U Zeti, vlastelinska porodica Balšić tu situaciju koristi, nastojeći da ostvari samostalnost Zete u čemu i uspijeva.

Đurađ I Balšić, 1372. godine, teritoriju Zete proširuje i gradom Prizrenom u kome je već postojala kovnica novca.

Balšić bi bio najvolio, da ostanemo barem taj dan još u njega i čisto se ljutio na svoga šurjaka Benjoša, što idemo k njemu.

Nisu se oni uopće previše voljeli, ni zalazili jedan k drugomu, stoga nas nije ni pratio Balšić.

M. AKSIM BALŠIĆ OOO ^ OOO - r ^ Primili smo ove nove knjige: Crjuro Arambaša ili konavoski ustanak.

Novac su kovali Đurađ I Balšić (1372. - 1378.), Balša II Balšić (1378. - 1385.), Đurađ II Stracimirović (1385. - 1404.), Konstantin Đurđevič-Balšić (1391. - 1395.), te Balša ITI Đurđević Stracimirović (1404. - 1420.).

No istom što je prvu takvu riječ izustio, usprotivi se silno Balšić.

Starci su se čestito izljubili i izgrlili, no na hodniku je bilo hladno, a Balšić se plašio prehlade i prozebe kao vraga.

Htio se Ašbajer okladiti, da ti nisi - bajagi poznaje on tvoje konje - ali meni je jednako sve govorilo, baš da si ti - pak - prepoznao sam tvoga historičkoga vuka - govoraše Balšić latinski.

Balšić bio je i strastven tarokista i strastven politik.

- A, gle - zaboravili smo kraj te lude politike na tarok - u čudu se trgne Balšić i pristupi Batoriću, da ga vodi u " palaču ".

- Možda još tko dođe - obrati se Balšić s veselim licem k Lacici.

- Tako, tako valja - kliktaše Balšić i naloži Juriću da raširi stol.

Balšić, a i njegovi gosti bijahu suviše " gospoda horvatska " staroga kova, a da bi se dali takvim tričarijama smetati.

Kod govedine ustao Balšić i zanosnim govorom, kao da je u skupštini ili inštalaciji, pozdravi goste svoje, na čelu im Batorića.

Balšić, sin Balše I., vladao je Zetom još za očeva života, od 1362. do 1378. godine.

Balšić troje djece, no njihova su imena ostala nepoznata.

15. st.: Crnom Gorom vladaju obitelji Balšić i Crnojević

Krajem XIV vijeka Konstantin Balšić dolazi u sukob sa Đurđem II i uspijeva da uporedo vlada dijelom države.

O kakvom se poduhvatu radi, govori podatak da bi i sami uvod u monografiju, u kojem se govori o novcu od grčkog statera preko novca ilirskog kralja Balajosa, zlatnog i srebrnog novca dukljanskih knezova, novca kovanog u Brskovu, novca primorskih gradova Kotora, Bara, Ulcinja, Svača i Drivasta i novca crnogorske dinastije Balšić, mogao biti publikovan kao poseban rad.

Posljednji vladar dinastije Balšić, Balša III (1404 - 1420), takođe je kovao svoj novac.

Pisac je povijesnog romana« Kostadin Balšić »(1920) i pisac uopće prvog hrvatskog znanstveno-fantastičnog romana« Na Pacifiku godine 2255. »(1924).

Pod pseudonimom Alba Limi Šufflay objavljuje prvi albanski povijesni roman Kostadin Balšić (1382 - 1402), Zagreb 1920, koji je pretiskan u Zagrebu 1994.

Poslije turskog sloma kod Angore 1402. primio je u Carigradu despotsko dostojanstvo, a vezavši se za Ugarsku, dobio je od nje Mačvu i Beograd. 1413. pomirio se sa bratićem Đurđem Brankovićem, sinom Vuka Brankovića, pa su se i njihove obasti spojile. 1421. je posljednji Balšić, Balša III., ostavio despotu Stefanu u naslijeđe svoju oblast.

Društvo je također i organizator Memorijala Josip Balšić koji se održava u počast jednom od začetnika lovnog streljaštva u Društvu.

Balšić koristio je i titulu Gospodar (latinski Dominus).

Državu su razdrobili oblasni gospodari: Kraljević Marko, braća Jovan i Konstantin Dejanovići (Dragaši), Đurađ Balšić, Vuk Branković, Nikola Altomanović, Lazar Hrebeljanović i drugi.

SLIKOVNI PRILOZI Milan Šufflay Svjedodžba o položenom kolokviju o paleografiji na Filozofskom fakultetu u Beču 1903. Ante Kuman: Milan Šufflay, crtež Naslovnica zbirke Šufflayevih političkih eseja Zgrada u Zagrebu, Gundulićeva 25, u kojoj je Milan Šufflay stanovao sve do dana ubojstva 18. veljače 1931. Bivši Hotel Royal u Ilici 44 u Zagrebu, svojedobno sastajalište zagrebačke inteligencije, gdje je i dr. Milan Šufflay često zalazio Naslovnica prvotiska Šufflayeve monografije Srbi i Arbanasi Pismo albanskog ministra informacija kojim odaje priznanje dr. Milanu pl. Šufflayu 1930. za njegova albanološka istraživanja Pismo predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Tadije Smičiklasa iz 1902. kojim podržava dr. Milana Šufflaya za sveučilišnog profesora Naslovnica Šufflayeve disertacije Naslovnica Šufflayeve studije Izvještaj šefa zagrebačke policije dr. Janka Bedekovića ministru unutrašnjih poslova, armijskom generalu Petru Živkoviću o policijskom praćenju dr. Milana pl. Šufflaya Otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući dr. Milana pl. Šufflaya u Lepoglavi 9. studenog 1999. Naslovnica Šufflayeva povijesnog romana Kostadin Balšić

SKADARSKI NOVAC Novac, koji je kovala porodica Balšić u Skadru od 1385. do 1395. g.

Na aversu folara je štit s grbom porodice Balšić i natpis, dok je na reversu prikaz sv. Stefana.