Ona svoje mjesto ima u povijesti i u ekonomiji, u kulturoloških studijama, sociološkim istraživanjima, umjetnosti, arhivistici.

Najstariji od njih studij je filmologije na Odsjeku komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no isto se tako audiovizualni mediji zasebni kolegiji ili nastavno područje na studiju nacionalnih književnosti, arhivistici i informatici, na studiju učiteljske akademije, na Fakultetu političkih znanosti, te u sklopu Hrvatskih studija.

Golemo djelo profesora Težaka još ni iz daleka nije dovoljno sagledano, pa ostaje trajni zadatak interpretacija i daljnji razvoj njegovih fundamentalnih doprinosa teoriji knjižničarstva, dokumentacije, informacijskih, komunikacijskih i organizacijskih znanosti, muzeologiji, arhivistici, znanosti o znanosti, metodologiji obrazovanja, razvoju interdisciplinarnih sustavnih pristupa.

Identifikacijski broj v. inventarni broj Kartoteka - listićni popis muzejskih predmeta složenih po određenim kriterijima npr. nazivu, inventarnom/identifikacijskom broju, mjestu (lokalitetu), predmetu, autoru, imenu ili temi, ovisno o potrebama muzeja i struke (v. obavijesno pomagalo u arhivistici i katalog u bibliotekarstvu)

Glavna je svrha Konferencije i škole o zapisima, arhivima i pamćenju upoznati sudionike s najnovijim razvojem i novim konceptima u arhivistici s ciljem da im se pruži pregled suvremenih istraživanja u arhivističkoj znanosti.

Teško je na malome prostoru pobrojati sve autore koji su svoje radove utkali u Zbornik, ali nam je žao da su izostali tekstovi Miljenka Jurkovića o povijesti povijesti umjetnosti na zagrebačkom Sveučilištu, Emila Hilje koji je govorio o arhivistici kao jednom od temeljnih istraživanja za struku te lošem odnosu spram arhivske građe.

U arhivistici nazivamo ih arhivski imatelji, odnosno to su vlastnici arhivski vrijednog kartografskog gradiva.

Korporativno se tijelo naziva autorom nekog djela kad se po karakteru tog djela jasno može zaključiti da je ono bezuvjetno plod zajedničkog stvaralačkog i/ili organizacijskog djelovanja korporativnog tijela, a nije duhovno vlasništvo osoba koje su odgovorne za neposrednu izradbu djela (v. stvaratelj fonda u arhivistici i autor u muzeologiji) Bibliotečna građa - zajednički izraz za sve vrste građe što ih knjižnice sakupljaju, obrađuju i stavljaju korisnicima na raspolaganje (v. arhivsko gradivo u arhivistici i muzejska građa u muzeologiji) Bibliotečna zbirka - umjetno sastavljena zbirka bibliotečne građe prema temama, vrstama dokumenata i/ili osobama (v. arhivska zbirka u arhivistici i muzejska zbirka u muzeologiji) Bibliotečni fond - cjelina sakupljene i obrađene bibliotečne građe u nekoj knjižnici (v. arhivski fond u arhivistici i muzejski fond u muzeologiji)

Broj bodova za pojedini rad ili drugi dokaz o ispunjavanju stručnih uvjeta Stručno povjerenstvo utvrđuje imajući u vidu doprinos stručnome radu koji sadrži; složenost i zahtjevnost teme ili posla na koji se odnose, kvalitetu predočenoga rezultata stručnoga rada te doprinos stvaranju ili širenju novih spoznaja i metodologija u arhivistici i razvoju arhivske teorije i prakse.

Djelatnici sa srednjom školom su preparatori, a nakon deset godina rada u muzeju stječu status višeg preparatora (v. arhivist u arhivistici i bibliotekar u bibliotekarstvu)

Koristili smo suvremene i primjerene metode rada u arhivistici, posebno iskustva kolega iz Hrvatskog državnog arhiva, opisali smo svaku zbirku, izradili stručna kazala.

Sve to je u skladu s danas dominantnom strujom u arhivistici, koja kaže da je svrha vrednovanja sačuvati onoliku količinu gradiva koja čuva optimalnu količinu informacija o tome što je bilo (o događajima, mjestima, osobama, pojavama,...), one, dakle, zapise koji najdublje i najpotpunije odražavaju sadašnjost.

Miškatovića te pisao o austrijskim i talijanskim postignućima u arhivistici (Arhivist, Beograd 1951, 1955 56, 1958 59; Arhivski vjesnik, 1958 59; Archivum, Pariz 1971; Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, 1991), skupivši većinu tih radova u zbirci Studije i prilozi iz arhivistike (1993).

Također je bilo nužno opisati homofone poput tezaurus, što je u muzeologiji pojam i za muzejsku zbirku, a u arhivistici i bibliotekarstvu pojam za strukturirani popis pojmova.

Kakva je tradicija, a kakve su nove tendencije u nacionalnim državnim arhivima u svijetu? Na primjeru nacionalnih državnih arhiva najbolje se vide neke vrlo važne težnje u suvremenoj arhivistici i konceptu arhiva kao ustanova.

ArhOL je elektronički bilten Zagrebačkog arhivističkog društva, nastao s ciljem da kao open source prati nove trendove u hrvatskoj arhivistici, kako u teoriji, tako i u praksi.

Primjerice, djed Filip Šufflay govori s Emilijem samo latinskim jezikom, što mu je poslije znatno pomoglo u arhivistici i povijesti.

Nadalje, činjenica da se ne prate i druga nacionalna izdanja arhivistici srodnih struka (knjižničarstva, upravne struke, sustava uredskoga poslovanja, spisovodstva, informatologije, muzeologije,, a da i ne spominjemo razna izdanja usmjerena člancima inter - i multi-disciplinarnog karaktera) odaje " usavršavanje " vrlo skromnih razmjera.

U arhivistici trenutno egzistiraju dvije paradigme: 48 stara paradigma je povijesno-tehnistička (historical-technicist), a nova znanstveno-informacijska (scientific-informatonal).

Znatni su također njegovi prilozi našoj arhivističkoj literaturi, posebno crkvenoj arhivistici....

U Vatikanu je nastavio školovanje, te je u Rimu na Papinskom lateranskom sveučilištu postigao doktorat obaju prava (civilnog i kanonskog), specijalizirao se za arhivistiku, pa je bio i tajnik vatikanskog Tajnog arhiva (zajedno s Bazilijem Pandžićem napisao je i vrstan priručnik o crkvenoj arhivistici, objavljen 1967.).

Muzealija v. muzejski predmet Muzej - neprofitna stalna ustanova u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, koja sabire, čuva, istražuje, komunicira i izlaže materijalna svjedočanstva čovjeka i njegove okoline radi proučavanja, obrazovanja i zabave (v. arhiv u arhivistici i knjižnica u bibliotekarstvu) Muzejska građa sve vrste predmeta baštine koje se sakupljaju, opisuju i prezentiraju kao muzejski predmeti (v. arhivsko gradivo u arhivistici i bibliotečna građa u bibliotekarstvu) Muzejska zbirka - zbirka predmeta baštine u muzeju, nastala po nekom planu, a prati je dokumentacija.

Muzejski predmet je fizički dio zbirke, a dokumentacija je njen intelektualni dio (v. arhivska zbirka u arhivistici i bibliotečna zbirka u bibliotekarstvu) Muzejski fond - cjelina ili sklop više muzejskih zbirki u muzeju (v. arhivski fond u arhivistici i bibliotečni fond u bibliotekarstvu) Muzejski predmet - predmet baštine pohranjen u muzeju i klasificiran prema muzejskim kategorijama (v. jedinica opisa u arhivistici, jedinica bibliotečne građe u bibliotekarstvu i primjerak u muzeologiji) Obrada muzejske građe - postupci od otkupa preko inventiranja, katalogiziranja i deponiranja muzejskih predmeta (v. sređivanje arhivskog gradiva u arhivistici i obrada bibliotečne građe u bibliotekarstvu) Posjetitelj - osoba koja u privatne ili znanstvene svrhe razgleda prezentiranu muzejsku građu (v. istraživač u arhivistici i korisnik u bibliotekarstvu) Primjerak muzejski predmet u prirodoslovnom muzeju Tezaurus - 1. v. muzejska zbirka, 2. strukturirani popis pojmova za obradu muzejske građe (v. tezaurus u arhivistici i tezaurus u bibliotekarstvu)

Autor fizička osoba koja je duhovni vlasnik i tvorac muzejskog predmeta (v. stvaratelj fonda u arhivistici i autor u biliotekarstvu)

Dokumentiranje kulturne baštine je organizirani je proces bilježenja informacija što ih posjeduju i emitiraju predmeti i cjeline baštine Inventarna kartica - temeljni kartotečni listić koji sadrži sve podatke potrebne da se identificira muzejski predmet (v. glavni listić u arhivistici i matični listić u bilbiotekarstvu) Inventarni broj - broj koji dobiva predmet upisivanjem u inventarnu knjigu i s kojim predmet postaje muzejski predmet (v. arhivski znak u arhivistici i signatura u bibliotekarstvu)

Katalogizacija - postupci i procesi u formalnoj/deskriptivnoj i sadržajnoj (klasifikaciji i predmetizaciji) obradi bibliotečne građe Knjižnica - 1. ustanova koja sakuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje bibliotečnu građu, 2. zgrada ili prostorija gdje se čuva bibliotečna građa, 3. dio neke ustanove u kojoj se čuva, obrađuje i daje na korištenje bibliotečna građa, 4. bibliotečna građa (v. arhiv u arhivistici i muzej u muzeologiji)

Deskriptor v. pristupnica Jedinica bibliotečne građe - prvenstveno knjiga a potom i druge publikacije, dijelovi publikacija i neknjižna građa koja tvori cjelinu za kataložni opis (v. jedinica opisa u arhivistici i muzejski predmet u muzeologiji) Katalog - popis bibliotečne građe koja se nalazi u određenoj knjižnici ili u posebnoj zbirci neke knjižnice ili u više knjižnica, a sređen je po nekom kriteriju pa tako postoje imenski, autorski, mjesni, predmetni, stručni, tematski i razni interni katalozi.

Katalog može biti u obliku listića, tiskane publikacije ili online baze podataka (v. obavijesno pomagalo u arhivistici i kartoteka u muzeologiji)

Odlika fotografije kao masovnog medija je masovna proizvodnja, pa netko treba i proizvesti tu silnu količinu fotografija namijenjenu kako dokumentiranju i arhivistici, tako i raznim oblicima prezentiranja, odnosno izlaganja i publiciranja.

U skladu s trendovima u suvremenoj arhivistici, potaknutima sve širom primjenom informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poslovanju i upravljanju informacijskim resursima, kao potporom poslovnim procesima, studenti se osposobljavaju kako za rad u povijesnim arhivima i srodnim ustanovama, tako i za obradu informacija i upravljanje informacijskim resursima u organizacijama bilo koje vrste i djelatnosti. No problem je što se nakon završenog studija, pa i arhivistike, nije lako zaposliti, posebno se to odnosi na državne arhive, unatoč tome što za ovim zanimanjem postoji u našem društvu sve veća potreba.