Najstariji arheološki nalazi - kamene sjekire stare do 8000 godina (neolitik, mlađe kameno doba i eneolitik, bakreno doba).

Migracije stočarskih plemena s istoka označavaju eneolitičko razdoblje (bakreno doba), 4. - 2. tisućljeće pr.

Eneolitik ili bakreno doba (4. i 3. tisućljeće prije Krista) povezuje se s početkom formiranja indoeuropskih plemenskih zajednica.

Najstariji tragovi života do danas pronađeni na području grada Sinja sežu u bakreno doba (2500 - 1900 god pr. Kr.), dok neprekinutu naseljenost možemo pratiti tek od kasnog brončanog doba (1200 - 800. god pr. Kr.).

Svi ovi pronalasci dovode nas do zaključka da je ovaj prostor bio nastanjen i u bakreno doba.

Prema nalazima je utvrđeno da su u Pećinovcu u bakreno doba, od 4000. godine prije naše ere, boravili ljudi.

Poželjno je to razdoblje ne zvati bakreno doba jer taj pojam bi obilježio tehnološku inovaciju za koju ne postoji apsolutno nijedni dokaz u tim hramovima.

Riječi iz čak dva jezika posuđene su da bi se složila jedna nova koja opisuje bakreno doba.

Eneolitik ili bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr.

Dosad otkriveni nalazi ukazuju da se na Humščaku sigurno obitavalo u bakreno doba, početkom i krajem brončanog doba te početkom željeznog doba.

Eneolitik ili bakreno doba (lat. aeneus: mjeden, bakren i grč. λίϑος: kamen), prapovijesno razdoblje koje je nastupilo nakon neolitika i trajalo do brončanoga doba, približno od 3500. pr. Kr. do 2200. pr. Kr., a glavna mu je značajka uporaba bakra u izradbi oruđa, oružja, nakita.

Ostaci zlatnih predmeta (bakreno doba) otkriveni su na prostoru grada Splita - Gripe te ostaci prapovijesne utvrde na prostoru Kašjuna.

Bakreno doba: (1900. - 1800. p. Kr.): Jedino eneolitsko naselje su Kreševine? u Velikoj Barni.

Figurice žena, " ženski idoli ", kako ih se naziva u arheološkoj terminologiji, prikazuju svijet neolitičkih (mlađe kameno doba) i eneolitičkih (bakreno doba) ljudi, kojima su ženski likovi najčešće simbolizirali plodnost i obnavljanje života.

U mlađe kameno doba i u bakreno doba, ovdje je bilo jedno od kulturnih središta, iako nikad nije došlo do razvoja pravih gradova, pismenosti i države.

Ulomci se datiraju u kasno bakreno doba (2 500. 2 000. g. pr.

Nakon pola stoljeća obnove, za uskrsne je blagdane u konavoskome mjestu Dunavama prvi put otvoren Sokol-grad, fortifikacijsko-stambeni lokalitet iz vremena Dubrovačke Republike čija povijest seže u bakreno doba, prije 4000 godina.

Prema arheološkim nalascima, sredinom Metalnog doba, drugi metali poput kositra, zlata i srebra ušli su u čovjekov život i zbog toga je ovaj period prozvan Metalno doba, a ne Bakreno doba.

Naseljenost Općine Koprivnički Bregi seže u daleku prošlost, a najstariji nalazi datiraju iz kraja neolita i ranog eneolita (bakreno doba) kada se javlja važno nalazište Seče.

MLAĐE KAMENO I BAKRENO DOBA U to doba čovjek već počinje graditi stalne nastambe, te su materijalni ostaci tog vremena izloženi u vitrini kući.

Eneolitik ili bakreno doba je vrijeme pronalaska metala, koji je bitno promijenio način ratovanja i polako doveo do socijalnog razdvajanja.

Kraj hvarske kulture zadire duboko u bakreno doba (eneolitika) pa možemo govoriti o jednoj eneolitičkoj fazi hvarske kulture.

U Loparu, u mjestu Zidine postojala je zajednica koja je živjela stalno kroz mlađe Kameno doba, a zatim Bakreno doba, Brončano doba i sve do 4. stoljeća poslije Krista, kada je osnovana grčka utvrda na istoj lokaciji.

Prapovijesno razdoblje zastupljeno je nalazima od terakote, kosti i kremena iz poluzemuničkog naselja u uvali Javorika (mlađe kameno i bakreno doba) te brončanodobnog naselja na brdu Gradina.

Ta se kultura razvija u bakreno doba, Vučedolci su bili dobri metalurzi.

Dapače, kroz povijest potrošnja određenog materijala davala je naziv epohi - kameno, brončano, bakreno doba itd.

Bakreno doba vrijeme je kolonizacije Portugala od strane naprednije populacije koja donosi i svoja vjerovanja te novi, profinjeni smisao za umjetnost i ljepotu.Očito je koliko je nacionalni ponos, i legenda o vještim moreplovcima koji su razgranali svoje veze od Atlantika preko Sredozemlja do Orijenta, uokvirio shvaćanje prošlosti

Bakreno doba Portugala, izuzetno je bogato nalazima koji odaju visok civilizacijski stupanj, pa je bilo idealno uklopiti ga u cjelokupnu sliku zemlje i nacije s posebnom prosvjetiteljskom zadaćom.

Bakreno doba uspoređivalo se s dobom velikih otkrića, isti obrazac, historijski, koristio se za interpretaciju prapovijesnih nalaza.