U krvotoku ptica postoji potpuna podjela srca na desnu polovicu sa venskom i lijevom sa arterijskom krvlju.

Intrakranijsko širenje metastatskog karcinoma odvija se pretežno arterijskom cirkulacijom, a rjeđe Batsonovim venskim pleksusom (sustav vena u trupu kralješka), kod bolesnika s gastrointestinalnim i zdjeličnim tumorima.

Stenoza veća od 50 % ne smije biti prisutna na bilo kojoj ne tretiranoj krvnoj žili, u bilo kojem venskom ili arterijskom graftu ili na mjestu angioplastike/stenta osim na krvnoj žili koja je dovela do infarkta.

To su bolesnici s verificiranom kardiovaskularnom bolešću (ishemijskom bolešću srca, cerebrovaskularnom ili perifernom arterijskom bolešću) ili visokim rizikom za njezin razvoj (nazočnost tri ili više glavnih, promjenjivih rizičnih čimbenika, pri čijem se određivanju normizacija laboratorijskih parametara utvrđuje prema smjernicama Američkog kardiološkog društva), uključeni u program kardiološke rehabilitacije u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma Thalassotherapia Opatija.

4. Najveća prevalencija ustanovljena je u visokom arterijskom tlaku u svim regijama, i prelazi 50 % u muškaraca i 44 % u žena.

Debljina predstavlja ne samo estetski problem, već je postala veliki javnozdravstveni problem zbog svoje povezanosti s različitim bolestima: arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti, povišenom razinom masnoća u krvi, noćnim poremećajima disanja itd, odnosno, kardiovaskularnim (KV) bolestima.

Probleme ne smanjuju poznate činjenice da mnogi hipertoničari o svom arterijskom tlaku uopće ništa ne znaju.

Obilježavanje Svjetskog dana bubrega 2011. godine treba iskoristiti za snažnu poruku o učestalosti i štetnosti kronične bolesti bubrega, ali i istaknuti činjenicu da ju je moguće otkriti probirom, prvenstveno u rizičnoj populaciji (bolesnici sa šećernom bolesti, arterijskom hipertenzijom), liječiti i zaustaviti ili barem usporiti njezino napredovanje.

Jednostruko-slijepo ispitivanje terapije nebivolola u 20 bolesnika s KOPB i arterijskom hipertenzijom, koje je provedeno 2004., pokazalo je da terapija nebivololom nije utjecala na stablnost KOPB-a.

Posebno su ugroženi bolesnici s arterijskom hipertenzijom i šećernom bolesti.

U bolesnika kod kojih ehokardiografija u mirovanju nije dala dovoljno podataka, te u bolesnika s koronarnom arterijskom bolešću (npr. teška ili refraktorna CHF i koronarna arterijska bolest), daljnje neinvazivne pretrage mogu biti ehokardiografija pod opterećenjem, prikazivanje pomoću radionuklida, te prikazivanje srca magnetskom rezonancom (cardiac magnetic resonance, CMR).

Tvrtka Pfizer Croatia d. o. o. je u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) uputila pismo liječnicima o novim podacima o lijeku Revatio (sildenafil citrat) iz kliničkih ispitivanja u liječenju djece sa plućnom arterijskom hipertenzijom (PAH).

1. mjerenje serumskog kreatinina (kao i izračunavanje glomerulske filtracije) i proteinurije u osoba s povećanim rizikom za razvoj bolesti bubrega (npr. bolesnici sa šećernom bolešću, arterijskom hipertenzijom i osobe s bolestima srca i/ili krvnih žila),

Izlegle, prodiru u cirkulaciju crijevnog zida, odakle dospijevaju u srce, pluća i konačno arterijskom krvlju u sistemski krvotok čime dolaze u sva tkiva.

Debljina je povezana s više rizičnih čimbenika koji su povezani s povećanom incidencijom moždanog udara i lošijim ishodom bolesnika od moždanog udara: arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti, hiperlipoproteinemijom, ishemijskom bolesti srca, tjelesnom neaktivnosti, opstruktivnom apnejom za vrijeme sna.

Od članaka pročitajte pregledni o fosinoprilu te slijed članaka unutar naslovne teme o pojavnosti metaboličkog sindroma u školske djece i mladih, povezanosti metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti te zasebne o značaju povezanosti metaboličkog sindroma s arterijskom hipertenzijom, dijabetesom, dislipidemijama, primarnoj i sekundarnoj prevenciji i niz drugih.

Svi bolesnici s vrijednostima sistoličkog tlaka iznad 140 mmHg i dijastoličkog tlaka iznad 90 mmHg, kao i oni s izoliranom arterijskom hipertenzijom, trebaju biti liječeni.

Bolest se očituje ponavljanom arterijskom i venskom trombozom, gubitkom trudnoće i/ili trombocitopenijom, uz prisutnost antifosfolipidnih protutijela u krvi.

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati jesu oni povezani ili s aterosklerozom, ili (i) s arterijskom hipertenzijom, ili oni koji mogu na drugi način utjecati na nastanak moždanog udara, a najvažniji su: poremećaji koji se odnose na razinu lipida, tj. masnoća u krvi (prekomjerni LDL, a smanjeni HDL kolesterol, povišeni trigliceridi, povišene posebne vrste masnoća, kao što su lipoproteini i apolipoproteini), zatim povišeni homocistein, tjelesna debljina, teške pogreške u prehrani (višak kalorija, previše masnoća, osobito životinjskog podrijetla, nedostatak povrća i voća, previše soli), arterijska hipertenzija, suženje karotidnih (vratnih) arterija, prekomjerno pijenje alkoholnih pića, nedostatna tjelesna aktivnost, pušenje, dijabetes, neprilagođavanje stresovima, uzimanje kontracepcijskih pilula.

Engleski je tim istražio novi model, prema kojem zračenje ubija monocite (vrsta bijelih krvnih zrnaca koji " usisuju " izumrle stanice) u arterijskom zidu, koji se inače veže za određenu vrstu proteina (MCP-1).

Na feokromocitom se posumnja kod osoba koji imaju iznenadne i recidivirajuće epizode hipertenzije udružene sa crvenilom lica, ubrzanim srčanim radom, znojenjem, uz simtome udružene sa arterijskom hipertenzijom.

Prvu veliku grupu čine ispitanici sa kardiovaskularnim problemima i obzirom na dijagnozu biti će svrstani u tri podgrupe i to 1. ispitanici sa arterijskom hipertenzijom, 2. ispitanici s ishemijskom bolesti srca i 3. ispitanici s bolešću perifernih krvnih žila.

Usprkos brojnim istraživanjima, jutarnja mučnina je i dalje popriličan misterij, ali teoretski je posljedica hormonskih promjena i varijacija u arterijskom tlaku.

Sustavnom arterijskom dilatacijom izosorbid dinitrat smanjuje tlačno opterećenje srca (smanjujući tako potrošnju kisika u miokardu), a zbog sustavne arteriolarne dilatacije smanjuju se periferni otpor i plućni kapilarni tlak.

Doppler ehosonografijom mogu se indirektno izmjeriti tlakovi i protoci u arterijskom i venskom sustavu.

Preporuke liječnicima: Dostupni podaci o kardiološkoj sigurnosti iz randomiziranih kliničkih ispitivanja lijekova Osseor i Protelos u liječenju osteoporoze ukazuju na povišeni rizik za nastanak infarkta miokarda bez povišenog rizika od smrtnosti Primjena stroncijevog ranelata od sada je ograničena na liječenje teške osteoporoze - kod žena u postmenopauzi s visokim rizikom od prijeloma - kod muškaraca s povećanim rizikom od prijeloma Liječenje lijekovima Osseor i Protelos smije započeti samo liječnik s iskustvom u liječenju osteoporoze, a odluka o propisivanju stroncijevog ranelata mora se temeljiti na pažljivoj individualnoj procjeni ukupnog rizika svakog bolesnika Lijekovi Osseor i Protelos ne smiju se primijeniti kod bolesnika s ishemijskom bolesti srca, perifernom arterijskom bolesti, cerebrovaskularnom bolesti ili anamnezom ovih bolesti te u bolesnika s nekontroliranom hipertenzijom Nadalje: - Propisivačima se savjetuje da procijene rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti prije početka liječenja i u redovitim intervalima tijekom liječenja za svakog bolesnika; - Bolesnici sa značajnim rizikom za razvoj kardiovaskularnih događaja (npr. bolesnici s hipertenzijom, hiperlipidemijom, dijabetesom, pušači) smiju se liječiti stroncijevim ranelatom samo nakon pažljive individualne procjene; - Liječenje stroncijevim ranelatom mora se prekinuti ako bolesnik razvije ishemijsku bolest srca, perifernu arterijsku bolest, cerebrovaskularnu bolest ili ako ima nekontroliranu hipertenziju.

Tim više, duže pušenje cigareta ubrzava aterosklerotske procese na arterijskom krvožilnom sustavu i time uz povećanje otpora na periferiji dolazi i do trajnog povišenja krvnoga tlaka.

Zbog neprimjerene opskrbe arterijskom krvlju koja je bogata kisikom, u srčanom mišiću se stvaraju neželjeni metabolički spojevi, koji podražuju živčane završetke i stvaraju duboku bol anginu.

Poseban oprez potreban je u bolesnika s arterijskom hipertenzijom, kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima i dijabetesom.

No, najveći rizik unutar populacije imaju osobe s blagom i umjerenom arterijskom hipertenzijom, iz jednostavnog razloga jer takvu hipertenziju ima najveći broj bolesnika.