Hrvatski pravni stručnjaci smatraju da je granični spor između Hrvatske i Slovenije nastao verbalnom notom Republici Hrvatskoj, odnosno slovenskim Memorandumom o Piranskom zaljevu od 7. travnja 1993., jer su prethodno tome stranke u sporu pismenim i usmenim izjavama 25. lipnja 1991., a i poslije toga datuma jasno deklarirale da nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija prema susjednoj državi, što je bilo podlogom za Mišljenje Badinterove komisije 1992.

U novijem vremenu dijeljena je od Vanceove misije i Badinterove komisije, Cutillerova, Vance-Owenova i Owen-Stoltenbergova plana pa do Washingtonskog sporazuma.

Na pitanje hoće li u Predsjedništvu BiH biti pokrenuto ovo pitanje i hoće li se povodom toga BiH uključiti u rad međudržavne komisije Hrvatske i Crne Gore oko razgraničenja na Jadranu Silajdžić kaže da će se " BiH u vezi sa ovim i sličnim pitanjima rukovoditi nalazima Badinterove komisije " koja je priznala granice iz 1991. godine.

Da je Hrvatska 1991. imala one državnopravne atribute koje će imati u Europskoj uniji, vjerojatno ne bi po tadašnjim kriterijima Badinterove komisije uopće ni mogla biti priznata kao neovisna država.

Vrlo iscrpno pojašnjava kako se hrvatska država suđenjem ne dovodi u pitanje jer počiva na odlukama Badinterove komisije, ali ako bi se dokazao zajednički zločinački pothvat, »mogla bi se namjestiti situacija u kojoj bi ponovno na dnevni red došlo pitanje teritorijaliziranja srpske političke autonomije«.

Samo dan prije operacije Oluja, za pregovaračkim stolom u Ženevi, srpski su vođe imali ultimativnu hrvatsku ponudu - da prihvate autonomiju u skladu s hrvatskim ustavnim zakonom koji je donesen početlkom 1992. godine, u skladu s preporukama Badinterove komisije i kao uvjet EU za međunarodno priznanje Hrvatske.

Da ja ne pričam besmislice, govori i stav Badinterove komisije, koja je prihvatila granice između republika kao državne granice, i tako je nastala Republika Hrvatska.

Ta, tadašnja treća vojna sila u Europi, povela je s Miloševićem rat za promjenu unutrašnjih granica nekadašnje Jugoslavije, iako su one i prema jugoslavenskom Ustavu i prema mišljenju međunarodne, tzv. Badinterove komisije, bile zajamčene i nepromjenjive.

Jer, naš penicilin za sve slovenske ali i BiH granične ambicije samo je jedan: dosljedno poštivanje odluka Badinterove komisije po kojima su republičke granice nepromjenjive a glede detalja, po Badinteru vrijedi stav da su granice koje ste kontrolirali 25. lipnja 1991. neupitne državne granice.

Badinterova komisija priznala je avnojske granice republika bivše federacije. Nakon presude Badinterove komisije, Tuđman odustaje od svake ideje i mogućnosti stvaranja velike Hrvatske.

Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je za " Delo " da su postupci slovenske strane, koja inzistira da Hrvatska na rijeci Muri kod Svetog Martina bez privole Slovenije ne smije sama graditi zaštitni nasip, u skladu sa zaključcima Badinterove komisije.

Taj mnogostruko štetan Sporazum, posebice što se Svetog Martina (1400 hektara) i Dragonjskog zaljeva tiće, gdje Hrvatska gubi 350 milja teritorijalnog mora i podmorja, mogao bi biti presedan drugim štetnim sporazumima koje Hrvatska treba sklopiti, jer se tim Sporazumom, u slučaju ratifikacije, anuliraju avnojske granice, koje su na temelju zaključka Badinterove komisije postale granice neovisne Republike Hrvatske.

Ako se Slovenija poziva na ishodišno stanje na dan 25.6. 1991., a Badinterova komisija priznala je kopnene granice republika kao nove granice postjugoslavenskih država, kako se moralno pravo Slovenije uklapa u to nepoštivanje zaključaka Badinterove komisije?

Poznat je zaključak Badinterove komisije koji su priznale sve međunarodne institucije, a po kojem su granice bivših republika SFRJ i granice novonastalih država ", kazao je hrvatski veleposlanik, naglasivši da je " granica između SiCG i Hrvatske tehničko, a ne političko ili međunarodno pitanje i bolje je riješiti prije ulaska u EU ", što je i bio povod nedavnom njegovu posjetu, s ministrom za kapitalne investicije u Vladi Srbije Velimirom Ilićem, graničnim prijelazima Bajakovo-Batrovci i Šid-Tovarnik.

U međuvremenu je stiglo i izvješće Badinterove komisije u kojem je utvrđeno da je Jugoslavija u raspadu.

(16. XII.) Na temelju izvješća Badinterove komisije, Ministarsko vijeće EZ-a u Bruxellesu odlučilo je da će do 15. siječnja 1992. priznati republike bivše SFRJ kao samostalne i suverene države, ako dostave zahtjev za priznanjem i ispune postavljene uvjete (prava manjina i ljudska prava).

Zahvaljujući tome 15.1.1991. EU priznaje Hrvatsku na osnovu mišljenja Arbitražne komisije tzv. Badinterove komisije.

Što se tiče Bosne i Hercegovine odluka Badinterove komisije je bila da i Bosna i Hercegovina može biti priznata ako većina stanovništva izrazi želju za nezavisnošću na referendumu koji će biti održan na način predviđen Ustavom Republike Bosne i Hercegovine.

U promjeni svjetskog ponašanja prema Hrvatskoj važna je bila i odluka Badinterove komisije koja je utvrdila da se " SFRJ raspala " i da se međurepubličke granice u Jugoslaviji smatraju međudržavnima.

Po međunarodnom pravu ta se sukcesija morala obaviti nakon objavljivanja odluka Badinterove komisije, ujesen 1991. godine.

Nakon raspada SFRJ, po preporuci Badinterove komisije republičke granice postale su državne.

Što se tiče kopnene granice, ona je uglavnom poznata jer je postojala i prije 1991., te prema nalazu Badinterove komisije bivša međurepublička granica unutar SFRJ postaje međunarodna granica.

Govoreći o problematici hrvatsko-slovenske granice, ona je kazala da je, prema međunarodnom pravu i mišljenju Badinterove komisije, kao i hrvatskim i slovenskim ustavnim odlukama o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991., bivša republička granica postala međunarodna granica između Hrvatske i Slovenije, a Hrvatska se uvijek zalagala za dosljedno poštivanje tog načela.

Tada je na scenu stupila Francuska i preko Badinterove komisije Hrvatskoj osigurala međunarodnopravni legitimitet.

Hrvatski pregovarači naglašavaju da su upravo zaključci Badinterove komisije tu od najveće važnosti.

" Polazimo od stava Badinterove komisije koja je rekla da su granice bivših jugoslavenskih republika postale granice novostvorenih država, a to znači i između Hrvatske i Slovenije.

I, zašto ne stanje iz vremena nakon Drugog svjetskog rata, kad su utvrđivane granice između tadašnjih Republika, a na koje se referira i odluka Badinterove komisije.

Postignuti dogovor o suradnji u " skladu je s Brijunskom deklaracijom i nalazima Badinterove komisije, koja je zaključila da su granice između država nastalih na području bivše SFRJ nekadašnje granice između republika, što Hrvatska u potpunosti podržava ", rekla je ministrica.

Načelo poštivanja i stjecanja zatečenih granica (uti possidetis) važni su za sve novostvorene države, a to je potvrđeno i u službenome mišljenju Badinterove komisije o granicama bivših jugoslavenskih federalnih jedinica, koje je objavljeno u siječnju 1992., pa zato ne bi trebalo ratificirati ugovor Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine, jer je njime promijenjena granica na štetu Republike Hrvatske, izjavio je večeras akademik Davorin Rudolf.

NACIONAL: Namjeravate li se osobno uključiti u pregovore o spornim graničnim pitanjima sa Slovenijom? Ne, samo tražim da obje komisije pođu od odluke Badinterove komisije, prema kojoj su granice bivših republika sada granice među državama.