Ono sto ce bit u LHC-u je da AKO se tamo stvori mala jamica, A Hawki nije imao pravo, onda mozemo ocekivati jedan mali Swing dance gladnih jamica po Svicarskoj i dalje:)))

Od 2002. godine radi na CMS (Compact Muon Solenoid) eksperimentu na LHC-u.

Podaci koji su dosad prikupljeni u LHC-u predobro se poklapaju s predviđanjima za Higgsov bozon, česticu koja prema standardnom modelu elementarnih čestica daje masu svoj materiji, rekao je Higgs.

Ključni test nove teorije trebao bi biti trenutak u kojem će se u LHC-u u sudarima protona početi stvarati Higgsovi singleti i proizvodi njihova raspada.

Vjerojatno najpoznatija čestica za kojom se traga na LHC-u je tzv. Božja čestica, u znanstvenim krugovima poznata kao Higgsov bozon.

Teorijsku postavku o postojanju ' Božje čestice ' postavili su još 1964. godine fizičari Peter Higgs, Francois Englert i Robert Brout, a potraga za istom odvija se u velikom hadronskom sudaraču čestica LHC-u, najvećem znanstvenom instrumentu na svijetu, pomoću kojeg znanstvenici rekonstruiraju uvjete koji su vladali u prvim trenucima svemira nastankom Velikog praksa, prije 13.7 milijardi godina.

ja cu osobno ovoj ekipi postavit pitanje oko najave minijaturnih crnih rupa u LHC-u.

Glavni cilj Velikog sudarača hadrona (Large Hadron Collider, LHC) u CERN-u je upravo pronalazak mehanizma kojim čestice dobivaju masu, što se pojednostavljeno kaže potraga za Higgsovim bozonom.

Dva tima znanstvenika, među kojima i više Hrvata, koji rade na dvama najvećim sudaračima čestica na svijetu Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u kraj Geneve i Tevatronu kraj Chicaga - javljaju da su otkrili neke zanimljive informacije koje bi mogle biti potvrda postojanja misterioznog Higgsova bozona.

Nova istraživanja na LHC-u neće se stoga poduzimati sve do ožujka 2015. godine.

Ako je ovo tačno, onda supersimetrične čestice bi se trebale pojaviti pri sudarima u LHC-u.

U TPZ-u ima još vrsnih poduzetnika, da nabrojimo samo neke Željko Dujmović (MIKROTREND d. o. o.) nedavno je isporučio svoje elektroničke proizvode u Južnu Koreju, zemlju visoke tehnologije, njegovi proizvodi su ugrađeni i u projekt stoljeća čuveni Veliki sudarač hadrona (LHC) u Cernu, najmlađi poduzetnik Stipe Čajić (STYPE CS d. o. o.) isporučuje svoje proizvode u Belgiju, Zdravko Ivančić (NUMIKON d. o. o.) svoj projekt je plasirao u Iranu, tvrtka UTILIS d. o. o.

Stoga su u LHC-u stvoreni uvjeti za koje se smatra da su postojali djelić sekunde nakon Velikog praska.

No, iako je u LHC-u stvoreno 1.600 trilijuna sudara, manje od 300 puta pojavilo se nešto za što se vjeruje da bi mogao biti Higgsov bozon.

Također će se opisati eksperimentalna potraga za Higgsovim bozonom, koja je tek nedavno dovela do otkrića na Velikom sudaraču hadrona (LHC) u CERN-u pokraj Ženeve.

Usprkos mnogobrojnim nastojanjima da se ne samo ona laička, već i stručna javnost uvjeri u suprotno (o čemu svjedoči i recentna medijski proizvedena euforija vezana uz objavu nekih rezultata eksperimenta koji se odvija na LHC-u (Large Hadron Collider) Europskog centra za nuklearna istraživanja u Ženevi) svakom barem donekle upućenom promatraču posve je jasno da i u suvremenoj znanosti, kao i na većini drugih područja (normalne) ljudske djelatnosti, danas vlada duboka kriza.

... je na današnjoj presici objavljeno kako su dva velika eksperimenta u LHC-u naznačila mogućnost postojanja Higgsova bozona, no LHC još uvijek nema dovoljno informacija kako bi otkriće i potvrdio.

Inače, ako niste znali, u LHC-u mali Veliki prasak pokušavaju rekonstruirati usmjeravanjem dvaju zraka koncentriranih čestica u suprotnim smjerovima, pri brzinama od 99.999999 posto brzine svjetlosti.

U sklopu eksperimenata idućih će se mjeseci i godina u LHC-u pokušati rekonstruirati uvjeti koji su vladali netom nakon nastanka svemira, za koji se drži da je nastao Velikim praskom (Big Bang) prije 13,7 milijuna godina.

Postoji li Higgsov bozon, nastat će u sudarima protona u LHC-u, a česticu će detektirati dva golema instrumenta, CMS i ATLAS.

17. listopada 2012. u 14.00 sati: Znanstveno predavanje: Fizika čestica i talijanska suradnja na eksperimentu CMS postavljenom pri LHC u CERN-u ".

Nadamo se da ćemo na LHC u otkriti od čega se tamna tvar sastoji.«

Konkretno, s obzirom da se rad LHC-a bazira na sudaranju snopova protona koji rotiraju po golemom prstenu u suprotnim smjerovima, to znači da će maksimalne energije sudara protona u LHC-u biti dostignute čak dvije godine kasnije nego što se to očekivalo.

Radi se o LHC-u, velikom hadronskom sudaraču postavljenom ispod francusko-švicarske granice.

Higgs, koji je zakleti ateist, ljutito odbacuje ideju da se bozon naziva Božja čestica, vjerujući da će se to vrlo brzo objasniti kad se čestice protona u LHC-u jednom sudare.

Kako ističu fizičari, riječ je o rutinskom problemu za ovako golem stroj kao što je najveći ubrzivač čestica (LHC) u svijetu.

U eksperimentima u LHC-u koriste se snopovi visokih energija, no, priroda zapravo iste procese ponavlja svaki dan: na gornje slojeve naše atmosfere upadaju visokoenergetske čestice, pa čak i dospijevaju do tla.

D va dana nakon objave sa CERN-a da je na LHC-u snimljen fenomen koji sa velikim sigurnošću nalikuje onome što se prema teoriji očekuje od Higgsovog bozona, čestice čije postojanje konačno dokazuje najpoznatiju teoriji u fizici Standardni model fizike elementarnih čestica i njihovih interakcija, znanstveni svijet još...

Tada će započeti skupljanje podataka o sudaru čestica u eksperimentu ALICE, jednom od četiri glavna eksperimenta na LHC-u.

LHC u švicarskom Cernu, vrijedan 10 milijardi dolara, privremeno je ovaj vikend prestao s radom, a nastavit će funkcionirati 2014. ili 2015. godine nakon popravaka i nadogradnji.