- Žabljak (sjekira i fibula iz eneolitika i ranobrončanog doba).

Iz bakrenog doba ili eneolitika (2500. - 2000. god. pr. n. e.) pronađeni su ulomci keramike na položaju kasnijeg rimskog foruma, koji potječu iz kasnog bakrenog doba.

U razdoblju eneolitika poznata je vučedolska kultura uz Dunav sa ostatcima lijepe keramike (Vučedolska golubica) najstariji nalaz te vrste u Europi, a u razdoblju bronce je najizrazitija tzv. vinkovačka kultura.

Zahvaljujući desecima tisuća nađenih artefakata, prije svega keramičkih ulomaka, rekonstruirane su sve faze razvitka starijeg, srednjeg i mlađeg neolitika, eneolitika te početka brončanog doba.

U Istri su naselja na otvorenom prostoru i pećinska staništa, te metličasto ukrašivanje stijenki keramičkih posuda (Brijuni, Pećina Cingarela, Trogrla pećina, Novačka pećina, Podosojna pećina, Romualdova pećina, Šandalja, Pradišel) tekovine eneolitika koje se nastavljaju i u prvoj fazi brončanoga doba.

Gradinu i nalaze arheolozi smještaju u rano brončano doba s elementima eneolitika. footnote Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 272, Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 199 - 201./footnote

GRADINA MARIĆ Mikleuška, Gradina Marić višeslojno pretpovijesno arheološko nalazište na kome se život odvijao od eneolitika (bakrenog doba) do mlađeg željeznog doba (3. 1. tisućljeće pr. n. e. nadomak pisane povijesti).

Posuška kultura izrasla je iz sraza kasnoeneolitičkog substrata s novim valom doseljenika koji pristižu u riječne doline Neretve, Cetine i Trebišnjice krajem eneolitika i početkom brončanog doba.

Iz nje je izrasla nakovanska kultura, a prodorom kontinentalnog eneolitika, odn. rasprostiranjem jadranskog tipa ljubljanske kulture (Pećina kraj sela Srbani, Dančeva pećina, Nezakcij) označeno je završno razdoblje eneolitika na ist. jadranskoj obali i u Istri.

Krajem eneolitika na poluotoku (nalazište Gromače na Brijunima) javlja se nedefinirana kulturna pojava s grubom keramikom ukrašenom metličastim ornamentom, koja zalazi u rano brončano doba.

Fragmenti keramike i kostiju pronađeni u Pećini u Pazjanicama (Forenbaher Vranjican, 1982) upućuju da se ta špilja povremeno koristila još u razdobljima eneolitika i brončanog doba.

Ondje je, nedaleko od Dugobaba, rodnog sela bivšeg premijera Ive Sanadera, detaljno istražen sadržaj dviju vrtača: pronađeno je desetak sitnih ulomaka keramičkih posuda iz kasnog eneolitika.

Pradavni vlasnici posuda i sjekire bili su nomadi koji su u vrijeme eneolitika nastavali područje današnje sjeverne Hrvatske.

Tu su od 1977. do 1980. obavljena velika iskapanja na površini od 213 m2, gdje su u kulturnu sloju, debelu mjestimice do 3,5 m, pronadeni slojevi od starijega neolitika (impresso keramika), mlađega neolitika (hvarska kulturna skupina) do eneolitika i brončanoga doba. footnote Brunislav Marijanović: Ravlića pec ' ina (Pec ' Mlini), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. 35 - 36, Sarajevo, 1980./198 L, str. 1 - 97./footnote U Posušju i Grudama otkriveno je još nekoliko neolitičkih lokaliteta.

Iz te skupine zabilježeni su ostatci u Varvari kod Prozora, na gradini Nečajno i Trostrukoj gradini između Posušja i Gruda. footnote Kulturna istorija BiH, 85. Sumarno o eneolitiku takoder u Stojan Dimitrijević: Problem eneolitika na istočnoj jadranskoj obali, u: Praistorija jugo-slavenskih zemalja, sv. III., Sarajevo, 1979., str. 367 - 390./footnote

Oblici posuda i tehnologija izrade upućuju na ranije metalodobne epohe, tj. brončano doba. 4. KUKNARA Kuknara je omanji poluotok koji sa sjeveroistoka omeđuje uvalu Garbine (br. 3), u dnu koje je rimska villa rustica i manje prapovijesno naselje iz eneolitika ili brončanog doba.

Prostor današnjeg Grada Iloka ujedno je i prostor djelovanja Muzeja grada Iloka.Osnovni preduvjet za naseljavanje prostora današnjeg Iloka bio je položaj na mjestu povoljnog riječnog prijelaza preko Dunava i na rubu plodonosne lesne zaravni (Pepeonik 1975,1625) koja je bila privlačno mjesto još od vremenaneolitika i eneolitika kada je iločki plato, koji je danas dio urbane cjeline pod nazivom Gornji grad, bio naselje badenske i vučedolske kulture (Marković 1993, 121).

Njeno trajanje izjednačavamo s trajanjem eneolitika, a podijelili smo je na dva stupnja tj. stariji koji obuhvaća početak eneolitika i mlađi stupanj istovjetan s drugom (mlađom) polovinom eneolitika.

Postupnim evoluiranjem donji dio posude stožasto se izdužuje, vrat se smanjuje, a rame praktički nestaje, odnosno pretvara se u stepenasto izbačeni prelaz konkavnog vrata i konveksnog tijela Bezbrojnim inačicama ovog tipa posude, svojevrsnog " zaštitnog znaka " jadranskog eneolitika, pripada gotovo pola od identificiranih oblika.

Radionicom " Prapovijest na širem osječkom području " su se sudionici upoznali sa životom ljudi i promjenama u načinu života u razdoblju neolitika, eneolitika, brončanog i željeznog doba na području današnjeg Osijeka.

Arheološki lokalitet Vučedol smješten je uz obalu Dunava (5 kilometara nizvodno od Vukovara) i jedan je od najznačajnijih lokaliteta eneolitika.

Istaknuo je kako se, za sada, sa sigurnošću može govoriti o nalazima keramike iz razdoblja eneolitika, brončanog i željeznog doba te srednjega vijeka.

U zbirci se posebno ističu uporabni predmeti od kamena, kostiju i drveta pronađeni u Čakovcu Oštarijskom iz razdoblja neolitika te predmeti iz eneolitika.

Na temelju značajki koje su uočene već tijekom iskopavanja vjerojatno je da pretpovijesni slojevi u spilji pripadaju razdobljima bakrenoga doba (eneolitika) i brončanoga doba.

O naseljenosti kraja na zaprešićkom tlu i njegovoj okolici, odnosno cijelom zaprešićkom kraju, svjedoče nađeni ostaci bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu te tragovi nalazišta iz željeznog doba u Sv. Križu.

Tri cjeline izložbe obuhvaćaju prezentaciju kotača u njegovom primarnom kontekstu, prostoru lokaliteta na kojemu je pronađen Ljubljanskom barju te vremenu eneolitika u koje je datiran, s posebnim naglaskom na zaštiti i očuvanju bogatog kulturnog naslijeđa, zatim prezentaciju kotača kao jednog od najvažnijih tehnoloških izuma s naglaskom na razdoblju industrijalizacije i industrijske revolucije te prezentaciju kotača na simboličnoj razini, umjetničkoj interpretaciji univerzalnosti kotača i rotacije.

Gradinama se najčešće nazivaju prapovijesna utvrđena naselja, koja se počinju graditi krajem eneolitika i početkom ranoga brončanoga doba, odnosno oko 2000. god. prije Krista.

Kamene sjekire iz mlađeg kamenog doba i eneolitika najstariji su predmeti koje su ljudi izrađivali (3 - 4 tisuće godina prije Krista), a nađene su u Pojatnom, Kupljenovom i Brdovcu (slučajan nalaz) i svjedoče o naseljenosti ovog kraja u to vrijeme.

Kr. i smatra se da je imao funkciju zvjezdarnice, što svjedoči o ulozi koje je promatranje neba igralo u životu ljudi eneolitika.

Arheološki lokalitet: slučajni nalaz dviju kamenih sjekira u koritu rijeke Lonje, vjerojatno iz eneolitika ili bakrenog doba, nađene su u 19. st., a danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu.