u Bhagavad Giti Gospod Krishna daje upute Arjuni da udari Dhuriyodhanu ispod pojasa iako to nije bilo po pravilima, nakon što ga je Arjuna poslušao i udario ga, jer je to bio jedini način da ga pobijedi, Dhuriyodhana se okomio na Krishnu i rekao mu da kako mu je to mogao reći, da je to protiv pravila no sam Dhuriyodhana je prije već puno puta prekršio pravila, Krishna ga je podsjetio na to i rekao mu da se stoga nema pravo buniti

Da bi primio duhovno učenje/znanje, Arjuna svu svoju volju (uzde) predaje u ruke svog gurua (Krishne) Vidimo da se iza naizgled jednostavne vanjske priče, krije puno dublje, unutarnje značenje nad kojim se treba dobro zamislit.

Tragajući za unutarnjim značenjima Arjuna tako postaje simbolom spiritualnog aspiranta koji teži prosvjetljenju/oslobođenju, kočija predstavlja fiz. tijelo ceste osjetilne objekte koje zapažamo, pet konja simbolizira pet osjetilnih organa, kočijaš je intelekt, a uzde koje kočijaš drži simboli su volje.

Gospodin kaže: " Arjuna, ako napustiš bojno polje prije nego što bitka počne, ljudi će te nazvati kukavicom.

Iako je Arjuna bio ksatriya, odstupio je od svojih propisanih dužnosti odbijajući se boriti.

Stoga, ako se želimo zauvijek riješiti jadikovanja, moramo uzeti utočište Krsne, kao što je Arjuna pokušao učiniti.

Arjuna je zamolio Krsnu da konačno riješi njegov problem i to je put svjesnosti Krsne.

Pošto On sam kaže Arjuni da se bori, Arjuna nema nikakve veze s rezultatima borbe.

Arjuna biva poučen od Krišne da čovjek opisan gore, koji je savladao samog sebe i svoja osjetila podčinio pod svoje noge, u takvoga čovjeka je njegova Duša postala ' ' Atmanom Duhom svih bića... ' '

Arjuna je ksatriya i kao takav je član institucije varnasrama-dharme.

Arjuna, međutim, treba ubijati radi principa religije, a ne iz vlastitog hira.

Čak i da Arjuna nije vjerovao u postojanje duše - kao sljedbenici vaibhasika filozofije - ipak nije bilo razloga za žaljenje.

Tako Arjuna ni u kom slučaju nije imao razloga za žaljenje, bilo da prihvati vedski zaključak da postoji atomska duša, bilo da ne vjeruje u postojanje duše.

Ako se duša ponovo ne rađa, Arjuna nije imao razloga plašiti se grešnih posljedica ubijanja svog djeda i učitelja.

Kao ksatriya, Arjuna je pripadao vedskoj kulturi i dolikovalo mu je da nastavi slijediti njene principe.

U Bhagavad-giti (2.12) Bog kaže usred bojnog polja kako su ratnici koji stoje ispred Arjune, sam Arjuna, pa čak i Sam Bog, svi postojali prije toga, da postoje na bojnom polju Kurukshetre i da će isto tako nastaviti biti osobe i u budućnosti, čak i poslije uništenja sadašnjeg tijela i nakon oslobođenja od ropstva u materijalnom svijetu.

Ali Arjuna misli da oni usprkos tome ostaju njegovi pretpostavljeni i da bi zato uživali u materijalnoj dobiti nakon njihovog ubijanja, značilo uživati u plijenu okaljanom krvlju.

Pravi guru ima samo jedno mišljenje mišljenje koje su iznijeli Krišna, Vyasadeva, Narada, Arjuna, Šri Caitanya Mahaprabhu i Gosvamiji.Prije pet tisuća godina, Gospodin Šri Krišna izgovorio je Bhagavad-gitu, a Vyasadeva ju je zapisao.

Ona će uzrokovati trajni život u paklu. " Arjuna je tako govorio samo zbog neznanja.

SMISAO: Arjuna je oslovljen kao sin Prthe, koja je bila sestra Krsninog oca Vasudeve.

Prema tome, Arjuna je bio u krvnom srodstvu sa Krsnom.

Takvi ksatriye i brahmane su nedostojni sinovi svojih očeva; Krsna stoga nije htio da Arjuna postane nedostojan sin ksatriye.

Arjuna je bio Krsnin najbliskiji prijatelj i Krsna je osobno vozio njegova bojna kola, ali kada bi Arjuna, usprkos svemu tome, napustio bitku, počinio bi nečasno djelo.

Arjuna je mogao obrazložiti da bi napustio bitku zbog svog velikodušnog stava prema najpoštovanijem Bhismi i njegovim rođacima, ali Krsna je smatrao takvu velikodušnost samo slabošću srca.

Sjetio sam se jedne zgode opisane u Bahavagiti gdje je Arjuna u nedoumici što činiti.

Svim ovim junacima što se u borbu spremaju s... je suđena, Arjuna, bez tvojega mača....

Bhagavad-gita kaže: " Pored toga, o Arjuna, Ja sam sjeme sveg postojanja.

wildfox također je zanimljivo vidjeti koliko se podudaraju grčka i indijska mitologija od Odisejevog luka (Arjuna je imao svoj), pandorine kutije pa na dalje naime Arjuna je morao pogoditi ribu, koja je bila nacrtana na nekom krugu i koja se vrtila na stopu, u oko, gledajući u vjedro vode koje je bilo na podu:)

Arjuna je zastao i odlučio ne boriti se, ne vidjevši smisao u tom ubijanju.

Svevišnja Božanska Ličnost reče: O bezgrešni Arjuna, već sam objasnio da postoje dvije vrste ljudi koji pokušavaju spoznati bitak.