Martine Tesačkeve, koja je tajnica gradonačelnika u Slavkov u Brna i zadužena za međunarodne odnose saznali smo kako je ova grupica veselih umjetnika različitih glazbenih profila pozvala i Pažane na veliku proslavu u svoj rodni Grad kad će se i proslaviti velika bitka kod Austerlitza.

1805. - Započela je Bitka kod Austerlitza poznata i pod nazivom " trocarska bitka ", jer u njoj su se sukobili francuski car Napoleon, austrijski car Franjo II. i ruski car Aleksandar I. 1823. - Američki predsjednik James Monroe Kongresu je iznio teze, danas poznate kao Monroeva doktrina. 1889. - Rodio se Dominik Mandić, hrvatski povjesničar i političar, franjevac, čije su povijesne knjige nezaobilazna literatura za stariju povijest Bosne i Hercegovine. 1990. - Umro je Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent, dobitnik Pulitzerove nagrade za balet " Appalachian Spring ".

Napoleonovi zemni ostaci preneseni su 1840. u Pariz, a Bertrand je po nalogu Louisa⠀ Philippea položio Napoleonovu sablju s Austerlitza na njegov mrtvački kovčeg.

U toj dvorani Napoleon je potpisao Presburški sporazum, 26. prosinca 1805., nakon bitke kod Austerlitza.

Spomenik je projektirao Jean Chalgrin 1806. godine nešto poslije Bitke kod Austerlitza.

Dvjestota obljetnica bitke kod Austerlitza koja se slavi ove godine, u Češkoj će Republici između ostaloga biti obilježena i filatelistički.

U Brnu se početkom svibnja održava velika svjetska filatelistička izložba na kojoj će nastupati i naši filatelisti, a češka je pošta Napoleonovu sjajnu pobjedu obilježila i sjajnim spomen-blokom koji reproducira ulje na platnu L. F. Lejeuna pod nazivom Napoleon uoči bitke kod Austerlitza.

U tim sukobima nanosi im teške poraze u bitkama kod Ulma te Austerlitza (2. prosinca 1805.).

Napoleon je kod Austerlitza porazio austrijsko-prusku vojsku i mirom u Bratislavi (26. XII.1805.) Istra je pripala Francuzima (1805. - 1813. god.).

2. Temeljno sranje koja je sudbina istresla na Austerlitza bio je holokaust, ali ovo nije knjiga o holokaustu.

Donedavno bih na prvu rekao: bilo šta od Sebalda, ali vidim da se prevod Austerlitza pojavio u Zagrebu.

Taj je rat, krivnjom ruskog cara, završio katastrofalnim porazom saveznika u bici kod Austerlitza (Slavkova), nakon čega je sklopljen mir u Požunu, po čijim je odredbama Austrija morala predati Dalmaciju i Istru Francuzima.

Poslije poraza Austrije kod Austerlitza, 2. prosinca 1805., Austrija se mirom u Bratislavi, 26. prosinca 1805. godine, morala odreći Dalmacije.

Naime, nakon teškog poraza u bitci kod Austerlitza u prosincu 1805. godine, car Franjo II (I) bio je prisiljen ustupiti Napoleonu nedavno stečene posjede: obalni odnosno nekadašnji mletački dio Istre, Dalmaciju i Kotorski zaljev.

Po povratku dobio je zapovijed da izvrši inspekciju i rekognosciranje Rajne i Dunava, bio je u SchĂśnbrunnu kad je kapitulirao Beč, borio se kod Austerlitza i osigurao Francuskoj posjed dunavskih luka.

Potom je izvojevao i slavnu pobjedu nad udruženom austrijskom i ruskom vojskom kod Austerlitza.

Napoleona je pobjeda kod Austerlitza učinila nadmoćnim u Italiji i omogućila mu da prekroji kartu Njemačke te da nagradi svoje saveznike i udruži ih u Rajnsku konfederaciju, s Francuskom kao protektorom.

Gradonačelnik Charvat pozvao je izaslanstvo grada Paga na prezentaciju, rekonstrukcije povijesne bitke kod Austerlitza koja se dogodila 1805. godine.

Uz već spomenutog Austerlitza - to briljantno putovanje istoimenog protagonista kroz fizički topos Europe u pokušaju uspostave vlastite, intime mreže sjećanja, uspomena i identiteta u svijetu čiji je povijesni narativ nagrižen nitroglicerinskom mrljom rata i Holokausta - Sebald je iza sebe ostavio " proze " Schwindel.

Nakon poraza austrijske vojske kod Austerlitza i Napoleonova ulaska u Beč, 1806. godine Franjo II. je vratio carsku kruni i time je ukinuta institucija cara Svetog Rimskog Carstva njemačkog naroda koja je postojala od vremena Karla Velikog.

Napoleon je ponovno pobijedio 2. prosinca 1805. kod Austerlitza, te je Austrija prisiljena na pregovore koji su trajali od 4. do 6. prosinca 1805. i koji su se završili primirjem.

Godine 1804. stupila je Austrija sa saveznicima u rat s Francuskom, ali 2. prosinca 1805. Napoleon je porazio austrijsku vojsku u bitci kod Austerlitza i prisilio Austriju na sklapanje mira u Pressburgu (Požun, danas Bratislava) 26. prosinca 1805. Tim mirom odstupila je Austrija Francuskoj sve što je dobila kampoformijskim mirom.

Bitka kod Austerlitza u povijesti poznata kao Bitka triju careva - najveća je bitka koja se ikad odigrala na češkom području.

Drugog prosinca 1805. na brdašcima i u dolinama između Brna i Austerlitza (Slavkova) sukobile su se vojske francuskog cara Napoleona I. (lijevo gore), ruskog cara Aleksandra I. (lijevo dolje) i austrijskog cara Franza, odnosno Franje I. (desno dolje).

Izaslanstvo je prisustvovalo rekonstrukciji bitke kod Austerlitza u kojoj je sudjelovalo 950 statista iz cijele Europe.

Iako u sastavu poražene vojske, proslavila se u bitci kod Austerlitza (Slavkov u Brna, u današnjoj Češkoj Republici).

Napoleon je uspio pobijediti u mnogim bitkama: 1799. kraj Abukira, 1800. kraj Marenga, 1805. kraj Austerlitza, 1806. kraj Jene, 1807. na Wagramu; no pretrpio je i nekoliko poraza: 1805. kraj Trafalgara te odlučujuće poraze u pohodu na Rusiju 1812. kraj Borodina i na Berezini, 1813. u »Bitki naroda« kraj Leipziga i, nakon tzv. sto dana, 1815. u bitci kraj Waterlooa.

Dalmacija i Istra su tako pripale Habsburškoj Monarhiji. 1805. je Napoleon pobijedio Habsburšku Monarhiju kod Austerlitza u Češkoj.

Nakon najveće pobjede, u bitci kod Austerlitza 1805., Napoleon je obećao svojim vojnicima: Vratit ćete se kući prolazeći ispod slavoluka pobjede i već sljedeće godine postavljen je kamen temeljac.

U opisanom periodu izravnog suprotstavljanja iznimka je tek kratkotrajno savezništvo od 1799. - 1806. godine (1), koje su Turci oportunistički prekinuli prihvativši ponudu Napoleona da zarate s Rusima nakon velikog poraza rusko-austrijskih snaga kod Austerlitza.