O odnosu Crkve i modernoga svijeta podrobno se raspravljalo na II. vatikanskom saboru, a papa Pavao VI. je u apostolskoj pobudnici Evangelii nuntiandi upozorio da su se mnogi kršćani udaljili od vjere u Isusa Krista, drugi pak slabo ili uopće ne poznaju vjerske istine, te da intelektualci žele upoznati Isusa Krista ali ne u svjetlu nauka koji su primili u djetinjstvu.

Ivan Pavao II je, u već citiranoj apostolskoj pobudnici, Ecclesia in Europa, rekao da u ovom vremenu Europi nisu toliko potrebna krštenja novih obraćenika, nego da se kršteni dovedu do obraćenja Kristu i njegovu Evanđelju.

Stoga je našega Blaženog Ivana, što je bilo veliko iznenađenje za sve nas, u svome dokumentu Sacramentum Caritatis, apostolskoj pobudnici o Euharistiji od 2007. g. u broju 94. uvrstio u društvo od 18 izabranih velikih svetaca Katoličke Crkve koji su se istaknuli u štovanju Euharistije.

U apostolskoj pobudnici Verbum Domini govorio sam o važnosti molitvenog čitanja Svetog pisma.

Pojavljuje se s papom Pavlom VI. koji ga je prvi put uporabio u crkvenim dokumentima u apostolskoj pobudnici Evangelii nuntiandi g. 1975. Evangelizacija je tu definirana kao sveukupno poslanje Crkve koje ne bi bilo potpuno kad ne bi vodilo računa o stvarnim i trajnim odnosima koji postoje između Evanđelja, te čovjekova osobnog i društvenog života.

Božidar Nagy koji je podsjetio da je prošle godine papa Benedikt XVI. u svojoj apostolskoj pobudnici Sacramentum Caritatis bl. Ivana Merza uvrstio među 18 velikih izabranih svetaca kao uzor štovanja Euharistije.

Valja podsjetiti na važnost i značenje riječi Ivana Pavla II. u apostolskoj pobudnici Christifideles laici u kojoj, govoreći o župnoj zajednici naglasak postavlja upravo na element zajedništva, i to zajedništva utemeljnog na teološkom uporištu Otajstva zajedništva Crkve koje u župnoj zajednici postaje prisutnim i djelotvornim. [ 21 ]

Koliko je Bl. Merz značajna pojava među svjetskim blaženicima i svecima istaknuo je i papa Benedikt XVI. koji je, osim što je njegov veliki štovatelj, Ivana Merza u svome dokumentu Sacramentum Caritatis, apostolskoj pobudnici o Euharistiji od 2007. g. u broju 94, uvrstio u društvo od osamnaest izabranih velikih svetaca Katoličke crkve, uzora štovanja Euharistije.

Prof. dr. Nikola Vranješ iz Rijeke u svom interventu podsjetio je na pet kriterija crkvenosti koje je istaknuo svojedobno kao pomoć laicima i laičkim vjerničkim društvima blaženi Ivan Pavao II. u apostolskoj pobudnici Christifideles laici (br. 30).

U Apostolskoj pobudnici Marialis cultus pape Pavla VI.

U postsinodalnoj apostolskoj pobudnici Familiaris Consortio opisuje službeni stav Katoličke Crkve o ulozi i značenju braka i obitelji.

To je lijepo izraženo u postsinodalnoj Apostolskoj pobudnici pape Ivana Pavla II.

O posebnome sakramentalnome vidu te prisutnosti živoga Krista, o euharistiji, nedavno je progovorio papa Benedikt XVI. u postsinodskoj apostolskoj pobudnici »Sacramentum caritatis - Sakrament ljubavi«.

Tu je činjenicu primijetio već papa Pavao VI u svojoj apostolskoj pobudnici Evangelii nuntiandi (1975.).

Moj časni prethodnik sluga Božji Pavao VI. već je u apostolskoj pobudnici Evangelii nuntiandi rekao: " da Crkva može naviještati Evanđelje, za nju je to zapravo milost i njeno poslanje, njena najdublja raspoznajna crta " (br. 14).

Te saborske riječi našle su odjeka u Postsinodskoj apostolskoj pobudnici Pastores dabo vobis, koja ističe: Svećenik je »sluga Crkve-zajedništva jer - ujedinjen s biskupom i u prisnom odnosu s prezbiterijem - gradi jedinstvo crkvenoga zajedništva u usklađenosti različitih zvanja, karizmi i služba« (br. 16).

Vjera je to Crkve koju je na svečani način proglasio papa Pio XI. 1. studenog 1950. godine u Apostolskoj pobudnici Munifincentissimus Deus (Predarežljivi Bog).

U apostolskoj pobudnici »Sakrament ljubavi« ističe papa Benedikt XVI: »Uistinu, u liturgiji ne možemo reći da jedna pjesma vrijedi koliko i druga.

Kao svojevrsna sinteza bitnih teoloških elemenata bez kojih nije moguće govoriti o župnoj zajednici u punom smislu riječi, vraćamo se na ono što je o župi sržno rečenim u apostolskoj pobudnici Ivala Pavla II.

»Naši su predšasnici kaže papa poklonili krunici budnu pažnju i zauzetu brigu i zauzimali se za njezino širenje i podsjećali na njezinu unutarnju djelotvornost za napredak kršćanskog života i apostolskog angažmana.« (III., 42) Sam papa Pavao VI. je u više navrata govorio o krunici, kao na primjer u enciklici Christi Matri (15. rujna 1966.) te u apostolskoj Pobudnici Recurrens mensis Oktober (7. listopada 1969.) i podržavao razne kongrese o tome argumentu.

Na Vašu želju i zahtjev da Vam na ovoj rekolekciji u Marijinu mjesecu govorim o pobožnosti prema Majci Božjoj Mariji i o njenoj Krunici mislio sam da je najuputnije da zajednički razmišljamo o Apostolskoj pobudnici (Exortatio Apostolica) pape Pavla VI. O štovanju Marije (Marialis Cultus) koja upravo govori o tim argumentima.

@večka, I. Pavao II je rekao u apostolskoj pobudnici Christifideles Laici da su se Drugi Pedesetnica dogodila sa II: Vatikanskim Koncilom, tj. da su s njim započeli.

U apostolskoj pobudnici »Vita consecrata« Ivan Pavao II. primjećuje: »U tradiciji Crkve redovničko se zavjetovanje smatra jedinstvenim i plodnim produbljenjem krsnoga posvećenja ukoliko se, njime tijesno sjedinjenje s Kristom, započeto već s krštenjem, razvija u daru savršenije izraženoga i ostvarenoga suobličenja, po zavjetovanju evanđeoskih savjeta.«

U apostolskoj pobudnici Sacramentum caritatis napisao sam: Doista, ljubav koju slavimo u sakramentu, ne možemo zadržati za sebe.

Papa Benedikt XVI. u svojoj apostolskoj pobudnici sabire zaključke sinodalnih otaca koji su tijekom listopada 2005. godine razmatrali i raspravljali upravo o temi Eurahistije.

Duhovni ekumenizam, kojega je Papa u svojoj apostolskoj pobudnici " Tertio millennio adveniente " nazvao " ekumenizmom svetaca " (br. 34), svoju snagu nalazi u ekumenskom svjedoeenju, u iskustvu kršaana koji su svoju osobnu duhovnost i apostolsku zauzetost obilježili ekumenskom dimenzijom.

Papa Ivan Pavao II. u apostolskoj pobudnici Vita consecrata progovoriti će, na tragu saborskog nauka, kako su svi kršćani pozvani na radikalno nasljedovanje Krista koje nije svedivo na čisto vanjsko imitiranje, nego je riječ o suobličujućem poistovjećivanju s Kristovom tajnom. [ 28 ] To se posebno odražava u posvećenom životu kada se osjećamo pozvani da na vanjski i strukturalni način, poprimimo karakteristične crte Kristova života - forma vitae Christi: njegovo beženstvo, posebna skromnost života, zajednički život, apostolsko poslanje, neprestana molitva, poslušnost i uzajamno služenje, njegovo objavljivanje Očeve volje svima, njegova gorljivost za širenje Kraljevstva, njegova briga za bolesne, starije i grešnike, isključene iz društva, djecu. [ 29 ]

Zbog toga sam u apostolskoj pobudnici Verbum Domini podsjetio na nužnost da naučimo kolika je vrijednost šutnje: " Otkriti središnje mjesto Riječi Božje u životu Crkve znači također otkriti smisao sabranosti i nutarnjeg mira.

U posinodskoj apostolskoj pobudnici Verbum Domini osvrnuo sam se na ulogu koju ima šutnja u Isusovu životu, poglavito na Golgoti: " tu se nalazimo pred ' besjedom o križu ' (1 Kor 1, 18).

Dovoljno je podsjetiti na ono što se tvrdilo u poslijesinodskoj apostolskoj pobudnici Christifideles laici: Cijele zemlje i narodi, gdje su vjera i kršćanski život bili nekoć u procvatu i kadri uroditi zajednicama žive i djelotvorne vjere, danas su podloženi teškom iskušenju, ponekad su čak duboko promijenjeni, zbog dugotrajna indiferentizma, sekularizma i ateizma.