Središnji dio muzeja čini sam prostor Augusteuma s ostacima arhitekture rimskog hrama u kojem u kojem su izloženi najreprezentativniji izlošci: sedamnaest mramornih skulptura postavljenih na tribinu.

Iz toga bi proizlazilo da do 1836. još nisu bile sagrađene dvije prislonjene zgrade s južne strane, kao i da je ulaz u Kulu Ereš bio kroz vrata nad kojima se nalazi nadvratnik s uklesanom godinom 1825. Nadvratnik, pak, kakav je sagrađen na prolazu iz sjeverne u srednju zgradu (u prizemlju), te iz srednje u južnu (odnosno prema vani, dok još nije bilo južne zgrade), sazidan je vrlo blago zakrivljen i on u potpunosti odgovara onoj strukturi koja je bila kao rasteretni element debelog zida nad prolazom iz Plećaševa tora prema zapadu, tj. kako se otkrilo, prema hodniku između zapadnog zida Augusteuma i njegova temenosa.

Središnji dio izložbe je skupina od 9 mramornih kipova, što predstavlja otprilike polovinu kipova iz Augusteuma u Naroni, koji je iznjedrio dosad najbrojniju skupinu rimskih carskih kipova iz 1. st. u svijetu.

U Arheološkom muzeju Narona vidjeli ostatke rimskog hrama Augusteuma i mramorne skulpture koje su očuvane do danas.

Ispred samog Augusteuma je pet vitrina u kojima su nalazi otkriveni u samom hramu pri likom istraživanja.

Autentičnom ugođaju pridonosi i precizna rekonstrukcija hrama Augusteuma koju su do najmanjih potankosti izradili Mario Čorić i Branko Penđer, u setu videoinformacija o Naroni prezentira se i dio mozaika s položenom statuom i sedam skulptura te izbor nalaza keramike, stakla i metala kao i podaci o veoma zahtjevnom procesu rekonstrukcije kipova, na kojem je najizravnije radio cijeli tim - osobito konzervator Ivo Donelli i stručna suradnica, zadarska profesorica arheologije Marija Kolega.

Ovaj zamašni projekt priprema i sponzorski prati Hrvatsko-britanska poslovna mreža, a prezentacija obezglavljenih kipova rimskih careva iz Augusteuma u Naroni, u Lapidariju će dobiti i autentičnu dimenziju jer su u posebnom dijelu splitskog muzeja izloženi svi do sada spojeni ulomci 16 carskih skulptura.

Posao oko obnove carskih kipova iznimno je zahtjevan i traje već nekoliko godina u restauratorskim radionicama splitskog muzeja, a kad bude završen - tvrdi se kako je složeniji dio posla već obavljen - kipovi će se vratiti na izvorno mjesto, u novi muzej Narone koji će se izgraditi iznad arheoloških ostataka Augusteuma u Vidu kraj Metkovića.

U Vidu se ovih dana zatekao i arheolog prof Emilio Marin sa suprugom, inače veleposlanih RH pri Svetoj stolici, čije djelo je i otkriće kipova i Augusteuma na čijem mjestu je danas Arheološki muzej Narona.

Devet carskih skulptura, koje su u fragmentima nađene unutar Augusteuma, u selu Vid kraj Metkovića l995. godine, spremno je za izložbe nakon višegodišnjih, veoma složenih konzervatorskih i restauratorskih zahvata u radionicama Arheološkog muzeja.

Na izložbi će se predstaviti obnovljeni kipovi te jedan " neočišćen " da bi se vidjela podloga iz koje je sastavljena carska skupina iz Narone, a scenografiju izložbe sačinjavat će i ulomci keramike, stakla, numizmatika te drugi arheološki nalazi zatečeni unutar Augusteuma.

Dr. Emilio Marin izuzetno se posvetio radu na svojim kapitalnim otkrićima Augusteuma u Naroni što podrazumijeva organiziranje konzervacije, zaštite pronađenih skulptura kao i cijelog arheološkog lokaliteta, uzdižući čitavu problematiku na najvišu razinu međunarodne kulturne razmjene.

Jedan od iznimnih primjera takvih otkrića prije desetak se godina zbio u Vidu pokraj Metkovića, u nekadašnjoj Naroni, gdje su pronađene kolosalne statue unutar Augusteuma, rimskoga hrama, koji se zapravo nalazio u takozvanim Plečaševim štalama.

Središnji dio izložbe je skupina od devet mramornih kipova, što čini otprilike polovicu kipova iz Augusteuma u Naroni, koji je iznjedrio dosad najbrojniju skupinu rimskih carskih kipova iz 1. stoljeća u svijetu.

Naime, sredinom 90 - ih u Vidu su provedena arheološka istraživanja, koja su rezultirala senzacionalnim nalazom ostataka rimskog hrama - Augusteuma i 17 mramornih skulptura nadnaravne i prirodne visine.

Ali do slavnog otkrića u Vidu za nju, kao i za još nekoliko naronitanskih spomenika što su valjda stigli u istom paketu (jedan kameni natpis, kapitel iz Augusteuma i statua Tiberija, danas gotovo potpuno uništena), nije baš mario.Godinama je statua slavne carice " stajala " sakrivena u hodniku bez ikakvih oznaka.

Ustanovili smo da je opuzenski torzo bio pronađen prije 1847. u Naroni, na mjestu koje nije moguće točno identificirati, ali najvjerojatnije zajedno s drugim kipom, za kojega smo ustanovili da je bio iz Augusteuma, Tiberijem, o kojem smo već raspravili.

Međutim, on je naveo gdje su glave bile nađene, te je zabilježio ime izvornoga vlasnika Antonija Vučića, pa mi se čini da je moguće identificirati tu topografiju u Donjemu gradu, blizu foruma, te da se može zaključiti da su one potjecale s područja foruma ili iz samoga Augusteuma.

Implicite, sklon sam, zbog svega toga, kao i zbog okolnosti koje sam protumačio u svezi s Tiberijem, zaključiti da je Oxford-Opuzen Livija bila, također, iz Augusteuma.

Naime, budući da je Oxford-Opuzen Livija iz Tiberijeva doba, može se pretpostaviti da je u Augusteumu postojala Livija iz Augustova doba, bez obzira na pitanje o stvarnoj provenijenciji Oxford-Opuzen Livije, iz Augusteuma ili izvan njega.

Kip br. 6 bio je, naime, na južnoj strani Augusteuma, dok je pretpostavljena lokacija Oxford-Opuzen Livije bila na njegovoj sjevernoj strani.

Teza o dvjema Livijama u Augusteumu odgovara tezi o dvama Augustima: onomu prvome iz doba osnutka Augusteuma i onomu drugome iz Tiberijeva perioda, kojega je, pak, postavio Dolabella.

Dakle, potvrdilo se da je torzo u Opuzenu, ne samo što se znalo, iz Narone, nego upravo iz Augusteuma.

Na mjestu Augusteuma izgrađen je, prema projektu arhitekta Gorana Rake, Arheološki muzej Narone, prvi u povijesti hrvatske muzejske arhitekture smješten in situ i jedan od rijetkih te vrste u svijetu.

Višegodišnja sustavna arheološka istraživanja rimskog naselja Narone na lokalitetu Plećašove štale kod sela Vid u blizini Metkovića, rezultirala su senzacionalnim nalazom ostataka rimskog hrama Augusteuma sa sedamnaest monumentalnih mramornih skulptura u visini od prirodne do gotovo tri metra.

Time je iznio sumnju u kompetentnost arheologa koji je uspio spojiti Livijinu glavu s tijelom, u dr. Emilija Marina koji je bio na čelu grupe istraživača naronitanskog Augusteuma u kojem je pronašao 16 antičkih statua, a potom izradio i prijedlog za prvi hrvatski muzej in situ koji je podignut i prije godinu dana otvoren u Vidu.

- radovi na muzeju: Dok se kipovi " šeću " po izložbama Europom, nastavljaju se radovi na muzeju: kameni ostaci Augusteuma zaštićuju se platnom, stiroporom i daskom.

Vrhunac suradnje izme đ u najstarijega javnog muzeja u Engleskoj i splitskog Arheološkog muzeja, najstarijeg u Hrvatskoj, bio je izložba Uspon i pad carskog hrama: rimska skulptura iz Augusteuma u Naroni, 2004, na kojoj su sjedinjeni Livijini glava i tijelo.

Otvaranju izložbe prethodila su dva predavanja kojima je u prekrasnom prostoru Augusteuma predstavljen Muzej antičkog stakla u Zadru.

Godine 1995. i 1996. vršena su iskopavanja na lokalitetu Narona kada je pronađen ostatak Augusteuma i 16 monumentalnih mramornih skulptura.