Feudalni posjed Bistrica imao je više vlasnika od kojih su najpoznatiji: ban Slavonije Dionizije, Nikola Ludbreški, ban Ivan Čus, brača Bradač, Ivan Horvat, Mihael Konjski, porodica Kerečeni, Juraj pl. Malenić, grof Petar Keglević, grof Baltazar Patačić, grofovi Drašković, grof Petar Sermage i na kraju barun Lazar Hellenbach.

U Zagrabu je u nedjelju 10.04.2011. u organizaciji TKD kluba " Ban Keglević " održan 9. " Ban Keglević " Poomsae Open.

Drugoligaš ŠŠK Podravka predstavljala je koprivničko-križevačku županiju u sastavu Jurica Srbiš, Matija Ostović, Mladen Vrban, Hrvoje Matijević i Pavao Keglević i ostvarila vrlo dobar plasman na 11 mjestu.

U vrijeme turskih prodora u naše krajeve, tijekom druge polovice 16. stoljeća, vlasnici vlastelinstva Krapine postaju plemenitaška obitelj Keglević.

Elizabeta pl. Keglević-Erdödy je 1674. godine dala izgraditi zavjetnu crkvicu Sv. Marije Snježne, a potom je hrvatsko plemstvo nastavilo, gotovo cijelo stoljeće, s njezinom dogradnjom.

Njihov sin Krsto II. (1744) za ženu je uzeo Josipu Zichy, a unuk Ivan Nepomuk Eleonoru Keglević.

Poznato je da je 1555. godine Castrum Vinicu zadesio katastrofalni požar te ga gotovo u potpunosti uništio.No castrum je bio obnovljen i opet postao metom prepiranja.1567. godine, nakon smrti posljednjeg Gyulaya, vinički su posjedi pripali Nikoli Istvanffiyu (1524. do 1615.), a castrum je zatim, zajedno sa ostalim posjedima, mijenjao vlasnike: grofove Keglević, Drašković, Malakoczy, Erdody te posljednje - Bombellese.

Za predsjednika Savjeta izabran je Vlado Keglević, dipl.ing, vijećnik Gradskog vijeća Grada Našica, za zamjenika Darko Knežević, predsjednik Udruženja obrtnika Našice, a za članove Zoran Vitez, tajnik Udruženja te obrtnici Stjepan Vujnović i Zvonko Katavić.

S tim ciljem na konferenciji će izlagati: Žana Pedić iz Ministarstva financija RH, Marijan Ćurković iz Croatia osiguranja, Gordana Letica iz Hanfe, Ana Keglević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i Nives Grgurić iz Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje.

Najbolji seniori bili su Pavao Keglević (Koprivnica), Domagoj Glažar (Zagreb) i Dario Sindik (Zagreb).

Predsjednik Savjeta Ivan Keglević je obavijestio članove da se u Vijeću prevencije, u kojem je i on član, raspravlja o sigurnosti mladih u Gradu Našicama.

Drugo mjesto je osvojila momčad HSK Ban Keglević u sastavu Kašić, Marinković, Bakmaz (3:3) i Amon sa osam pobjeda jednim neriješenim rezultatom i jednim porazom i skupljenih 25 bodova.

Zanimljivo je da je ta momčad u izravnom ogledu pobijedila drugoplasiranu ekipu HSK Ban Keglević I.

Početkom XIX. st. na pročelju sa svake strane ulaza podignuta je po jedna mala kapelica, a ispod ulaza u desnu kapelicu 1850. godine pokopan je grof Tomo Keglević

U palači Keglević nalazi se Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, gdje ih je dočekao dr. sc. Vladimir Huzjan.

Predstavu su pripremile odgojiteljice Valentina Keglević, Marija Haring Kovačević, Maja Nemet i Antonija Pavlović.

Naproti nama stajahu smijući se nekako zlorado gospoda Mato i Šime Keglević, poniknute glave Đuro Svesvetički, a i brat mu kanonik Stipan, koji se je pred međedom Šimunom Keglevićem slatko i ponizno previjao; Ladislav Bukovački buljio je držeći ruke na trbuhu pred sebe, Ivan Petričević skakao je mašući rukama sad k jednomu, sad k drugomu i prstom pokazivao na nas, dočim je Ivan Forčić, ponosito dižući uvis svoj pijani nos, svaki prašak sa svoje dolame otirao.

Međutim, Nikola Zrinski mora vojnom akcijom osvojiti tvrđavu i protjerati grofa Petra Keglevića, koju Keglević prisvaja nakon smrti Gašpara Ernušta.

Kako je od 1526. godine Sunja i okolica bila vlasništvo vlastelina iz porodice Keglević, oni započinju naseljavanje preseljavajući dio kmetova sa svojih posjeda iz gornje Posavine (Lekenik, Pešćenica...). Taj sunjski dio topolovačkog vlastelinstva porodice Keglević obuhvaćao je sela: Bistrač, Selišće, Letine Gornju i Donju, Gradusu, Žreme, Krivaj, Gredu i Sunju.

Tako je magnat Keglević optužio zabočke plemiće da se nisu htjeli suprotstaviti s oružjem protiv Gupčevih puntara.

Dobru ženidbenu politiku vodio je Petar Troilo Sermage koji se brakovima povezao s obiteljima Drašković i Keglević, pa su mu posjedi 1755. g. imali 156 selišta, što je u to doba usitnjenih imanja u Hrvatskoj bilo veoma mnogo.

U prvoj muškoj ligi, koja broji 11 momčadi na vrhu je prvi favorit Trans Agram i HSK Ban Keglević sa šest pobjeda i 18 bodova.

Odlučeno je da će sakupljenu vojsku od tisuću konjanika voditi Ivan Drašković, a njegov zamjenik biti će Nikola Keglević.

Treba reći da KLUB KOSTELSKA PIŠTOLA i povijesna postrojba Keglevićeva straža-KOSTEL djeluju zajedno na promociji zagorskoga kraja.Primarna zadaća povijesne postrojbe i svakog člana je oćuvanje i promocija kulturne baštine zagorskog kraja i Republike Hrvatske, te ocuvanje časti plemićke obitelji Keglević i srednjovjekovnog grada Kostelgrad.

Udajom Marije Keglević rođene Drašković za Petra Troyla Sermagea 16.7.1775. god. dvorac u sljedećem trima naraštajima postaje sijelo ove obitelji francuskog podrijetla.

Pošto ovu bunu, naperenu proti okrutnim vlastelam i mnogi plemići izpod ruke za svoje svrhe podupirahu, to se nemoramo ćuditi, da je i Mihalj Sekelj pristao uz stranku seljakah već radi toga, jer je plemiće proti seljakom vodio Matija Keglević s Gašparem Halapićem.

Ovo bijaše uzrok, da je i Keglević iza pobjede nad Gubcem i seljaci kod Stubice s razvitimi barjaci i zaglušnom jekom trubaljah navaljivao na Sekeljeva i njegovih prijateljah sela i dvorove.

Najstarija prezimena su ona vezana uz neko imanje ili zemlju: Ratkaj (= iz Ratke, mjesta u Mađarskoj), Keglević (= iz Kögela, utvrđenoga grada u Dalmaciji), Bužimski (iz Bužima) itd.

Nakon templara bio je vlasnik Čaklovca ban Petar Keglević (1523.), a zatim Franjo Tahi od kojeg su Turci osvojili grad 1544. godine.

1925. rođen je u Varaždinu agronom Stjepan Keglević.