Elektrostatička sila, s druge strane, je sila koja opada s kvadratom udaljenosti, tako da na proton koji se dodaje atomskoj jezgri djeluje elektrostatičko odbijanje od svih drugih protona u jezgri.

Pa ipak, upravo je to ono što se zbiva s alfa-česticom u atomskoj jezgri.

Spomenimo da tunel-efekt nije neka posebna osobina koja se javlja samo u atomskoj jezgri.

Mo-gućnosti njihovih primjena u elektronskim i elektrotehničkim uređajima zaista su velike i otvaraju nove perspektive. (Vladimir Paar, " Što se zbiva u atomskoj jezgri ", 1980., Školska knjiga, Zagreb)

To su: 1) slaba nuklearna sila (odgovorna npr. za beta zračenje) 2) jaka nuklearna sila (koja npr. veže kvarkove u protonu) 3) rezidualna jaka nuklearna sila (koja veže protone i neutrone u atomskoj jezgri i posljedica je jake sile) Ne znam na koju se od njih misli u pitanju, a razlozi su ponešto različiti.

Jednostavno, procesi između samih nukleona u atomskoj jezgri su vrlo složeni i danas je vrlo teško - a možda i nemoguće - isključivo računskim putem, na temelju matematičke formule, bez podataka dobivenih mjerenjem u laboratoriju i upisanih u knjige, otkriti kako će se neka jezgra ponašati u određenoj situaciji.

Kao klinac, bio sam oduševljen serijom Cosmos, pa knjigom Vladimira Paara " Što se zbiva u atomskoj jezgri " kaže i ističe svoju profesoricu iz MIOC-a Nadu Brković.

Novi element sa 114 protona u atomskoj jezgri na rubu je priznanja i uvrštenja u službenu tablicu elemenata.

Broj protona u atomskoj jezgri naziva se protonski ili atomski broj.

Nositelj negativnog naboja je elektron koji se giba u elektronskom omotaču, a nositelj pozitivnog naboja je proton koji se nalazi u atomskoj jezgri.

Donja slika: Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).

Kemijske veze mogu isto potaknuti elektronski uhvat, ali u vrlo malom obimu, uglavnom manje od 1 %, a ovisi i o blizini elektrona atomskoj jezgri.

Nalik su atomskoj jezgri veličine malog grada.

Nakon glamuroznog Einsteinovog neuspjeha s općom teorijom polja - pokušaja ujedinjenja gravitacije i elektromagnetizma, s ispuštanjem događaja u atomskoj jezgri - konfiguracija se magičnog Pupoljka počela jasnije nazirati kroz optiku dviju moćnih novih ideja - simetrija i struna.

Kada je krajem 1942. godine Enrico Fermi izveo prvu nadziranu fiziju, bila je to pobjeda nad jednom od četiri temeljne prirodne sile, tzv. slabom silom koja barione (protone i neutrone) drži na okupu u atomskoj jezgri, i odgovorna je za njihove raspade i transformacije.

Korijen riječi je englesko glu -, što znači ' ' ljepilo ' ' gluon naime služi kao svojevrsno ljepilo (' ' ono što drži spojeno ' ') koje drži čestice u atomskoj jezgri na okupu.

S znanstvene tocke gledista cak i na te dubine dopire odredjena kolicina visoko energetskih kosmickih zraka koje dospijevaju na povrsinu Planeta iz Svemira i prozracuju sve na sto na svome putu naidju.Kosmicki zraci su sve prisutne visoko energetske sub atomske cestice koje poput nevidljiva pljuska dospijevajuci od naseg Sunca i Svemira zapljuskuju nas Planet.Te zrake maju visoku energiju i razaraju molekule i atome te drugim rijecima i biokemijske spojeve koji im se nadju na putu.Jedan kosmicki zrak s lakocom moze razbiti i razbija atomsko jezgro atoma u jednoj molekuli.Po gotovu se atomsko jezgro jednog atoma lako raspada pod udarom kosmickog zraka ako je manje stabilno.Teorijski i prakticki ako kosmicki zrak pogodi atom obicnog vodika prakticki ce se dogoditi malo toga s obzirom na mali udarni presjek jednog protona oko kojega kruzi jedan elektron.Eventualno se moze dogoditi da vrlo rijetko jedan kozmicki zrak razbije molekularni vodik na dva atoma vodka koji ce se odmah rekombinirati.No ako je u pitanju Deuterijum tu svari postaju drugacije jer u jezgri takvog vodka je prisutan jedan neutron u suvisku.Drugim rijecima zbog energie vezivanja u atomskoj jezgri takav atom s neutronom u suvisku je nestabilniji i kosmicki zrak ga lakse razbija izbijajuci iz sastava jezgra taj jedan neutron u suvisku a koji postaje neko vrijeme slobodan prije nego li ga zarobi neka druga jezgra vodka ili kisika.E to vrijeme slobode je destruktivno vrijeme u kojemu taj jedan neutron moze napraviti i pravi puno stete na svom putu slobodnog kretanja unistavajuci slozene molekule biokemijskih spojeva.Poznato je dobro u znanosti da je neutronsko zracenje izrazito opasno za zive organizme

Paara " Što se dešava u atomskoj jezgri "

Uzmimo jaku silu u atomskoj jezgri.