivana Meštrovića, a manji Zagrebačku katedralu.
Ostali apoeni su tiskani u manjoj nakladi i namijenjeni su simpatizerima koji su u mogućnosti izdvojiti više novca, govorio je Stanin.
Tako su apoeni od 10 lira bili štampani u crvenoj i bledoj boji, apoeni od 5 lira u plavoj i zelenoj, a apoeni od 1 lire u otvoreno i zatvoreno plavoj boji.
Formiranje cijena u pojedinačnoj PRODAJI (tj. cijena otkovima van kompleta) izvršeno je po kriteriju, koji je imao za cilj donijeti izdatniku čim veći prihod: ažijo na nominalu kod srebrnih komada veći je nego li kod zlatnika, kod zlatnika je manji ali s tim da manji apoeni imaju veći ažijo nego li veći. (Računa se, da će sitni ulagač biti spreman kupiti manji apoen, iako relativno više stoji.)
Za ove novce donose se ad hoc kovnički propisi, tako da isti apoeni raznih prigodnih izdanja mogu imati i različite finoće i težine istog plemenitog metala.
Iz iznetih podataka se vidi da retkost predstavljaju komadi od 50, a posebno apoeni od 100 perpera; ovo utoliko pre što su ove uputnice povlačene iz opticaja.
Kao i mali apoeni od 1 i 2 lipe, ljudi i trgovci često ih doživljavaju kao teret pa ih se nastoje rješiti (doduše, ne bacanjem u smeće).
Mislim da je sada jasno otkuda moja tvrdnja da su ovi apoeni najrjeđi primjerci starog crnogorskog novca.
Posebno je indikativno što su apoeni 12.000 eura pronađeni kod Gotovine odgovarali po nominalama i serijskim brojevima novčanica koje su isplaćene prilikom plaćanja otkupnine za otmicu maloljetnog Zagorčeva sina
Veći apoeni na naličju su imali motiv spomenika Povijest Hrvata Ivana Meštrovića, a manji zagrebačku katedralu.
Svi kasniji iskovani srebrni apoeni od: 1, 2, 5 perpera imaju identičan izgled, sem godine kovanja i promjene u imenu države sa Knjaževina u Kraljevina Crna Gora, kao i titule: Kralj umjesto: Knjaz Crne Gore.
Najveći apoeni dosad su bili oni od 50 milijardi dolara.
Svi apoeni od 1 do 100, dakle svih 6 apoena, imaju identičan dizajn.
Kovanica od 5 feninga istog je dizajna kao i apoeni od 10, 20 i 50 feninga, samo što nosi oznaku nominale 5 i godinu kovanja 2005.
Tarassoulesa (Paper Money of Greece and Cyprus), Athens 2002, str. 130, gdje su objavljeni apoeni od 5, 10 i 100 dinara, dok su 50 dinara uzeli sa eBay aukcije.
Količine odštampanih novčanica tri najniža apoena nisu sigurne, nego se mogu samo procjenjivati, dok su oni viši apoeni štampani u količinama kako slijedi: 100 dinara u 36.000.000; 500 dinara u 2.000.000 i 1000 dinara u 4.000.000 komada.
Apoeni kako je napred označeno, tj. od 1.000, 500, 100, 25,10 i 5 dinara
Apoeni od 1 do 50 dinara tiskani su bez predviđene numeracije, budući je riječ o u to vrijeme maloj nominalnoj vrijednosti.
Apoeni od 100 do 5000 dinara numerirani su.
Inače, NB Jugoslavije je taj nedostatak korigirala na izdanju iduće emisije, one Dinara SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) 1992., koji su zapravo bili modificirani apoeni prethodne emisije.
Predviđeni rok života papirnatih petica, desetica i dvadesetica je cca 18 mjeseci, dok svi veći apoeni mogu trajati i do 24 mjeseca.
Nakon 5000 dinara, mišljenja sam da su nastali apoeni od 100 dinara 1. V 1949. i 50 dinara 1. V 1950, i to nešto kasnije, 1951. ili 1952, jer su izrađeni na boljem papiru, a apoen od 100 dinara ima i vodoravnu sigurnosnu nit.
Također, u takvoj situaciji Jugoslaviji sigurno nisu bili potrebni i rezervni sitni apoeni od 1, 2 i 5 dinara.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com