Vitamin C (Askorbinska kiselina) je poznat kao vitamin koji sprečava i liječi skorbut.

Kalcijev i natrijev askorbat imaju otprilike isto djelovanje u tijelu, no lakši su za želudac jer nisu toliko kiseli kao L-askorbinska kiselina.

Neki od lijekova koji mogu izazvati hemolizu u novorođenčadi s manjkom glukoza-6-fosfat dehidrogenaze su: neki lijekovi protiv malarije, sulfonamidi, acetilsalicilna kiselina, aminopirin, askorbinska kiselina, kloramfenikol, metilensko modrilo, nalidiksična kiselina, vitamin K, itd., ali i druge kemikalije poput osvježivača zraka u automobilima i kupaonicama.

Vitamin C ili askorbinska kiselina štiti organizam od prehlade, gripe, moždanog udara i pasivnog pušenja.

Kada se koristi u dovoljnoj količini, askorbinska kiselina može uništiti bilo koji virus.

U tu svrhu je prikladan kalijev jodid/askorbinska kiselina ili cistein.

Apsorbirana askorbinska kiselina se prenosi plazmom kao slobodan anion te slobodno ulazi u stanice, pomoću prijenosnika ovisnih o natriju.

In vitro istraživanja su pokazala da se oksidirana L-askorbinska kiselina, odnosno dehidroaskorbinska kiselina, ulazi u stanice pomoću proteina prijenosnika te se onda reducira unutar stanice u askorbinsku kiselinu. [ 1 - 10 ]

Naime, askorbinska kiselina je ' ' antioksidans ' ' pa tako omogućava redukciju Fe sup > 3/sup > u Fe sup > 2/sup >, a kažimo i to da ona ima veću sposobnost vezivanja kisika iz zraka od one koju posjeduje SO sub > 2/sub >, međutim, problem je njene stabilnosti, jer se i sama oksidira (prelazeći u dehidroaskorbinsku kiselinu).

Naziva se i askorbinska kiselina jer se njome liječi skorbut (bolest uzrokovana nedostatkom vitamina C u prehrani).

Askorbinska kiselina potrebna je za sintezu hidroksitirolina, koja čini oko 13 posto molekula kolagena.

Kako bi se spriječila oksidacija soka, koja dovodi do tamnjenja, odnosno posmeđivanja soka, isprešanom se soku kao antioksidant dodaje askorbinska kiselina (C vitamin).

Površinski nanešena askorbinska kiselina dobro prodire u kožu, a pogotovo u gornjim slojevima kože postiže znatno više koncentracije nego kada se uzima peroralno. 10 - postotna otopina nanešena na površinu kože, 15 do 20 minuta prije izlaganja UV zrakama značajno smanjuje broj oštećenih stanica i eritema uzrokovanih sunčanjem.

Vidi: kemijski sastav vina, askorbinska kiselina.

Askorbinska kiselina, askorbati, vitamin C (E300-4)

Što je vitamin C? x 2 Vitamin C (askorbinska kiselina) je vrlo važan esencijalni nutrijent, što znači da ga moramo unositi prehranom.

Postoje dva različita oblika vitamina C: vodotopljivi oblik (askorbinska kiselina) koji je odličan u prehrani, ali nema pozitivan učinak u njezi kože, dapače, može proizvesti slobodne radikale i iritirati kožu; i ester vitamina C topljiv u mastima.

Npr. operez je potreban kod uzimanja antikoagulansa, salicilati (askorbinska kiselina), oralni kontraceptivi, propranolol.

Oni većinom sadrže u sebi vitamin C kao dodatak za svrhu njihovog konzerviranja jer je u međuvremenu askorbinska kiselina (Vit C) postala jedan od najeftinijih prezervansa. (Na sokovima većinom sasvim jasno piše da je dodan Vit C kako bi se ostavio utisak da je to zbog zdravlja potrošača a ne konzerviranja soka.

Kako bi odgodili ovu pojavu koristi se askorbinska kiselina (vitamin C) i kalcij.

Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja uključuje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopuštene sastojke (šećer-glukoza, dekstroza i saharoza, askorbinska kiselina i askorbati, ocat, mliječna, vinska i limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfati).

Endogeni antioksidanti su askorbinska kiselina, osobito važna u uklanjanju hidroksilnog slobodnog radikala.

Pikolinat, oksalati i askorbinska kiselina (vitamin C) također pomažu u apsorpciji kroma.

Iako otkriven još tridesetih godina ovog stoljeća, vitamin C ili askorbinska kiselina do danas ne prestaje zaokupljati pažnju znanstvenika, pa je broj objavljenih radova o tom famoznom vitaminu popriličan.

11. Sperma je sastavljena od više od 30 sastojaka, među njima su: fruktoza, askorbinska kiselina, kolesterol, limunska kiselina, vitamin B12, puno soli i enzima.

Flavonoidi, askorbinska kiselina, fenolne kiseline i karotenoidi samo su neki od antioksidansa prisutnih u medu.

Meni je takodjer askorbinska kiselina bila lagano pozitivna.

Karboksilne kiseline: mravlja kiselina (zaslužna za plikove koji nastanu kad te ubode mrav ili opeče kopriva), octena kiselina (...), propanska kiselina (natrijev propanoat se nekad dodaje tijestu kao sredstvo protiv gljivica), butanska kiselina (ima je u užeglom maslacu i u čarapama ako ih propustiš oprati nakon propisnog preznojavanja), vitamin C (askorbinska kiselina, spada i među alkohole), benzojeva kiselina (već spomenuta), mliječna kiselina (ima je u kiselom mlijeku i kiselom želju), limunska kiselina (dodaje se hrpi slastica), aminokiseline općenito (od njih smo dobrim dijelom izgrađeni)...

S druge strane, oksalati, koji se nalaze u povrću i žitaricama, i askorbinska kiselina (vitamin C) povećavaju apsorpciju kroma.

Vitamin C, askorbinska kiselina spada u grupu vitamina topljivih u vodi i vitamina s koenzimatskim djelovanjem.