Uz potporu bana Jelačića Ivan Kukuljević-Sakcinski 1850. utemeljuje društvo povjesničara u Hrvatskoj pod imenom Društvo za povjesnicu jugoslavensku. 0 dmah zatim Kukuljević pokreće i povijesni časopis Arkiv za povjesnicu jugoslavensku.

Nije im tutek valda bijo zadnji samostan i zadnji arkiv reda?

Drugi, mnogo manji sada zazidani vratnik bijaše pod četvrtim svodnim oblokom sjevernoga pokrajnoga broda; u tomu sjevernomu pokrajnomu brodu u duljini posliednjih dvijuh svodnih obloka prigradjen je poput kapele prostor, tu je razizemlje riznica i sakristija, a u prvom spratu kaptolski arkiv.

Kukuljević, Narodne pripovijesti o Medvedgradu, Arkiv za povjetsnicu jugoslavensku, Zagreb, Knj. 3., 1854., str. 131 - 132. = Stari i novi Zagreb, Sv. I., snopić 5., str. 158.

Utemeljenjem Društva za povjesnicu jugoslavensku (1850.), uređivanjem časopisa Arkiv za povjestnicu jugoslavensku (12 svezaka, 1851. 1875.) te objavljivanjem svojih vrijednih monografija udario je temelje moderne hrvatske historiografije.

Sjevernomu brodu u 2 sprata prigradjena je sadašnja sakristija, riznica i kaptolski arkiv, tu je njekoč bila kapela i bez sumnje je jedna od najstarijih česti stolne crkve; taj u romanskom stilu sagradjeni dio, ako nije iz dobe kralja Ladislava, to je za cielo iz XIII. stoljeća, što se vidi ne samo iz glavica i podnožaka glavnih pilova nego i prosieka svodnih rebara, iz stupovna podnožja s dvogubimi koluljači nego i s uzkih njekoč okruglih oblučnih prozora.

Imentuješ ih po unix i Joliet standardu, ako š ji ispeć u pržilici za arkiv.

Potkraj 1870. Sabor je osnovao Zemaljski arkiv za čuvanje saborskih spisa i isprava javne uprave.

Koliko meni minja nanaša, Bata će te uputit na arkiv Socijalističke internacionale i Sabrana djela druga Stipice glede prvog.

Spisi Banske vlade su bili djelomično preuzeti u Zemaljski arkiv 28. kolovoza 1902. (pet omota iz 1850.) od strane pomoćnih ureda Zemaljske vlade.

Evo već pišen mail naslovljen na nekoliko CC za ove braaate i braaatinice u Mostaru, ma koliko mi se inače činili lini i gluvoprdasti ko i braaaje i braaajinice, da nađu kakva višta votograva pa da prošetaju do pra Ante jednog u knjižnicu, ili do pra Ante drugog u arkiv.

Lučić je očito nastojao slijediti upute ravnateljstva te ističe da ÂťUz samo štivo valja učenike upoznati, u koliko dopušta arkiv glazb. škole, sa karakterističnim skladbama važnijih skladatelja, a osobito onih, koji su važni po razvoj kojeg glazbenog oblika.ÂŤ Obuka bi trajala dvije godine.

Prostorije uz dvoranu bile su " arkiv " (arhiv) gdje su se čuvale važne isprave Plemenite općine.

U mene je sve ovdje pohranjeno, tu je moj arkiv - dodade i upre prstom u čelo.

Arkiv za pov ě stnicu jugoslavensku, knjiga I (ur.

Ivan Kukuljević Sakcinski, Zagreb 1851.), i onoga koji ne zna da se baš u toj knjizi nalazi nešto zanimljivo za temu koju istražuje ne zna, jer se taj rad prestao navoditi u citiranoj literaturi tri-četiri generacije ranije. (Pritom je Arkiv, hrvatska serijska publikacija, još očekivano i logično mjesto potrage; što s austrijskim, talijanskim, mađarskim, srpskim naslovima, pritom monografijama?)

Kad je N. B-A. arkiv (za) màka iz Zgreba u Peštu?

Ve ć tad tvrde ć i da je u Europi tisak šesta velevlast, Rorauer se posve ć uje ure đ ivanju satiri č koga polumjese č nika Arkiv za šalu i satiru, namijenjena intelektualcima.

Pogledajte, gospodo, u hervatsku kroniku iz 12. ali najdalje iz 13. veka (Arkiv za jug. pov. knjiga 1. str. 4 37) pa vidite skupa s g.

Rad je objavljen 1859. Tad je Šimun zaređen za svećenika u Zagrebu. http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0imun_Milinovi%C4%87 (http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0imun_Milinovi%C4%87) Izravni barski utjecaj se može isključiti, barskim je nadbiskupom imenovan 1886. Ilirski pokret (1830 - 1843) sigurno ima utjecaja kao i karakter publikacije u kojoj je rad objavljen (Arkiv za povjesnicu jugoslavensku.).

Spisi Banskog vijeća su bili djelomično preuzeti u Zemaljski arkiv 1902.

Slobodna (Nedjeljna) Dalmacija više ne da pristup u arkiv na članak o s.

Sad neka pisac, u čijoj se duši već nova slika razvija, sjedne, neka uzme nevjerovanog Tomu za ruku, neka ga povede u onaj arkiv il ' u ono selo, neka mu otvori ovu ili onu kroniku

Sačuvane su molbe za namještenja na mjesta službenika u županijama, općinama i gradovima i druga službenička mjesta, imenovanja, prisege, promaknuća, isplate predujmova, dopisivanje u vezi dodjele nagrada i potpora, osobnici, karakteristike službenika, dozvole za sklapanje brakova, odrješenja od službe, umirovljenja i molbe za povećanje mirovina, molbe za dodjelu milostinje (pomoći), spisi u vezi organizacije i reorganizacije Vlade tj. vladinih odjela, iskazi poslovnih zaostataka u odjelima, obavijesti i dopisivanje povodom rođendana i drugih događaja u carskoj obitelji, spisi u vezi popune kanoničkih mjesta, dodjele studijskih stipendija, nadzora političkog djelovanja pojedinaca, izgona, nadzora političkog djelovanja kroz tiskovine, disciplinskog nadzora državnih službenika, odobrenja za izdavanje listova, odluke o zapljenama i zabrane, prijave protiv uredništava, jamčevine, prijave protiv javnog reda i mira, zloupotrebe položaja, pronevjere, prevare, spisi u vezi izdavanja putnih isprava za inozemstvo, oprosti od kaznenih presuda, podjele odlikovanja i plemstva, dodjele statusa tajnih savjetnika, spisi u vezi novačenja ili oslobođenja od vojne obveze, amnestije političkih kažnjenika, dopisivanje i izvještavanje o političkim bjeguncima i kaznionama, izvješća o pregledu kazniona, prijave protiv zloupotreba vlasti, krađe i pronevjere državnih službenika, otpuštanja iz službe, dopisivanje u vezi slanja službenih telegrama, tajnog korespondiranja i službenih pečata, izvješća o radu županijske, općinske i gradske uprave, Vojne krajine, te sudbenih stolova, spisi u vezi organizacije i praćenja saborskih izbora i sjednice, dopisivanje sa Statističkim uredom u Budimpešti i Zemaljskim statističkim zavodom, statistička izvješća, obrasci za potrebe stastistike, upute za izradu statistike, molbe za naknadu troškova statistike, izvješća o radu i troškovima Hrvatskog zemaljskog kazališta, dopisivanje u vezi organizacije izložaba u državnom aranžmanu (milenijska izložba, izložba u Petrogradu i Moskvi 1890 - 1900), otkupu starina za Zemaljski arkiv, iskazi o zakladama, zamolbe, zabrane i dozvole za vođenje obrta i korištenje zemaljskog grba u obrtnim znakovima itd.

Vi velite, da su Istrianci nekakvi Srbi; ali gospodo pogledajte u istrianske razvode " od god. 1325. (Arkiv za jug pov. knji. 2. razdel 2. str. 232 268.) pa ćete videti gde Istrianac veli da piše jezikom hervatskim.

Cilj svih članova bilo je sakupljanje, otkrivanje, čuvanje i proučavanje svih vrsta spomenika; pisanih i materijalnih, kulturno-povijesnih, arheoloških, etnografskih i dr., a da bi djelovanje Društva bilo što efikasnije i dostupnije javnosti pokrenut je časopis ⠀ Arkiv za povestnicu jugoslavensku4. Prvi svezak izišao je 1851, a posljednji (br.

Naravno da nije uvijek bio u pravu pri određivanju današnjih imena latinskom nazivlju ili u lociranju pojedinih lokaliteta, no u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je Panonija rimska objelodanjena, ubrajala se među najbolje sinteze o antičkoj povijesti14. Već je spomenuto da je publicirao rezultate svojih rekognosciranja i iskopavanja u okolici Zagreba (Arkiv), dok je kao konzervator objavio dva rada u kojima piše o Sisciji15 te o srednjovjekovnim lokalitetima u Lici, Hrvatskom primorju, Dalmaciji (Brinje, Senj, Novi Vinodolski, Rab i Nin) a obrađuje i jedan antički ⠀ Arupium (selo Prozor kraj Otočca u Lici) 16.

Prvi strucni casopis bio je povjesnicarski Arkiv za povjestnicu jugoslavensku (Zagreb 1851.), a nedugo zatim ucitelji i pedagozi pokrecu svoj Napredak (Zagreb, 1859.) koji izlazi i danas kao najstariji takav casopis u ovom dijelu Europe.

Ti su spisi potom preneseni u Zemaljski arkiv.

Kukuljević Sakcinski, Ivan: Zakoni grada Zagreba od godine 1242. do 1429. Arkiv za povestnicu jugoslavensku. 1. Zagreb, 1851., 186 - 202