Folklorni ansambl KUD-a Hrvatskih željeznica Varaždin posebno njeguje pjesme i plesove iz riznice sjeverozapadne Hrvatske plešući koreografije iz Podravine, Međimurja, Zagorja, Prigorja, ali i plesove Slavonije, Baranje, Banata te plesove Bunjevaca.

Mi smo izgubili Srijem, dio Banata i Bačke, Boku Kotorsku, BiH Ali vi to sve smatrate otadžbinom pa nema smisla ulaziti u rasprave i uvjeravat vas u hrvatski karakter navedenih područja.

Autorica Ljubica Kolarić Dumić u svom se govoru na kraju književne večeri zahvalila Panonskom institutu, Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i svima ostalima koji su na bilo koji način pomogli da njene knjige ugledaju svjetlo dana, kao i svim govornicima na riječima punim hvale o njenom pjesništvu.

Nas ima jako puno raseljenih iz Srijema, Bačke i Banata oko 40 tisuća i ovakva nam okupljanja jako puno znače jer se možemo prisjetiti naših starih običaja a s druge strane svima ostalima pokazati što znamo.

Zlatko Žužić, urednik Zova Srijema i glavni tajnik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata ustvrdio je kako je jezik početak ljudske civilizacije te da je stoljećima predstavljao element koji je bio srž društvenog života i razvijao se kao specifično obilježje jednog entiteta, jednog naroda, te postao kontinuitet njihove tradicijske kulture, snažno uporište identiteta. Hrvatska književnost je od početka pluricentrična, a regionalna kultura, a s njome i regionalni identitet, snažno je i duboko ugrađen u matičnu hrvatsku supstancu.

1) Borba za slobodu celokupnog našega naroda, pod vlašću njegova veličanstva kralja Petra II. 2) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu, u granicama Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srema, Banata i Bačke. 3) Borba za uključenje u naš državni život svih još neoslobođenih slovenačkih teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst, Gorica, Istra i Koruška), kao i Bugarske i suverene Albanije sa Skadrom. 4) Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata. 5) Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, ako i Srbije i Slovenačke, čišćenjem Sandžaka od muslimanskog življa i Bosne od muslimanskog i hrvatskog življa. 6) Kazniti sve ustaše i muslimane koji su u tragičnim danima nemilosrdno uništavali naš narod. 7) Kazniti sve one koji su krivi za našu aprilsku katastrofu. 8) U krajevima očišćenim od narodnih manjina i nenacionalnih elemenata, izvršiti naseljavanje Crnogorcima (u obzir dolaze siromašne nacionalno ispravne i poštene porodice). 9) Osiguranje jednog takvog političkog tela koje će voditi državni brod u smeru opštih narodnih težnji i interesa. 10) Ciljevi su ogromni, zato je borba utoliko zahvalnija za one koji se bore za njihovo ostvarenje.

Tako su u srdačnoj i prijateljskoj atmosferi Duško Lupurović, predsjednik Mjesne zajednice Beška, Dušan Stojšić, predsjednik Zavičajnog društva Stara Beška i članovi Vijeća Mjesne zajednice Beška Dalibor Barunčić, Igor Pavlović i Dalibor Petrović sa svojim gostima Matom Jurićem, predsjednikom Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Petrom Andrićem, članom Glavnog i Upravnog odbora Zajednice te novoizabranim predsjednikom Zavičajnog kluba Beščana Mladenom Ćavarom razmijenili stara beščanska sjećanja iz mladosti te se prisjetili i nemilih događaja iz devedesetih godina prošlog stoljeća, uz obostranu želju da se ta (i takva) vremena više nikada ne ponove.

Uz takvo stanje svijesti i morala hrvatskih državnih i društvenih struktura, nije se čuditi, što Srbi nakon počinjenog genocida na području Republike Hrvatske i današnje Vojvodine, traže uvođenje ćirilice i u znamen gradu Vukovaru, dok su u dojučerašnjim čisto hrvatskim gradovima i mjestima Srijema, Bačke i Banata, ali i u multietničkom Novom Sadu, vjekovnu latinicu već zamijenili ćirilicom, a povratak latinice, na sablazan svijeta, gotovo da i nema tko tražiti.

Tijekom druge polovice XIX. stoljeća, u nekim je sredinama Srijema i susjednih Bačke i Banata, posebno među višim društvenim slojevima radi očuvanja društvenoga statusa došlo do velike asimilacije Hrvata u Mađare i Nijemce.

Osim činjenice što su na izložbi po prvi put, na jednom mjestu, predstavljene sve narodne nošnje Hrvata s područja Srijema, Bačke i Banata posebice je zanimljiva banatska hrvatska narodna nošnja koja je posljednjih desetljeća nestala iz života i s folklorne scene, kao posljedica migracija i nestajanja hrvatskoga življa u tom dijelu Vojvodine, pa je za ovu izložbu napravljena vjerna rekonstrukcija temeljena na starim fotografijama, što je iznimno vrijedan doprinos čuvanju i obnavljanju tradicije na tim prostorima, naglasio je u svom govoru autor izložbe prof. Josip Forjan, ravnatelj Međunarodnog centra za usluge u kulturi i Posudionice i radionice narodnih nošnji u Zagrebu.

Dočekujemo vas s posebnim pozdravom, ne samo Požežana, nego svih onih udruga, od Vile Velebite, raseljenih iz Posavine, Ramljaka, pa svih onih članova udruga koji su našli utočiste ovdje, što milom, što silom, a dakako da su najteže prošli oni koji su bili protjerani, uzvratio je pozdravom gradonačelnik Požege Zdravko Ronko, inače počasni član Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.

Drugu godinu zaredom ovu komemoraciju i memorijalni malonogometni turnir pod nazivom Darko i Mirko organizira Zavičajni klub Slankamenaca Zajednice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata kako bi sačuvali uspomenu na svoje sumještane poginule u Domovinskom ratu.

Masovne i pojedinačne likvidacije (čitati: ubojstva) nastavljene su dva-tri mjeseca nakon događaja u Bleiburgu na mnogim križnim putevima čije su zadnje postaje brojni logori diljem tzv. Jugoslavije, od Slovenije preko Hrvatske i Vojvodine, Bačke, Srijema i Banata do Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije.

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata osnovana je 28. prosinca 1991. kao Zajednica prognanih i izbjeglih Hrvata iz Vojvodine, u trenutku kada su Hrvati iz tog kraja u velikom broju bili prisiljeni napustiti svoj zavičaj u kojem su stoljećima živjeli kao autohtono stanovništvo te svoje utočište pronaći u matičnoj državi Hrvatskoj.

Osim toga prognani Hrvati iz Srijema, Bačke i Banata svojim su dolaskom u Hrvatsku donijeli i svoju bogatu tradicijsku kulturu te svojim samoorganiziranjem sačuvali svaki djelić onog srijemskog, bačkog i banatskog folklornog tkiva u lepezi hrvatske kulture pokazujući da je duh naroda neuništiv, da mu se može oteti kuća i selo, ali ne i duša, a upravo je ta duša utemeljenjem Zajednice udahnula novi život prognanim Hrvatima te postala simbolom njihovog zajedništva, kao dragocjenom odrednicom životnog puta u kojem su stoljećima, rame uz rame, stajali Hrvati iz tih krajeva sačuvavši svoj identitet i kulturu od zaborava, rekao je Zlatko Žužić.

U pripoveci " Vino i hleb " reč je o ratnoj granici, dakle, već relativnoj, u Galiciji 1916. godine, između kozaka i naših ljudi iz Banata.

Vjerojatno nisi primijetio, ali nekoliko sela na krajnjem jugoistoku Banata pripada onoj trećoj velikobanatskoj županiji - Krasso-Szoreny.

Septembra 1943 godine sa jednom vecom grupom iz Severnog Banata prebacio se u Srem i stupio na diverzantski kurs.

Januara 1944 godine vraca se u Banat i organizuje diverzantsku cetu od najboljih omladinaca iz Severnog Banata.

Osim o svinjokolji bila je to prigoda da protjerani Hrvati iz Srijema, Bačke i Banata progovore sa čelništvom Županije i o ostalim neriješenim problemima koji godinama muče tu populaciju hrvatskog stanovništva.

Nakon predstave Hrvatsku mladež Bačke i Srijema publici je predstavila djelatnica Hrvatske matice iseljenika Marija Hećimović, voditeljica Matičina Odsjeka za hrvatske nacionalne manjine, dok je Mirela Stantić u ime Mladeži zahvalila Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Društvu vojvođanskih i podunavskih Hrvata i Udruzi za potporu bačkim Hrvatima koji su im pružili svu potrebnu pomoć i uvjete za normalan rad.

Zakon o narodnim školama, koji je vrijedio do tada u Kraljevini Srbiji, proširen je 1920. i na teritorij Bačke, Baranje i Banata.

U isto je vrijeme u Hrvatskoj bilo naseljeno i 423 izbjeglica-useljenika iz Vojvodine, od kojih 406 ili 96,0 % Hrvata. [ 9 ] Drugim riječima, u izbjegličkom i izbjegličko-useljeničkom statusu se u Hrvatskoj 1997. godine nalazilo 1.418 izbjeglica iz Srijema, Bačke i Banata, od kojih 1.320 ili 93,1 % pripadnika hrvatske etničke skupine.

sestevine: - pile domaće sa sela ili 1/2 ćurke iz srijema/bačke/banata od tetke ili teče bačka ćurka je čudo, posebno u podvarku - vrhnje medjimursko sa 20 - 30 % masti - sitno sjeckani kiseli krastavci, najbolje madjarski ili slovenski: droga portorož što se tiče krastavaca, ajde, tu nisam isključiva, jerbo su mi gospoda sa blogorole poslali majicu, u tri boje bojanu.

U nastavku predavač je istaknuo i da su srijemski Hrvati u jednom intervalu bili integrirani u hrvatski korpus, kao i da oni iz Banata nemaju ni jedne svoje nacionalne udruge ili institucije.

Preseljavanjem Nijemaca jednim dijelom iz ranije koloniziranih područja Bačke i Banata, ali i doseljavanjem iz južnonjemačkih pokrajina nastaju potkraj 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća u Slavoniji i Srijemu nova njemačka naselja.

Na području Bačke, Baranje i Banata, kolonisti su u 18. stoljeću uglavnom nastanjivani u odvojena, nacionalno homogena naselja.

To je najjednostavnije, uz konfiskaciju njemačke imovine, otvaralo mogućnost radikalne promjene vlasničkih odnosa te etničke i vjerske slike Slavonije, Srijema, Baranje, Bačke i Banata, i ostalih područja u kojima su Nijemci živjeli.

Mogućnost da lolu iz Banata iznenadi kiša jednaka je mogućnosti da se Dalmatinac iznenadi što je more slano.

U suradnji s gradom Požega u programu je bila tradicionalna manifestacija Dani Srijemaca, Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, koji su na otvorenome pokazali srijemsko kolinje.