Usporedbe radi, Artemidin hram u Efezu kojeg su Grci uvrstili na Sedam svjetskih čuda imao je mnogo manje raspone od 5.9 m, dok su stupovi bili 1.5 m kraći od onih iz apadane Perzepolisa [ 134 ].

Dugotrajniji jonski hram iz 6. stoljeća prije Krista je bio Artemidin hram u Efezu koji je bio jedan od sedam svjetskih čuda.

Na timoru trenutka vidjeh Artemidin hram.

Za Artemidin hram u Efezu Fidija je izradio brončani kip Amazonke, a pripisuju mu se i mnoge mramorne ili brončane Atene, Afrodite i Apoloni kao olimpijski pobjednici (Apolon iz Kassela).

Prvi popis drevnih svjetskih čud a sastavljen je još prije Nove ere, a u njih su se ubrajale: Keopsova piramida u Gizi, viseći vrtovi Babilona, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efesu, mauzolej u Halikarnasu, Kolos s Rodosa i svjetionik na Farosu.

Na tom popisu nalaze se ova čuda staroga svijeta: Keopsova piramida u Egiptu, Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, kip Kolosa na otoku Rodu i Aleksandrijski svjetionik.

U to vrijeme Efez doživljava procvat kojem svjedoči Artemidin hram u Efezu koji je podignut u gradu.

Nakon osvajanja Gota 263. godine, koji su uništili i Artemidin hram, započinje opadanje Efeza.

Sedam svjetskih čuda uključuju najnevjerojatnije građevine na svijetu kao što su Keopsova piramida u Gizi, Semiramidini viseći vrtovi, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, Kolos s Rodosa, Svjetionik na otoku Farosu pred Aleksandrijom.

Tako sad uz sedam svjetskih čuda koje su izabrali grčki povijesničari, piramide u Gizi, babilonski Viseći vrtovi, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, Kolos s Rodosa i svjetionik u Aleksandriji, imamo i sedam novih svjetskih čuda.

Tri čudesna djela bila su u Maloj Aziji: Kolos s Roda, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu.

Jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta je Artemidin hram u blizini Efesa, dojmljive veličine i arhitektonskog stila.

Danas je ovo najbolje očuvani drevni grad Male Azije u kojem obilazimo Veličanstveno kazalište, Mramorna cesta, Artemidin hram (jedno od sedam svjetskih čuda Staroga vijeka), Dvostruka crkva ili Crkva Djevice Marije, Celsusova biblioteka, Odeon, Rimska kupelj, Agora, Stadion, Predavalište Tyrannus (ovdje je Sveti Pavao svakodnevno propovijedao pune dvije godine), crkva Svetog Ivana apostola i njegov grob.

Prilikom šetnje po Efesu otkrivati ćete lijepo očuvane arhitekturne ostatke starog mjesta, među drugima i Celzijevu knjižnicu, Artemidin hram jedan od sedam čuda antičkog svijeta, Hadrijanov hram, arenu, koja je primala 25.000 gledatelja...

Perzepolis je kasnije snažno utjecao na Artemidin hram u Efezu, jedno od antičkih sedam svjetskih čuda.

A samo će arheolozi i povjesničari umjetnosti još zdvajati nad mišlju kako je izgledao kolos na Rodosu, Artemidin hram u Efezu ili aleksandrijski svjetionik na otoku Faru, u nadi da će nam jednog dana ipak dočarati vječno pitanje - zašto su baš oni bili čuda.

Artemidin hram u Efesu je bio grčki hram posvećen Artemisu a koji je bio završen oko 550. p. n. e. u Efesu (današnja Turska) u doba ahemenidske dinastije Perzijske imperije.

Te noći, kad je gorio Artemidin hram, rodio se prema predaji Aleksandar Veliki, koji je kasnije velikim financijskim sredstvima pomogao obnovu hrama.

Prošetat ćemo popločanim ulicama i kolonadama i razgledati izuzetno očuvan amfiteatar, Jupiterov hram, Ovalni trg, Artemidin hram, Gradska vrata, Hipodrom i veličanstveni slavoluk.

Artemidin hram u Efezu nalazi se nedaleko od Izmira u današnjoj Turskoj.

Antipater je svoj popis utkao u stihove koji su nastali oko 140. godine prije Krista, a sačuvani su u zbirci Palatinska antologija i kao svjetska čuda navodi Keopsovu piramidu u Gizi, Viseće vrtove u Babilonu, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, mauzolej u Halikarnasu, kolos s otoka Roda te Aleksandrijski svjetionik.

Tamo se nalaze brojne iskopine, Apolonov i Artemidin hram, rimska Agora i dr.

Kao i u svakom pravom matematičkom pitanju odgovor se ne priznaje bez postupka ili bar kakvog takvog pojašnjenja. 3. Prvih 7 svjetskih čuda odabrao je prije dvije tisuće godina grčki graditelj Filon, a to su bili Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, Kolos na Rodosu, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Svjetionik u Aleksandriji, Mauzolej u Halikarnasu te Velike piramide u Gizi.

Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, Artemidin hram u Efezu, mauzolej u Halikarnasu, kolos iz Rodosa, Zeusov kip od zlata i bjelokosti u Olimpiji te svjetionik u Aleksandriji su nestali.

Na tom popisu nalaze se ova čuda staroga svijeta: Keopsova piramida u Egiptu, Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, kip Kolosa na otoku Rodu i Aleksandrijski svjetionik.

Efešani u kojem je bio veliki Artemidin Hram su čak u Pavlovo vreme verovali da je njen kip »pao s neba.« (Dela, 19:35) Danas se u severozapadnom uglu Ka be nalazi se taj famozni crni kamen (Hadžar el Aswad), koji je po jednoj drugoj arapskoj legendi arhanđeo Džibril (Gabriel) doneo kada je Avraham sa Jišmaelom sahradio Hram.

Tri od tih čudesnih djela mogao je ugledati u tadašnjoj Maloj Aziji: kolos s Rodosa, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu.

I tako su Keopsova piramida u Gizi, Semiramidini viseći vrtovi, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, kolos s otoka Roda, te Aleksandrijski svjetionik na otoku Faru pred Aleksandrijom, sedam svjetskih čuda Antike, dobili svoje pandane u 21. stoljeću.

Herostrat je zapalio Artemidin hram želeći da na taj način sačuva svoje ime za vječnost.

Artemidin hram u Efezu, Kolos s Rodosa, Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, Zeusov kip u Olimpiji, piramide u Gizi, Aleksandijski svjetionik te mauzolej u Halikarnasu zamijenila su nova svjetska čuda - kip Isusa Iskupitelja u Rio de Janeiru, rimski Koloseum, Veliki kineski zid, drevni grad Inka Machu Picchu, majanski grad Chichén Itzá, grobnica velike ljubavi Taj Mahal te Petra, grad isklesan u stijenama Jordana.