ČOKOLADA se proizvodi od KAKAOVCA (theobroma cacao), biljke koja je izvorno uspjevala samo u SREDIŠNJOJ i JUŽNOJ AMERICI.Danas se kakaovac uzgaja na KARIBIMA, u AFRICI, JUGOISTOČNOJ AZIJI i na južnopacifičkim otocima SAMOA i NOVA GVINEJA.Tri su osnovne vrste kakaovca: FORASTERO, od kojeg se dobiva 90 % svjetske proizvodnje čokolade, CRIOLLO, čiji su plodovi najrjeđi i nacjenjeniji, te TRINITARIO, nastao križanjem forastera i criolloa.Posljednjih godina uzgajivači kvalitietu plodova poboljšavaju kroz programe hibridizacije, a najnovija istraživanja i primjena suvremenih biotehnoloških metoda pokušavaju rješiti pitanje osjetljivosti ove biljke na njezine bolesti.Kakaovac je iznimno osjetljiva biljka koja ne podnosi niske temperature.Raste u tropskim pojasevima, 20 stupnjeva južno odnosno sjeverno od EKVATORA.Posebna se pažnja poklanja uvjetima uzgajanja kakaovca mora poklanjati tijekom prve četiri godine uzgoja, kada je biljka najosjetljivija.Novoposađena mladica kakaovca obično se sadi u sjeni nekog drugog drveta, najčešče BANANE, KOKOSA ili KAUČUKOVCA.Nakon četvrte godine se kakaovac presađuje na plantaže, koje se obično nalaze u dolinama, u područjima zaklonjenim od vjetra s, s dovoljno padalina i dobrim uvjetima drenaže tla.Kakaovac prve plodove počinje davati tek nakon pete godine rasta.U dobrim uvjetima, stablo kakaovca može narasti prosječno 5 - 7 metara, ali postoje plantaže na kojima je dosegnuo i 30 metara visine Stablo može živjeti duže od 200 godina, no smatra se da im je korisni vjek na plantažama tek oko 25 godina, nakon čega se nasadi zamjenjuju mlađim stablima.Izvorno INDIJANSKO imee za čokoladu su izmislili MAJE, a glasi XOCOATL, što znači " gorka voda ", dok rječ KAKAO potječe od ASTEČKOG naziva za kakaovac-CACAHUATL.Zloglasni ŠPANJOLSKI konkvistador HERNANDO CORTEZ je " gorku vodu " probao 1519. godine na dvoru kralja MONTEZUME.Kad se 1928. Cortez vratio u španjolsku sa sobom je donio i čokoladni napitak po imenu CHO-CO-LAH-TAY.Godine 1615. napitak SHO-CO-LAH prvi se put pojavio na kraljevskom vjenčanju u FRANCUSKOJ.Otuda je kao CHOCOLATA doputovao 1622. godine u ENGLESKU.Prvi susret EUROPLJANA i čokolade zbio se 15. kolovoza 1502. godine.Na svom posljednjem, četvrtom putovanju, KOLUMBO i njegova posada spazili su pokraj malog otoka blizu obale današnjeg HONDURASA ogromni kanu dug poput galije i prepun dobara za trgovinu-između ostalog i kakaovca.Njegov sin FERDINAND zamijetio je značaj koji INDIJANCI pridaju ovim plodovima, ali nije znao da su ta zrna vrjedila kao valuta.Prema tovarnim listama brodova kojima je putovao, Kolumbo je plodove kakaovca u Europu donio već sa svojeg prvog putovanja, ali su kralj Ferdninand i kraljica ISABELLA potupno zanemarili neugledne smeđe bobice.Tek je Hernando Cortez otkrio koliko su zapravo unosne, te je time utemeljio dugogodišnji izvor bogatstva španjolskoj kruni.U nekim djelovima srednje amerike zrnima kakaovca plaćalo se sve do pretprošlog stoljeća, a konvistadori su odmah shvatili praktičnu stranu " uzgajanja " novca.Pohlepni Cortez oduševio se time da novac raste na drveću, pa je u ime Španjolske u današnjem MEKSIKU 1519. godine zasadio prvu službenu " plantažu novca ". Devet godina kasnije Cortez se vratio u Španjolsku i na dvor KARLA V. donio čokoladni napitak s opremom za njegovo pripravljanje.Karlu V. se čokoladni napitak nije jako dopao i bio mu je prilično odbojna okusa.Umjesto slatke poslastice kakvu zamišljamo danas, Karlo je zapravo kušao nešto sasvim drugo.Prema tradicionalnom receptu po kojem su čokoladu pripremali Azteci, Cortez je kraljev napitak začinio s puno ljutih papričica.Španjolci su vrlo brzo papričice zamijenili ŠEČEROM i VANILIJOM, pa su, tek nakon ovih izmjena, čokoladu zavoljeli i Europljani.Španjolskoj je uspjelo tajnu čokolade sačuvati skoro cijelo stoljeće.U međuvremenu su napravili velik posao sadeći plantaže kakaovca u ekvatorijalnim kolonijama i trgujući sve popularnijim novim pićem