Profesor Christoph Apprill sa Sveučilišta u Arlesu, bio je jedan od predavača na seminaru Participativni umjetnički projekti: Europska dinamika održanom na Oracle Séminaru 2013., kojem smo sudjelovali krajem travnja u Marseillesu.

Najmanje 4 rada bit će izabrana za prezentaciju u Arlesu iduće godine.

Na teritoriju Rimskoga Carstva očuvalo se više kaz. građevina; u Rimu, Pompejima, Herkulanu, Fiesoleu, pa u Arlesu i Orangeu (juž.

Oslikao je sve najvažnije prizore iz umjetnikova života, od njegove rodne kuće u Zundertu u Nizozemskoj i kokošinjca gdje je morao slikati jer mu je otac zabranio slikanje u kući, do života u Arlesu, svađe s Gauguinom i dr. Gacheta.

Zatim u Arlesu počinje vrlo plodnu fazu inspiriranu provansalskim bojama i svjetlom, ali prožetu i zlokobnim tonovima, svađama sa slikarom Gauguinom i prvim krizama ludila.

Ta poznata slikarska epizoda završila je tako što je nakon jedne svađe s Gauguinom odrezao uho i darovao ga Racheli, zvijezdi javne kuće u Arlesu.

Davne 1970. godine prvi put je održan ljetni festival fotografije poznat kao Međunarodni susreti fotografije u Arlesu (Rencontres internationales de la photographie d Arles), a u novije vrijeme uobičajio se skraćeni naziv Susreti u Arlesu (Rencontres d Arles).

U Marseilleu-Provencei, projekt prijestolnice kulture započinje 12. i 13. siječnja 2013. Četiri uvodna događanja bit će: javna svečanost otvaranja u Marseilleu, kojoj će prisustvovati predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, otvaranje izložbe suvremene umjetnosti u Aix-en-Provenceu, lov na blago u Marseille-Provenceu te vatromet u Arlesu, kojim završava uvodni vikend.

A kako nam Van Goghova soba u Arlesu pripovijeda o svojem autoru, zbog ono malo života.

Zdenka je ovdje osvojila prvo mjesto, točnije, dvoje su prvonagrađenih: Tomislav Marijan Bilosnić, književnik, slikar, umjetnički fotograf, publicist i novinar, nagrađen prvom nagradom za putopis U Arlesu, gradu svjetlosti (dio veće cjeline) i Zdenka Maltar, pjesnikinja i prozaistica, nagrađena također prvom nagradom za putopis Zmed marofskoga i Kopjarovoga brega.

Bili samo pozvani od strane EU kulturne prijestolnice raditi mjesec dana u Arlesu.

Svakog Uskrsa u Arlesu se održava i korida španjolskog stila gdje bik biva ubijen.

Pulski, rimski, veronski te amfiteatri u Nimesu i Arlesu (Francuska) te El Jemu u Tunisu su gradjeni po istom principu.

Značajniji su oni u Arlesu, Clermontu, Orleansu i Agdeu.

U mnoštvu vlastitih likova koji odražavaju cijelu skalu njegovih psihičkih stanja - od smirenog u građanskom odijelu, tjeskobnog u Arlesu, do onog odsječena uha - tek su dva potpisana i nešto većeg formata, a samo onaj pred čuvanim slikarskim stalkom i s paletom može se smatrati završenim.

Uz glazbu, ples, vizualne umjetnosti, kazalište i izložbe, brojni događaji ' s naglaskom na inovativnost, originalnost i neočekivano ' bit će posvećeni urbanoj kulturi, uličnoj umjetnosti, kinu i književnosti, te digitalnim umjetnostima i gastronomiji, poput primjerice izložbe o oblacima u Arlesu, otvorenja nove planinarske staze GR2013, izložbe Picassovih keramičkih djela, prikupljanja originalnih priča s područja Mediterana i slično.

Calment, koja je rođena 1875. na jugu Francuske u gradu Arlesu, a umrla je u 122. godini života.

Nakon toga Etnografski muzej je bio pozvan da 1998. godine na tradicionalnoj Međunarodnoj izložbi jaslica u Arlesu (Salon International des Santonniers) prvi puta predstavi hrvatske božićne jaslice. 2003. godine Muzej je ponovno gostovao na Izložbi u Arlesu s više od 50 jaslica koje su posjetiteljima predočile različite lokalne i umjetničke vidove oblikovanja božićnih jaslica u Hrvatskoj.

Jedini hrvatski fotograf koji je izlagao na Susretu fotografije u Arlesu je Damir Fabijanić koji se 1992. godine predstavio izložbom Dubrovnik.

Bilosnić je nagradu dobio za putopis " U Arlesu, gradu svjetlosti " iz ciklusa putopisa " Put za Barcelonu ".

U obrazloženju nagrade stoji: " Bilosnićev putopis U Arlesu, gradu svjetlosti, dio je veće cjeline, gotovo da je ogledni primjerak putopisna žanra.

Damir Fabijanic je prvi (i do danas jedini) hrvatski fotograf koji je izlagao na najznacajnijoj europskoj smotri - Festivalu fotografije u Arlesu 1992., a njegova knjiga " Dubrovnik... " je od nezavisnog zirija izdavacke kuce " Marval " iz Pariza izabrana u izbor " najljepsih fotografskih knjiga svijeta " u jesen 1993. Najznacajnije samostalne izlozbe: 1988. - Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt 1989. - Sarajevo, Muzej XIV Zimskih olimpijskih igara 1990. - Dubrovnik, Palaca Sponza - Zagreb, Salon galerije Karas 1991. - Piran, Galerija Sv. Donat 1992. - Madrid, Centro cultural de la villa - Wurzburg, Fachhochschulle - Arles, XXIII Les Rencontres Internationales de la Photographie, Espace van Gogh - Wien, Wiener Planungswerkstatt 1993. - Neu-Ulm, Edwin Scharff Haus - Paris, Chapelle Saint-Louis de la Salpetriere 1994. - Rennes, Lecole darchitecture - Nantes, Chapelle de Oratoie - Bukurest, Institut za arhitekturu - Ploesti, Gradski muzej - Kisinjev (Moldavija), Muzej likovnih umjetnosti 1995. - Trgu Mures, Palaca kulture Trgu Mures - Mainz, Rathaus - Lisabon, Camara Municipal de Lisboa 1996. - Atena, Gradski kulturni centar 1997. - Ljubljana, Mala galerija Cankarjevog doma - Bratislava, Zichyho palaci - Budapest, Gradska vijecnica 1998. - Krakow (Poljska) - Fraknkfurt, Palais Jalta - Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt 1999. - Tallin, Museum of Estonian Architecture at Rotermanns salt Storage - Buenos Aires, Centro Cultural Recoleta - Rijeka, Moderna galerija - Zagreb, samostalna izlozba na 34. zagrebackom salonu, Dom HDLU 2000. - Hannover, - Lisabon, Monumento das Descobertas - Pamplona, Navarro University 2001. - Porto, Casa Guerra Junqueiro - Prague, Terezianske kridlo Stareho kralovskeho palace, Prazsky hrad (Theresian wing of the Old Royal Palace, Prague Castle) Nagrade: - 1994. " Europski krug " za kulturu, Europskog pokreta Hrvatska - 1994. Posebno priznanje 29. zagrebackog salona za projekt i monografiju " Dubrovnik? " - 1996. Velika nagrada 31. zagrebackog salona - 1998. Nagrada " Vjesnik " - a za likovnu umjetnost, " Josip Racic "

Posebno dramatična je dionica vezana uz druženje sa slikarom Gauguinom u Arlesu na jugu Francuske.

Slikari su se smjestili u Arlesu, ali je među njima silna napetost.

U kolekciju najposjećenijih ulazi još djela ovog umjetnika, a među njima " Spavaća soba u Arlesu " i " Suncokreti ".

Osim njega, dobro su očuvani amfiteatri u Veroni i Pompejima (Italija), Nîmesu i Arlesu (Francuska), Meridi (Španjolska), El Djemu (Tunis). Arena u Puli većim je dijelom očuvana, a najveći je spomenik te vrste u Hrvatskoj.

U starim amfiteatrima, kao što su u gradovima Arlesu i Nîmesu, danas se izvode kazališne predstave, festivali i borbe s bikovima.

Priredio je više samostalnih i skupnih izložbi skulptura, a posebno jaslica u više gradova u Hrvatskoj, te je sudjelovao na više svjetskih izložbi jaslica u Rimu, Arlesu, Napulju, Salzburgu, Skoplju.

Štuje se narocito u Palestini, u Carigradu, u Arlesu u Francuskoj, u Tournaiu u Belgiji, te u Italiji u biskupiji Veroli, tamo je narocito štovana, i u Castelliri, u biskupiji Sora.

Jedna je od osnivačica radiodokumentarističke ljetne škole u Arlesu.