O Anti Sekuliću, pjesniku, prozaiku, esejistu, lingvistu, povjesničaru, etnologu i prevoditelju, govorio je Anđelko Mijatović, ustvrdivši kako je autor životnog djela kojeg čine 57 knjiga i više od 600 stručnih i znanstvenih radova rođen u Tavankutu 16. studenog 1920., da je diplomirao i doktorirao 1947. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te da se još kao srednjoškolac u Subotici angažirao u društvenom životu svoga naroda, a kasnije u Društvu bačkih Hrvata u Zagrebu i u radu drugih društava i organizacija.

Održano natjecanje " risara " u sklopu žetvenih svečanosti bačkih Hrvata

Bavi se temom bačkih Hrvata, na kojoj je i doktorirao.

Zagrebački studenti istraživali tradicijsku kulturu bačkih Hrvata

Vjekovima zavađena i naposljetku za budućnost pomirena zagrebačka naselja Kaptol i Gradec i njihovi patroni, zagonetni podsusedski svetac Martin, nježna i istodobno hrabra sveta Lucija Turopoljska, koprivnički zaštitnik biskup sv. Nikola, vinkovački splet svetaca od ranokršćanskih vremena do suvremenosti, ravničarski svetački kultovi i iskazi pobožnosti pod okriljem franjevačkog reda u bačkih Hrvata, trolist istarskih franjevačkih blaženika, maloazijski sv. Nicefor u minijaturnoj Pićanskoj biskupiji, rapski komunalni pokrovitelj sv. Kristofor, brački i poljički sv. Jure, sv. Todor i grad Korčula, široko rasprostranjeni stonsko-dubrovački sv. Antun Opat, metkovski starozavjetni prorok sv. Ilija te naposljetku niz skupno objedinjenih, u narodu počesto zazivanih zaštitnika od bolesti, tematski su i sadržajni okviri koji čine naslove i poglavlja ovoga tematskog bloka.

Milčinović), Nedjeljka Fabrija (o Ivi Žicu-Klačiću), Branimira Donata (o pjesništvu bačkih Hrvata), Anatolija Kudrjavceva (o Anti Katunariću) te Ivice Matičevića (o književnokritičkoj slobodi časopisa »Plug« za NDH); 4. pročitano - otisnuto: kontinuitet Dana hvarskoga kazališta postignut je i redovnim objelodanjivanjem zbornika priloga.

Na poziv Bačkih Hrvata uz posredovanje predstavnika ureda za iseljenu Hrvatsku, 16. i 17. travnja 2010. god. naš pjevački zbor uz pratnju velikog tamburaškog orkestra glazbene škole u Požege, a pod ravnanjem umjetničkog voditelja prof. Marka Majstorovića održao je dva vrlo zapažena koncerta pred našim Hrvatima u Vojvodini.

Primjera radi spominjemo poznati rječnik Miloša Moskovljevića, knjigu Velimira Terzića o slomu stare Jugoslavije, svojatanje dubrovačke književnosti (Miroslav Pantić i drugi), iskrivljavanje historijskih činjenica u djelu Viktora Novaka »Vuk i Hrvati«, u knjizi Fitzroya Macleana »Yugoslavia« u izdanju beogradske »Revije«, Albe Kuntića »Počeci borbe za preporod bačkih Bunjevaca«, Jovana Zubovića »Krajina i Krajišnici« i drugdje, a diskriminacija jezika očitovala se jasno u favoriziranju istočne jezičke varijante itd.

Prilikom osnivanja političkih stranaka u novoj državi vodeći su predstavnici bačkih Hrvata odlučili nastaviti samostalnu političku borbu osnivanjem vlastite političke stranke, kao regionalne stranke za Bačku i Baranju.

U svom predavanju on je u kratkim crtama prikazao svojevrsni socijalni program preporoditelja i prosvjetitelja bačkih Hrvata.

U tom članku koji je u šest nastavaka objavio u svojim Bunjevačkim i šokačkim novinama on zapravo detaljno analizira stanje među bačkih Hrvatima u drugoj polovici 19. stoljeća.

Antunović je u spomenutom članku ukazivao i na potrebu školovanja, budući da je veliki dio tadašnjih bačkih Hrvata Bunjevaca i Šokaca bio nepismen, a i ono malo intelektualaca što ih je bilo bili su odnarođeni.

Da bi se jasnije shvatila sama proslava, mora se uzeti u obzir i pratiti nekoliko ključnih elemenata koji određuju tadašnji položaj subotičkih, odnosno bačkih Hrvata.

Od solističkog tradicijskog glazbala, tambure samice, preteče današnjih tambura, tijekom više od stoljeća i pol, izgrađeno je u glazbalarskim radionicama hrvatskih majstora umjetničkog obrta, hrvatskih glazbalara u Americi i bačkih graditelja, šezdesetak tamburaških glazbala različitog oblika, veličine, načina ugađanja, tonskog opsega i funkcije u skupnom glazbovanju, te nekoliko više ili manje sličnih inačica tih glazbala, razvrstanih u nekoliko tamburaških sustava.

Obično se njime označava i kraj žetvenih svečanosti u bačkih Hrvata (Dužijanca, Dužionica).

Njemački doseljenici u Slavoniji i Srijemu često su bili podrijetlom iz istog sela (napose je to slučaj kod doseljenih bačkih Nijemaca), te su osnivali tzv. Tochterkolonien, odnosno iskazivali tendenciju okupljanja/naseljavanja prema zavičajnoj osnovi.

Skup je otvorio mnoge probleme, dileme i ukazao na potrebu velikog angažmana struke, crkve, država (Hrvatske kao domicilne, a zatim Mađarske i Srbije, na čijem se teritoriju nalazi geografsko područje Bačka) i svih onih koji mogu pridonijeti očuvanju identiteta bačkih Hrvata.

Kad je bio u Zagrebu 23. travnja 1939., predvodeći izaslanstvo od 50 bačkih Bunjevaca i Šokaca je rekao, a idućeg dana Hrvatski dnevnik prenio:« Bunjevci i Šokci u Bačkoj... priznaju se za česti i uda onoga naroda koji živi u Međimurju, u Zagorju, u Lici pod Velebitom, na Hrvatskom Primorju, koji s nama isti jezik govori, najvećim dijelom istu vjeru ispovijeda, odgojen na grudima iste kulture, iz koje je ustao Ante Starčević i Stjepan Radić.

Kod bačkih Bunjevaca opet imamo i staćala (palatalizacija) što bi upućivalo na njihovo morlačko podrijetlo.

Za rad Drugi narodni preporod bačkih Hrvata 1918 - 1941. nagrađen je 2006. godine Rektorovom nagradom, Sveučilišta u Zagrebu.

Redovito je u bačkih Bunjevaca đ refleks prsl. d, dakle ne dolaze primjeri tipa meja kao ponegdje drugdje u štokavštini, pa i u zapadnom dijalektu.

Tri zasebna zemljopisno-tematska bloka čine pjesmarice gradišćanskih i bačkih Hrvata te marijanske pjesme.

4. lipnja 2007. U NIJEMCIMA PRIREDBA " DIVAN JE KIĆENI SRIJEM " Otvoren Ured bačkih Hrvata VINKOVCI, NIJEMCI - U Nijemcima se, od 15. svibnja do 15. lipnja, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa, održava kulturno-gospodarska priredba " Divan je kićeni Srijem ".

U sklopu nje u Vinkovcima je otvoren i Ured Zajednice bačkih Hrvata u Hrvatskoj, čiji je predsjednik Zdenko Bundić pojasnio da Hrvati u Vojvodini očekuju i trebaju pomoć Republike Hrvatske kako bi ostali i opstali na svojim ognjištima., rekao je Buntić i dodao da su teškoće vojvođanskih Hrvata, kojih je prije Domovinskog rata u Vojvodini bilo oko 200.000, povezane ponajprije s gospodarskom nerazvijenosti krajeva u kojima žive, velikom nezaposlenošću i slabim financijskim stanjem.

U bačkih Bunjevaca i danas se govori »božićna grana« za ukrašeni bor koji je prihvaćen tek nakon 1920. godine, kako je to istražio najpoznatiji i najsvestraniji proučavatelj bunjevačkih Hrvata dr. Ante Sekulić.

(IKA) - Hrvatska zajednica u Srbiji i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice svečano su proslavili rođendan velikana bačkih Hrvata biskupa Ivana Antunovića.

Na severu naše države, gde je pre 15 godina bilo samo nekoliko ljudi Bunjevaca, koji su se osećali Hrvatima, mi imamo danas 100000 novih Hrvata, što je sve posledica upornog, sitnog, sistematskog, marljivog i neobično predanog rada nekih 20 - 30 hrvatskih intelektualaca, koji su se ovamo doselili, te prema tome bili samo presađeni.ÂŤ To je ujedno i najbolja pohvala dalekovidnosti i uspješnosti poteza koji je potkraj 1918. i 1919. načinjen iz Zagreba, kada je Stjepan Radić uputio niz mladih ljudi, uglavnom slobodnih zvanja, u Bačku, gdje su se zdušno uključili u društveni rad bačkih Hrvata u Subotici, Somboru i drugim naseljima.21

Inicijator i pokrovitelj te akcije bio je biskup Lajčo Budanović. ÂťZa pretsjednika odbora izabran je naš prokušani narodni borac i vođa bačkih Hrvata presvj. gosp.

Hrvatskoj književnoj javnosti bio je predstavljen, zajedno sa Balintom Vujkovim, Blaškom Vojnić Hajdukom i Franjom Bašićem u zagrebačkom časopisu Svijet iz 1934.. [ 3 ] Kao spisatelj zaokupljen je obiteljskim i društvenim pitanjima iz svakodnevice bačkih Bunjevaca i Šokaca, a pojedina su mu uradci pisani u ozračju vjerske tematike.

Nakon što je došao u Suboticu, nastavlja sa preporodnim djelatnostima, a od onda surađiva i sa tiskovinama bačkih Hrvata: Nevenom i Danicom.