U prva tri stanja, kruto, tekuće, para, imamo molekularno stanje vode, imamo dva atoma vodika i jedan atom kisika, imamo integriranu molekulu H2O.
U prva tri stanja, kruto, tekuće, para, imamo molekularno stanje vode, imamo dva atoma vodika i jedan atom kisika, imamo integriranu molekulu H2O.
Jedan atom kisika i dva vodika još i danas zbunjuju znanstvenike.
Molekula vode, na primjer, ima dva atoma vodika i jedan atom kisika.
Što misliš, hoće li atom kisika u svom nastojanju da elektronskom strukturom oponaša atome plemenitih plinova radije primiti dva elektrona i prijeći u anion O 2 - postavši tako nalik atomu neona, ili otpustiti šest elektrona i prijeći u kation O 6 postavši tako nalik atomu helija?
Kada kažemo da je atom kisika dvovalentan, to znači da on ima sposobnost povezati se s dva atoma nekog jednovalentnog elementa, npr. vodika, ili s jednim atomom nekog dvovalentnog elementa, npr. sa samim sobom (O 2).
Pokušamo li u laboratoriju spojiti atom kisika s dva atoma vodika, nećemo dobiti vodu niti išta drugo jer je ta formula nepotpuna, nedostaje joj element vatre, a samo s tim elementom može se stvoriti voda.
Zbog toga smo počeli koristiti " KURKUMIN ", korijen ljekovite biljke porijeklom iz Indije Curcuma longe (rhizoma), čiji glavni kemijski agens, p-tolylcarbinol (C8H10O) djeluje na lanac ciklooksigenaze-2, koji apsorbira 1 atom vodika i 1 atom kisika, te postaje inaktivni enzim.
Pod tim djelovanjem, molekula kisika, koja je stabilna, uzima još jedan atom kisika i nastaje ozon.
Jest ali ne možeš tretirati na jednaki način misli, emocije, podsvjesno itd. kako smo utvrdili atom kisika ima iste elemente koji ga tvore kao i bilo koji drugi atom ali imaju potpuna druga fizička i kemijska svojstva.
I kao što u svakoj kemijskoj reakciji broj pojedinih atoma prije i poslije reakcije mora biti isti - recimo, atom kisika koji je ušao u reakciju mora iz nje i izaći, ne može nestati - u nuklernim reakcijama ulogu atoma preuzimaju protoni i neutroni.
Hidroksilni radikali pojavljuju se u našoj atmosferi kada atom kisika (0 1), (stvoren raspadom ozona), povuče atom vodika (H) iz vodene pare (H 2 0) kako bi formirao radikal (0 H).
U molekuli vode dva su atoma vodika vezana na atom kisika, pa je kisik dvovalentan.
Ovaa molekula gotovo je jednak normalnom adenozinu, ali mu nedostaje atom kisika na riboznom dijelu molekule na 3 - poziciji.
Molekulska formula H 2 O znači da se u jednoj molekuli vode nalaze točno dva atoma vodika i točno jedan atom kisika.
Nacrtajmo prvo ugljikov atom na koji je dvostrukom vezom vezan atom kisika.
Na jedan C atom dvostrukom vezom veže se atom kisika a jednostrukom OH skupina.
Sjedni, razmisli i odluči, hoćeš li biću pored sebe dati da diše ili ćeš joj zaista zaračunati svaki atom kisika koji udahne?
U tom kristalu svaki atom kisika je u centru tetraedra koji formiraju 4 druga atoma kisika.
Voda je čudesan spoj, atom kisika i dva vodika, sastav svega živoga.
Poznato nam je da DVA atoma Vodika (Hydrogena) i JEDAN atom Kisika (Oxigena) tvore česticu Vode, dakle česticu (H2O).
Pa dobro, sad, nije baš pretrpan, nego svaki atom kisika u lancu ima jedan elektron viška, a kako svaki atom teži stabilnom stanju, mora se prvom prilikom soloboditi tog jednog elektrona viška.
Alkalna voda sadržava 1 kisikov atom i 1 vodik (OH -), dok molekule kisele vode imaju jedan atom kisika i 3 atoma vodika (H3O).
Naročito ako još znaju da molekulu vode tvore 1 atom kisika i 2 atoma vodika.
Slobodni radikali mogu biti vrlo male čestice (atom kisika, željeza, ugljika) ili veće molekule (proteini, ugljikohidrati, masti).
Kada se tako nastali atom kisika (O) spoji s molekulom kisika (O2) nastaje ozon.
Raspada se na atom kisika i molekulu kisika.
U molekuli vode su atomi vodika i atom kisika vezani kovalentnom vezom.
Ponavljam: U OSNOVI dva atoma vodika i jedan atom kisika tvore česticu vode.
U šupku mu se nalazi žlijezda koja izlučuje jedan po jedan atom kisika.
Na taj način nastaje molekula kisika i nestabilni spoj koji ubrzo otpušta dobiveni atom kisika a slobodni radikal klora ili broma ponovo je spreman za novu katalitičku reakciju.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com