Rekombinantne bakterije koje mogu razgraditi herbicid atrazin na netoksične produkte u pokusima čišćenja tla pokazale su uspješnost od 52 %.

Atrazin je selektivni triazinski herbicid koji se više od 40 godina upotrebljava za suzbijanje širokolisnih korova.

U SAD-u atrazin je najviše upotrebljavani herbicid, posebno pri uzgoju kukuruza (na 69 % površina) i šećerne trske (na 90 % površina).

Zbog široke primjene i relativno dobre pokretljivosti u tlu atrazin je jedan od najčešćih zagađivala tla te površinskih i podzemnih voda.

Usporedbe radi, atrazin se na tržištu prodaje u formulacijama koje sadrže i do 29 ppm (milijunti dijelovi) što je, dakle, 290 milijuna puta veća koncentracija od one koje su, u svojim istraživanjima, koristili Hayes i suradnici.

Autori izvještaja svrstali su endokrine disruptore u 11 skupina, a među nabrojanim kemikalijama posebno su istaknuti: poliklorirani bifenili (PCB, smjese kloriranih ugljikovodika koje se koriste kao tehnička ulja), polibromirani difenil eteri (PBDE, služe kao inhibitori zapaljenja plastike i drugih materijala), perfluorooktanska kiselina (PFOA, koristi se u proizvodnji teflona), di (2 - etilheksil) ftalat (DEHP, omekšivač plastike), triklosan (kozmetički konzervans), bisfenol A (BPA, monomer za proizvodnju polikarbonatne plastike), atrazin (sintetski herbicid), fluoksetin (antidepresiv), etinil-estradiol (sintetski kontraceptiv), siloksani (kozmetički i prehrambeni aditivi), te organometalni spojevi poput metilirane žive i tributil-kositra (TBT).

Ukoliko, prema riječima ravnatelja HZT-a, istraživanja o atrazinu još uvijek traju, onda nije moguće zaključiti, poput ravnatelja HZT-a, da atrazin ne predstavlja problem za ljude.

Merlin suzbija korove koji su postali već otporni na djelatne tvari kao što su: atrazin, terbutilazin i sl..

Hayes i suradnici proučavali su smjese kemikalija koje se sastoje od herbicida (npr. atrazin, metolaklor), insekticida (npr. ciflutrin) i fungicida (npr. propikonizol).

Na nekim vodocrpilištima tijekom 2000. i 2001. godine bila su uočena sporadična odstupanja prema lindanu i DDT-u, a tijekom godine 2002. na vodocrpilištima Mala Mlaka (na 3 piezometra) i Šibice (na 2 piezometra) nađen je atrazin u povećanoj koncentraciji.

Tyrone Hayes, profesor endokrinologije sa Sveučilišta »Berkeley«, koji se već godinama bavi toksikologijom tog pesticida, tvrdi: »Atrazin sudjeluje u razvoju raka kod laboratorijskih životinja, a epidemiološke studije pokazuje da je i rak dojki kod žena povezan s izlaganjem atrazinu.« Upravo suprotno tvrdi ravnatelj Hrvatskoga zavoda za toksikologiju (HZT): »Atrazin nije velik problem za ljude.

Iz tog razloga ciljano se pojačava monitoring na atrazin kako bi se mogle predložiti mjere kao što je zabrana ili ograničenje uporabe tog herbicida u poljoprivredi.

Otporni su i na mineralna ulja i na atrazin.

Hayes i suradnici su uspjeli dokazati na primjeru smjese kemikalija koje se sastoje od herbicida (npr. atrazin, metolaklor), insekticida (npr. ciflutrin) i fungicida (npr. propikonizol) koji se uobičajeno upotrebljavaju u dozvoljenim količinama i na našim poljima da se toksičnost ovakve kombinacije na laboratorijskom uzorku vodozemaca (žaba) višestruko pojačava.

U Maloj Mlaki nalaze atrazin, herbicid koji u vodu dospijeva s poljoprivrednih površina.

U najvišim koncentracijama pojavljuje se atrazin, ponekad i iznad maksimalno dopustivih veličina.

Klor, nitrati, atrazin itd. i njihovi spojevi su poznati za štetne, a dozvoljene količine jako različite od države do države.

Atrazin postaje zaštitni znak tvrtke, koji se izvozi širom Europe, USA, kao i mnoge druge azijske i afričke zemlje.

U godini 2002. na nekim mjernim postajama na rijeci Savi izmjeren je atrazin u povišenim koncentracijama.

Predstavnici naših javnih institucija propustili su i propuštaju mnoga znanstvena upozorenja: akrilamid u prženoj hrani, dioksini iz kozmetike (triklosan), bojni otrovi iz teflona, arsen u slavonskoj vodi, astma iz kloriranog bazena, pesticid atrazin u pitkoj vodi, kancerogeni bisfenol u dječjim bočicama...

Nedavna istraživanja pokazala su da atrazin ima ozbiljan utjecaj na spolni razvoj žaba.

Istraživanje je pokazalo da atrazin u količini koja se često nalazi u okolišu demaskulinizira punoglavce i pretvara ih u hermafrodite, tako da mužjaci u svojim testisima imaju i ovarije, te razinu testosterona deset puta manju od uobičajene u muških žaba.

Mnogi su proizvodi na europskom tržištu zabranjeni implementacijom načela opreznosti: stoka »tovljena« hormonima rasta, genetski modificirani organizmi (GMO), bisfenol A (BPA), ftalati, pesticid atrazin...

Herbicid atrazin najčešće je rabljeni herbicid za ovu namjenu u kukuruzu.

Već je poznato da atrazin, pogotovo u sušnim godinama, ostavlja rezidue (ostatke) koje mogu štetiti kulturama koje slijede kukuruz u plodoredu.

Primjenom nižih doza, atrazin će u manjoj mjeri ograničavati plodored LAN Poljoprivreda.

Kao primjer navodimo atrazin (aktivna komponenta nekih herbicida) čija je proizvodnja započela 1955. Danas nakon više od četiri dekade korištenja ovih herbicida podzemne vode kukuruznog pojasa SAD-a sadrže koncentracije opasne po čovjeka.

Atrazin je selektivni triazinski herbicid koji se koristi pri kontroli širokolisnih (crna pomoćnica, čičak, štir) i uskolisnih korova.

Kod tretiranih biljaka atrazin povećava unos arsena u biljke

Sredstvo ne ograničava plodored ako je primjenjeno samo, a u kombinaciji sa atrazinom vrijede ograničenja za atrazin.