Čelični proizvodi izrađeni od čelika iz ove skupine konstrukcijskih čelika (zajamčen sastav i svojstva) prije primjene podvrgavaju se postupku kaljenja, tj. pretvorbi austenita u ugljični martenzit.

Toplinska obradba čelika temelji se na eutektoidnoj reakciji raspada austenita na ferit i cementit.

Ovisno o postupku toplinske obradbe mijenjaju se način raspada austenita, odnosno fizička i mehanička svojstva čelika.

Zbog toga svaka toplinska obradba zahtijeva najprije dobivanje austenita. [ 3 ]

Dolazi do porasta (pogrubljenja) kristalnog zrna austenita, koja pri brzom hlađenju prelaze u Widmanstättenovu strukturu, koja je nešto tvrđa i krhkija nego što je poželjno.

Za vrijeme ohlađivanja ponovo se ometa ravnoteža između ferita i austenita.

Kao rezultat toga dolazi do stvaranja klica ferita unutar austenita, ponajviše na granicama zrna, ali također i unutar austenitnih zrna.

Kod većine važnijih postupaka toplinske obrade, čelik se zagrijava na temperaturu pri kojoj je mikrostruktura austenitna ili se sastoji od austenita s malim udjelom drugih mikrostrukturnih sastojaka, na primjer karbida (cementit).

Pretvorbe austenita provode se izotermno ili pri ohlađivanju.

Nakon toplinske obradbe matrica se sastoji od bainita i relativno puno zaostalog austenita (20 - 40 %).

Etalon je od austenita, s jedne strane ima pet pukotina različitih veličina u obliku zvijezde, a s druge strane ima četiri različita razreda hrapavosti površine.

Čelik s 22 - 24 % kroma i 6 - 8 % nikla pri temperaturi 20 C, tj. zagrijan do 1000 C sastojati će se od ferita i austenita.

Povišenjem temperature iznad 1000 C poraste udio ferita, a smanjuje se udio austenita tako da čelik s 22 % kroma i 8 % nikla pri 1350 C posjeduje jednofaznu feritnu mikrostrukturu.

Daljnjim povišenjem temperature ometamo stanje ravnoteže između ferita i austenita.

Nastala zrna austenita su veća nego početna perlitna zrna.

Jedan od glavnih ciljeva legiranja dupleks čelika je održavanje dovoljno visokog udjela austenita, što je posebice važno tijekom zavarivanja (u zoni taljenja zavarenog spoja).

Data je u CCT dijagramu kinetika faznih preobražaja austenita u 6 Mn16 čeliku tijekom kontinuiranog hlađenja.

Mangan raspoređen između ferita i austenita tijekom međukritičnog žaranja je povišen glede ranijeg laganog hlađenja.

Toplinska obradba čelika temelji se na eutektoidnoj reakciji raspada austenita na ferit i cementit.

Ovisno o postupku toplinske obradbe mijenjaju se način raspada austenita, odnosno fizička i mehanička svojstva čelika.

Zbog toga svaka toplinska obradba zahtijeva najprije dobivanje austenita.

Austenitizacija se sastoji u dobivanju homogenog austenita zagrijavanjem čelika na temperaturu malo iznad linije A 1 kod eutektoidnog sastava ili A 3 kod podeutektoidnog i A cm kod nadeutektoidnog sastava.

4. Kako se mjenjaju temperature početka pretvorbe austenita u martenzit (Ms) i završetka pretvorbe (Mf) u ovisnosti o sastavu (% C) čelika (Uptonov dijagram)

Postavit polužno pravilo za ledeburit - koliki je maseni udio eutektičkog austenita, a koliki eutektičkog cementita