S druge strane, iz novouređenog etno sela Kokorići pokraj Vrgorca, od potomka vojvode Pervana kod kojega je Alberto Fortis u svojim pohodima kroz Zagoru zanoćio i slušao narodnu poeziju, pojavio se glas kako Asanaginica pripada njima.

Dobrohotni se čitatelj pita kome to treba i kome slući takav misaoni koncept u kojemu žtrtvom bez vlasite krivnje i odgovornosti biva usmrćena vjerna supruga i plemenita majka Asanaginica.

Asanaginica, Hasanaginica, nar. balada od 92 deseteračka stiha o tragičnom nesporazumu supružnika u musl. obitelji, puna dram. napetosti i snažnih osjećaja.

Posjećuju ga majka i sestra, a supruga Asanaginica kod kuće se bori sa stidom i običajnim naslijeđem i ne usuđuje se posjetiti ranjenoga supruga, već ga s petero djece čeka u kući.

Ta činjenica ide u prilog konstataciji da je balada Asanaginica rođena na tlu Imotske krajine.

Projekt tematskog parka Asanaginica ušao je i u program obilježavanja dva milenija Dalmacije, a stupili smo u kontakt s mnogim Veleposlanstvima i udrugama prijateljstva s ciljem donacije ploča s tekstovima balade na stranim jezicima.

Asanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom.

Prema tradiciji, tu se nalaze i bunari na koje je Asanaginica Fatima Arapović (djevojački Pintorović, Klis, 1620. ili 1621. Zagvozd, 1646. ili 1647.) odlazila.

Za smeđu signalizaciju u idućoj godini planirana su sredstva u iznosu od 7.000,00 kuna (2 table na lokalitetu Asanaginica, 1 na tvrđavi Topana i nova tabla na Crvenom jezeru).

Spomen-obilježje baladi Asanaginica podiglo bi se na južnim obroncima Modrog jezera, gdje se po predaji nalazi i grob poznate heroine iz povijesti Imotske krajine.

Imoćani inače znaju rentabilno koristiti instalirane kapacitete I Asanaginica je i nakon petoga djeteta vrijedila kao dobra udavača.

2. 1. Asanaginica od Fortisa preko Karadžića do Miklošića

Istražujući, Miklošić je utvrdio da Fortisova Asanaginica potječe iz Splitskoga rukopisa.

Radi se o prvom kritičkom izdanju u kojem je Miklošić protumačio njezin jezik i zaključio da je Asanaginica nastala u Imotskoj krajini, prema navodu dr. Šimundića. 10 Miklošić se u ovom slučaju nije ponašao hazarderski, on je na osnovu jakih podataka izvodio zaključke, iako u njegovo vrijeme imotski govor nije bio proučen.

Tako je Asanaginica postala srpskom narodnom pjesmom. 6 U Karadžićevom jezičnom i stilskom obliku Asanaginica je ušla u školske čitanke, a posljednjih sedam desetljeća kod nas se jedino zna za takvu Asanaginicu.

Herder uredio zbornik Narodni glasovi u pjesmama, stoga podatak koji govori da se i Asanaginica našla u spomenutom zborniku nije začuđujući.

No, Asanaginica nije interesirala samo pisce i učene ljude njemačkog govornog područja.

Njezina umjetnička vrijednost sastojala se upravo u tome što je Asanaginica zapravo narodna pjesma u kojoj su opisani događaji i običaji iz života ljudi, u ono vrijeme (18. st.) nepoznati i nedostupni zapadnoeuropskome kulturnome i književnom svijetu.

Asanaginica je doživjela recepciju i na anglosaksonskom govornom području na engleski ju je jezik preveo W.

Nakon što je prihvaćena u engleskim kulturnim krugovima, Asanaginica se prevodi na francuski, španjolski, portugalski, ruski, švedski, mađarski jezik.

Zanimljiv je podatak zahvaljujući kojem doznajemo da je Asanaginica na francuski prevedena čak 17 puta, a u nešto manje prijevoda dostupna je i na njemačkom i na engleskom jeziku.

Pitanje koje proizlazi na osnovu navedenih činjenica jest na koje jezike Asanaginica nije prevedena? Ako je prevedena čak i na turski, japanski, kineski itd.

Jednom riječju, može se reći da je Asanaginica svjetski putnik - djelo koje je obišlo čitav svijet, a da uspjeh nije polučio niti jedan hrvatski književnik

Pored ovoga prilično je čakavskih toponima (naziva naselja, njiva, šuma, bregova, brda i dr.) na području Imotske krajine. (Kako ne bi čitatelji bili u nedoumici je li izvorno Asanaginica ili Hasanaginica, objasnit ću slučaj.

Kako je pjesma ispjevana kasnije izvorno glasi Asanaginica.

Miklošič je ustvrdio da Fortisova Asanaginica potječe iz Splitskoga rukopisa.

Unatoč svemu to ¬ mu on je ispravno zaključio da je Asanaginica niknula na tlu Imotske krajine.

Uvjeren sam da je u izloženome nađen odgovor na pitanje kako je Fran Miklošič upoznao govor Imotske krajine te mogao zaključiti da je Asanaginica rođena na njezinu pod ¬ ručju.

Iz duha naše imotske epike i lirike iznjedrena je balada Asanaginica, umjetnina što je hrvatsko ime raznijela po svijetu uzduž i poprijeko.

Asanaginica je rođena u Imotskoj krajini, iz nje krenula na pohod u svijet, u njemu na svakoj točki stala i - ostala.