Autor izložbe je arhivistica specijalistica Gordana Slanček koja je mjesecima marljivo prikupljala gradivo, te ga uz veliku pomoć vrsnog poznavatelja tamburaške glazbe, glazbenog pedagoga, dirigenta i publiciste Mihaela Ferića pretvorila u priču o povijesti tamburaške glazbe u Brodu i okolici.

Koncem je minulog mjeseca svoju prvu knjigu predstavila mr. sc. Dubravka Kolić, arhivistica u Državnom arhivu u Zadru.

Kako bi dobili uvid u ratna događanja u Francuskoj tijekom Drugog svjetskog rata, studenti iz Hrvatske, Njemačke i Francuske sudjelovali su u radionici koju je vodila Sandra Gibouin, arhivistica, koja ih je upoznala i s pokušajima revidiranja povijesnih događanja u Francuskoj, te im je pomogla u pripremama za sastanak s gospodinom Robertom Hébrasom, jednim od šestorice muškaraca koji su preživjeli masakr u Oradouru.

Danas je i službeno otvorena internetska stranica Arhiva, a arhivistica Marica Basar naglašava kako su na njoj radili pet mjeseci.

Na otvaranju izložbe govorila je i arhivistica Dubravka Kolić koja je uz kolegu arhivista Denisa Martinovića autorica izložbe.

Mr. sc. RUŽICA KOLAREVIĆ-KOVAČIĆ, arhivistica, učenica.

Velik je posao napravila bivša ravnateljica Arhiva i arhivistica za starije gradivo gospođa Katica Miholović izdavši analitički inventar najstarijega gradiva (1714 - 1781).

O knjizi će govoriti dr. sc. Hrvoje Petrić, mr. sc. Mirjana Jurić, viša arhivistica u HDA te sami autori.

Arhivistica je gradivo našla posloženo u kutijama.

Ova je podjela bila nelogična budući da su spisi vođeni po jednom centralnom urudžbenom zapisniku, stoga je arhivistica rasformirala serije i spise sredila kronološki po tekućem broju.

Dr. sc. Deborah Rogoznica zaposlena je kao arhivistica pravosudnog gradiva u Pokrajinskom arhivu u Kopru.

Za razdoblje 1949 - 1952. spisi su bili složeni kronološki po načelu provenijencije te je izrađen sumarni popis u rukopisu (izradila arhivistica Nedjeljka Kremzir u Arhivu IHRPH-e).

Željka Križe Gračanin e-mail: [email protected] područje interesa: suvremena povijest Doktorantica, arhivistica i povjesničarka, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, Hrvatska.

Autorica koncepcije izložbe i izložbenog postava je Tamara Štefanac, arhivistica u HŽM-u.

Obradu gradiva i privremeni popis obavila je arhivistica Slavojka Senišin 1998. Početkom 2001. fond je preseljen iz Opatičke 29 u spremište Državnog arhiva u Zagrebu, Utrine Avenija Dubrovnik 36. Knjige su složene po vrstama, a rješenja za smještaj u dom abecedno.

U literaturi nailazimo na razne metode vrednovanja, odnosno razne metode analiza funkcija, no, možda je dva najtransparentnija postupka funkcionalne analize iznijela i opisala australska arhivistica B. Reed [ 5 ].

Arhivistica je gradivo pronašla u spremištu posloženo po tekućem broju i u kutijama.

Pri sređivanju gradiva arhivistica je vodila računa o prvobitnom redu, naime spisi su vođeni po centralnom urudžbenom zapisniku i tekućem broju do 1955. godine, a nakon 1959. spisi su odlagani po arhivskim znakovima.

U svibnju 2010. godine Barbara Frale, vatikanska arhivistica, demonstrirala je pred televizijskim gledateljima još jedan dosad nepoznat element, pošto ga je objavila u svojoj nedavnoj knjizi o tome Svetom platnu: pri restauraciji i temeljitom ispitivanju uočeni su i tragovi napisa na papirusima koji su bili stavljeni uz platno.

Naš vodič po Državnom arhivu u Zadru je mr. sc. Dubravka Kolić, viša arhivistica i voditeljica Odjela za obradu i sređivanje gradiva do 1814.

Uz njega je promicatelj pravde, pravnik dr. fra Jure Brkan, profesor crkvenog prava na teologiji u Splitu te tajnica, nastavnica iz Splita, zapisničarka i arhivistica.

Za razdoblje 1941 - 1945. koje je fragmentano sačuvano, spisi su složeni kronološki po serijama u AIHRPH te je izrađen sumarni inventar (1968) sa sumarnim popisom u rukopisu (arhivistica Ana Feldman).

Osim ravnatelja Nazora predstavljanju su nazočili viši arhivist Mate Rupić i arhivistica Janja Sekula koji su se posebno istaknula važnost ovog centra u čuvanju istine o Domovinskom ratu.

Prvu obradu gradiva obavila je arhivistica Slavojka Senišin.

Izložba je nastala u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom, a njena je autorica Sonja Gaćina Škalamera - muzejska savjetnica, arhivistica i voditeljica Arhivske zbirke HŠM-a.

Radila sam kao tajnica britanskog novinara, kao arhivistica kod fotografa i dostavljačica.

No pisala sam dok sam još bila arhivistica i tajnica.

Nakon drugog izgona iz škole, 1952. godine, zaposlila se kao arhivistica u netom otvorenom Državnom arhivu u Splitu, gdje je radila do mirovine, 1965. godine.

Njima je posebno dragocijena naša zbirka matičnih knjiga s područja čitave Dalmacije, još jedno u nizu blaga koja se ovdje čuvaju, objašnjava arhivistica Kolić.

Pri sređivanju gradiva arhivistica nije nailazila na neke posebne probleme iz razloga što je to malen fond i sastoji se prvenstveno od Pedagoških knjiga.