Nakon uspjeha u Egiptu, Artakserkso III. se vratio u Perziju i proveo idućih nekoliko godina suzbijajući razne manje pobune i nemire diljem carstva, no do njegove smrti nitko više nije ugrožavao Perzijsko Carstvo ni izvana ni iznutra, niti njegovu poziciju na perzijskom tronu.

Prije stupanja na prijestolje Artakserkso III. imao je funkciju satrapa i generala u vojsci svog oca.

Smrt princa Darija za prijestolonasljednika je postavila sljedećeg najstarijeg sina Arijaspa, koji je navodno počinio samoubojstvo nakon što su ga Artakserkso III. (treći kraljev sin) i zapovjednik kraljevske garde Tiribaz uvjerili kako ga kralj Artakserkso II. sumnjiči za zavjeru.

Kr. a nasljeđuje ga Artakserkso III.

Nakon tog čina Artakserkso III. postao je faraonom Egipta, odnosno osnivačem nove XXXI. dinastije.

Nakon što je došao na prijestolje, Artakserkso III. se odmah suočio sa političkim nemirima diljem Perzijskog Carstva.

Artakserkso III. vodi veliku vojsku u Egipat protiv faraona Nektaneba II., no Perzijanci doživljavaju poraz i povlače se natrag u Aziju.

Artakserkso III. uspio je u suzbijanju makedonskih pokušaja, pa se uz njegovu pomoć grad Perint uspio oduprijeti makedonskoj opsadi.

Postoje dokazi kako je zadnjih godina života nadograđivao Perzepolis, gdje je Artakserkso III. podigao novu palaču, sagradio vlastitu grobnicu, te veliki nezavršeni portal.

Dok je Artakserkso III. bio u Egiptu, izdao je veliki broj srebrenjaka koji su imitirali atenski novac.

Artakserkso III. spominje se u mnogim egipatskim zapisima, pod naslovom Faraon Artakserkso.

Nakon satrapskog neuspjeha, Artakserkso III. se osobno odlučio obračunati protiv Sidona.

Artakserkso III. prisiljava Atenu na mir prema kojem je bila prisiljena napustiti Malu Aziju i proznati neovisnost njenih grčkih susjeda [ 9 ].

Prije dolaska na tron Artakserkso III. je služio satrap i zapovjednik očeve vojske.

Ubrzo nakon što je postao kraljem, poučen iskustvima svoga oca koji je morao braniti tron od obiteljskih pretendenata, Artakserkso III. je dao pogubiti sve one koji su mu predstavljali konkurenciju za perzijski tron [ 3 ].

Artakserkso III. porazio je egipatskog faraona Nektaneba II., prognao ga iz Egipta, te je na putu ugušio pobunu u Feniciji.

Prema manje poznatoj teoriji Artakserkso III. se poistovjećuje s Darijem II., sinom Artakserksa I., budući da dijele isto osobno ime; Ocho (staroperz.

Artakserkso III. ovlašćuje princa Hidrija od Karije da uguši pobunu na Cipru, koji upošljava 8.000 grčkih plaćenika i 40 trirema kojima zapovijeda Atenjanin Focion [ 42 ].

Istovremeno, Artakserkso III. imenuje sirijskog satrapa Belesija te cilicijskog satrapa Mezeja zapovjednicima ekspedicije protiv feničkog grada Sidona.

Nakon satrapskog neuspjeha, Artakserkso III. se osobno odlučio obračunati protiv Sidona.

Do danas nije poznato je li spaljivanje grada naredio Artakserkso III. da kazni grad, ili su to učinili sami Sidonci, ili je riječ o nesretnom slučaju koji se dogodio u metežu tokom i nakon bitke.

Artakserkso III. pokušao je izbjeći taj zakon, a kada je Aleksandar Makedonski dvaput posjetio grad, poklonio je dvostruku sumu svim ženama koje su imale djecu.

Postoje dokazi kako je Artakserkso III. nadogradio Perzepolis, no neka zdanja u tom kompleksu nisu dovršena sve do njegove smrti.

Osim u srcu Perzije, Artakserkso III. je proširio palaču Nabukodonozora II. u Babilonu [ 34 ].

Artakserkso III. bio je sin velikog kralja Artakserksa II. i kraljice Statire.

Artakserkso III. se vjenčao nećakinjom odnosno Oksatrovom kćeri, koji je bio brat budućeg kralja Darija III.

Nakon ponovnog pokoravanje Egipta, Artakserkso III. je razorio sve gradske zidine, te oteo kraljevsku riznicu čime se Perzija jako obogatila.

Artakserkso III. je nakon pada Sidona 343. pr.