Splićanima će posebno zanimljiv biti festivalski odjeljak Mediteran, unutar kojega je glavna delicija film Antonija Peraice, Čuvaj film, osnivača danas najstarije fotoradnje u Splitu, atelijera Perajica, u kojemu radi njegova unuka Ana.
Splićanima će posebno zanimljiv biti festivalski odjeljak Mediteran, unutar kojega je glavna delicija film Antonija Peraice, Čuvaj film, osnivača danas najstarije fotoradnje u Splitu, atelijera Perajica, u kojemu radi njegova unuka Ana.
Stalni postav 33. Iz fotografskog atelijera
Već tijekom kolovoza na adresu Freudenreichova atelijera u Gajevoj ulici 2 b stiže dopis »predsjedničtva okružnog narodnog suda« kojim se dotični povodom »temeljite revizije postojećeg spiska stalnih sudbenih vještaka i procjenitelja«, poziva, da ukoliko želi ostati na popisu stalnih službenika vještaka za graditeljstvo, »da u roku od 15 dana doprinesete ovom sudu od nadležnog gradskog NOO-a uvjerenje o pouzdanosti«.
Sastoji se od sobe i atelijera.
Iako nažalost nismo u mogućnosti sagledati njegov opus u cijelosti, jer je najveći dio stradao u poplavi atelijera, ipak i s ovim što nam je ostalo možemo uživati u prisjećanju na mnoge izložbe na kojima su njegove fotografije izlagane i spoznati razvojni put jednog doista pravog autora.
Podijeljen je na cjeline: talijanski, splitski i trogirski krajolici; interijeri atelijera i stana; interijeri splitskih i trogirskih crkava; mrtve prirode i krajolici sjećanja.
Spominjanjem Atelijera na posljednjim stranicama Rastanka i potonuća, Irena Vrkljan čitatelja vraća na početak pripovijedanja.
Na nekadašnji industrijski objekt podsjeća još jedino ime Baltic, sve ostalo arhitekt Dominic Williams, koji je sa svojim timom pobijedio na natječaju za adaptaciju mlina 1994. godine, pretvorio je u šest katova s pet galerijskih prostora od ukupno tri tisuće četvornih metara, niz atelijera, predavaonicu-kinodvoranu, knjižnicu, medijski centar i arhiv za studij suvremene umjetnosti.
Kada se mladi umjetnik odluči iznijeti iz svog atelijera radove koji su nastajali još od njegovih prvih dana na akademiji, radovi koji svjedoče o prvim lutanjima i gubljenjima, o pripremama za upuštanje u veliku, životnu avanturu kreativnog stvaranja, on čini prvi, najteži korak na neizvjesnom putu neprestanih iskušenja i nedoumica koje umjetnost danas nosi sa sobom.
Počevši s kraćim pregledom povijesti same Ars Electronice i Futurelaba, Horst nam je pokaza niz primjera i projekata ostvarenih proteklih dva desetljeća unutar samog, kako ga je on nazvao, laboratorijskog atelijera u kojem radi trans-disciplinarni tim od 25 ljudi iz svih područja znanosti i umjetnosti u suradnji s renomiranim institucijama iz javnog i privatnog sektora širom svijeta poput ETH Zürich, Fab Lab MIT, ATR Osaka, Siemens, Vodafon, SAP itd.
Zadnji put je reflektirao svoje slikarstvo slikom Moj atelier (1984.), kojom završava izložba, a prikazuje prostor umjetnikovog atelijera u kojem se nalaze neki radovi izloženi na ovoj retrospektivi.
Kako se rješava pitanje dodjele atelijera umjetnicima? Desetak godina traje naša bitka da dobijemo deset do petnaest radnih prostora u najam po popularnim cijenama.
Do kraja Riječkih ljetni noći bilježimo premijeru (18. srpnja) i četiri reprizne izvedbe Škrtca Jean-Baptistea Poquelina Molièrea i nastup Regionalnog kreativnog atelijera Josef Nadj iz Kanjiže (22. srpnja).
Najveći domet njegova slikarstva je u malim pejzažima koje slika iz svojeg putujućeg atelijera, a to su jedrilice od Cavtata do Mljeta, te u seriji morskih grebena koje slika iz svoje kuće u Lozici kraj Dubrovnika.
Osim novijih radova, autor je posjetitelje iznenadio izlaganjem raznih predmeta iz svog atelijera poput stalaka, alata i pribora te fragmenata nekih starijih radova.
Ali, ni tada bez atelijera i svijeta mornara, kapetana, udavača, ljubavnica, lakih dama, riva, mora i svjetionika, veslača i jedrenjaka, kapetana duge i kratke plovidbe... nije mogao.
Na izložbi koja pruža odličan uvid u procese globalizacije i stanje suvremenog svjetskog dizajna, apostrofirajući ne samo njegovu estetsku dimenziju već i enorman utjecaj na svakodnevni život ljudi, prezentirano je tisuću izlagača iz osamdesetak zemalja sa svih kontinenata, među kojima su zastupljene razne kategorije od velikih imena, atelijera i moćnih kompanija do studenata, radionica i škola dizajna
Umjetnički iznimno aktivan u grafici, dizajnu i opremi knjiga, slikarstvu se posvećivao u ciklusima i unutar zidova atelijera.
U to ime izvode akciju slikanja poznatoga Kniferova meandra na zidu svog atelijera, koji se mogao razgledati samo tri dana, a potom je uklonjen.
U nizu fotografija cvijeća u čaši iza orošena prozorskog stakla (motivi Sudekovih fotografija iz ciklusa Kroz prozor mog atelijera i Jednostavna mrtva priroda iz sredine 20. stoljeća) Zlata Vucelić prenijela je ugođaj njegovih fotografija i interpretativno ga nadogradila vlastitim senzibilitetom, slijedeći zajednički im umjetnički credo: izraziti poetsku, lirsku narav zbilje, poeziju objekta i svjetlosti.
Umjetnički iznimno aktivan u grafici, dizajnu i opremi knjiga, slikarstvu se posvećivao u ciklusima i unutar zidova atelijera.
Slikajući potkraj dvadesetih godina stare odbačene predmete ili interijere svog atelijera otkrivao je Vidović sve više i ljepotu kolorita, neskrivenog ranijim maglicama i gustim atmosferama.
U zgradi su smještena 52 dvoetažna stana, 6 dvosobnih, 4 garsonijere, 6 atelijera i u prizemlju 12 lokala.
Atelijer u Zagrebu je mnogo više od atelijera, odnosno naš nekadašnji zagrebački dom s atelijerom mog oca.
Kroz preko pola stoljeća umjetničkog djelovanja i voditelja atelijera, Ivan Faullend-Heferer sagradio je 14 orgulja, među kojima su one najveće sa 29 zvučnih registara u crkvi sv. Frane u Šibeniku, te izvršio preko 50 restauracija i rekonstrukcija zvukovnih spomenika kulture među kojima su: - Najstarije sačuvane orgulje u Hrvatskoj, graditelj J. G. Freundt (?), iz 1649. g., župna crkva sv. Marije u Lepoglavi (restauracija 1972. - 77. g) - Orgulje, graditelj Joannes Franciscus Jeneschek, iz 1733. g., kapela sv. Leonarda u Laduču (restauracija 1982. g.) - Tafelklavier, graditelj Michael Mariacheer, oko 1820. g, Zavičajni muzej Škrip na otoku Braču, sada u Centru za kulturu Brač Supetar (restauracija 1991. g).
Uokolo tog jedinstvenog gradskog parka u središtu grada, nižu se važne gradske adrese, počevši od najviše sudbene vlasti Vrhovni i Županijski sud, preko nacionalnih muzeja, galerija i atelijera, potom turističkih, putničkih i aviokompanija, te knjižara, antikvarijata i kavana, do stranih diplomatskih predstavništva i našeg Ministarstva vanjskih poslova.
Od 1972. godine sudjeluje na prodajnim izložbama Atelijera Lozica.
Radi se o zgradi Osnovne škole i kasnije, 1968. do 1999.,« Atelijera Brezovica », a koja se nalazi u neposrednoj blizini Dvorca.
Starogradska jezgra mamac je za sve turiste, a svu svoju raskoš Varaždin će im pokazati kroz baroknu arhitekturu, toplinu trgova, ulica i parkova, kroz kulturno bogatstvo muzejskih zbirki, galerija, atelijera i radionica.
Između brojnih i neobičnih predmeta Frigyesovog atelijera uočljivo se ističe serija plavih kolonada.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com