Njima su se pridružili i hodo? asnici iz Rije? ke nadbiskupije.

Misnom slavlju pridružili su se i hodo? asnici iz Pregrade sa svojim župnikom mons. Brankom Ivanjkom kao i hodo? asnici iz Kostrene sa svojim župnikom mr. Ivanom Stoši? em koji tako? er tradicionalno tog dana pješice hodo? aste na Trsat.

Hodo? aš? e su sponzorirali franjeva? ka provincija Sv. Jeronima, Grad Rijeka i mnogi sponzori iz mjesta kojima hodo? asnici prolaze.

Za vrijeme Jugoslavije bilo je zabranjeno Hrvatima iz domovine hodoà ašÃ ¦ e u Bleiburg, ali stoga su dolazili hrvatski hodoà asnici iz cijelog svijeta na misno slavlje i odavanje poà asti poginulim muà enicima.

U samome? e Lourdesu hodo? asnici boraviti 3 dana i 4 no? i uz no? enja u hotelu i pune pansione.

Kroz tri dana boravka u Lourdesu hodo? asnici su svojim izjavama posvjedo? ili kako je osnovni cilj ostvaren.

Pored snažnog duhovnog doživljaja u svetištu i osobnog rasta u vjeri, 700 hodo? asnika Rije? ke nadbiskupije zaista je doživjelo iskustvo zajedništva i me? usobne povezanosti.? Želimo ujediniti našu vjeru?, objašnjavali su hodo? asnici,? želimo se povezati onom niti koja se me? u ljudima izgubila?, rekli su istaknuvši potrebu jedinstvenog i udruženog djelovanja vjernika.

Rije? kljuka dolazi od štapova koje su ostavljali hodo? asnici nakon ozdravljenja pred crkvom Majke Božje.Proštenje je na prvu nedjelju iza blagdana Male Gospe, Ro? enja Blažene Djevice Marije (8. rujna) i okupi veliko mnoštvo puka iz šire okolice.Samoborci su i dalje najzastupljeniji.

Hodo? asnici iz Primorja posjetili su Duh Sveti na Staroj Gori te rodnu župu vl?.

Predraga rodbino i prijatelji u ratu poginulih i nestalih, dragi preživjeli branitelji grada Vukovara, cijenjeni hodoà asnici, draga braà ¦ o i sestre

Iz udaljenih mjesta, iz gotovo cijele Hrvatske, na Trsat su stizali su autobusi, a brojni su hodo? asnici iz središta Rijeke na Trsat dolazili pješke, poznatim Kruži? evim stubama.

Svetkovina je proslavljena sve? anom svetom misom u kojoj je sudjelovalo sedam biskupa, kanonika, sve? enika i puk, uglavnom hodo? asnici.

Devedesetih godina prošloga STOLJE? A OBNOVLJEN JE OVAJ PUT da bi se iznena? uju? e vratili hodo? asnici i krenuli prema Santiagu. Tek je manji broj ljudi koji hodo? aste, a ve? i je broj onih koji dolaze ovdje s vrlo niskim razlozima putovanja (citat iz razgovora sa španjolskim sve? enikom).

Nalazimo se na brdu iznad Lurda gdje se smještaju hodo? asnici koji žele skromno i jednostavno doživjeti ovo veliko svetište.

U tom malom ali povijesno važnom mjestu ujedinjuju se stolje? ima razni hodo? asni? ki putovi iz Europe, tzv. jakobinski putovi u jedan? Francuski put? kojim su hodo? asnici iz svih dijelova Europe hodo? astili u Santiago de Compostela, u kojem se nalazi grob prvog Isusovog apostola sv. Jakova.

Po dolasku u Czestochowieu 27. lipnja hodo? asnici? e biti smješteni u hotele ili samostanske ku? e te u ve? ernjim satima sudjelovati na zajedni? koj pobožnosti (apel) u bazilici Gospe Czestochowieske.

Kako je moguà ¦ e da država Hrvatska, koja postoji zahvaljujuà ¦ i žrtvama na koje su bili spremni ti à asnici i njihovi ljudi, može prihvatiti takvu parodiju pravde i takvo poniženje?

Pod naslovom? Stopama Ivana Pavla II.? ovim se hodo? aš? em odaje po? ast blagopokojnom papi, a u tjedan dana posjetiti? e se mjesta na kojima je i on boravio, kako u njegovoj rodnoj Poljskoj tako i u gradovima na kojima? e se hodo? asnici zaustaviti putem.

Hodo? asnici? e, do 30. lipnja posjetiti 10 gradova u 7 srednjoeuropskih zemalja.

Preko Marije Bistrice, Austrije i? eškog Velehrada hodo? asnici? e 25. lipnja sti? i u Krakow gdje? e boraviti dva dana.

Kod križa na Poklonu (mjestu na kojem su se zaustavljali hodo? asnici iz Istre na Trsat i poklonili Gospi Trsatskoj), okupili smo se, pomolili i ušli u prekrasnu šarenu šumu, onako šarenu kako ju samo jesen može napraviti.

Našli su se ovdje i Slovenski i Hrvatski hodo? asnici, ali i iseljeni gorani koji su došli u svoj rodni kraj da se poklone Gospi.

To je zajednica u kojoj smo pozvani vršiti svoje dužnosti da bismo znali svjedo? iti krš? anske vrijednosti u društvu i u svjetlu Ovdje su hodo? asnici sudjelovali na posljednjem misnom slavlju na svom dugom putu.

Hodo? asnici uvijek uo? e neke novine.

Hodo? asnici su uo? i puta dobili knjižice s programom hodo? aš? a, povijesnim i kulturnim zanimljivostima Lourdesa i drugih mjesta koja su posjetili te liturgijskim vodi? em koji je posebno pripremljen za ovu priliku.

Hodo? asnici su krenuli brodovima iz rije? ke luke, a u Kraljevici su ih do? ekali mještani, doma? i župnik mons. Mijo Likovi? i gradona? elnik Gojko Gudac, te djeca uz tradicionalnu glazbu sopila i narodne nošnje.

Prije susreta sa Svetim Ocem, hodoà asnici su sudjelovali na Svetoj Misi u Bazilici svetoga Petra, koju je predvodio državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone.

Pred tim izvorom lurdske duhovnosti hodo? asnici su predvo? eni nadbiskupom Dev? i? em molili zajedni? ku posvetnu molitvu Gospi Lurdskoj.

Mađari nikad nisu rado išli u c. k. vojsku, među časnicima nikad nije bilo više od 10 posto Mađara, a poslije 1849. njihov je broj opao na samo 6 ⠀ 7 posto. Ä asnici, što su službovali u Mađarskoj, nelagodno su se osjećali jer ih narod nije volio.

To je značilo da se djevojka koja se bez znanja roditelja upustila u ljubavnu vezu s nekim časnikom mogla za nj udati jedino uz dopuštenje pukovnika, a taj je mogao uskratiti dopuštenje. Ä asnici su se često tukli u dvobojima, zbog žena, zavedenih djevojaka i inače.