Na čelu kolone bili su barjaktari, sa strane zastava Republike Hrvatske i Općine Cestica, a u sredini zastava organizatora proslave DVD-a Gornje Vratno i središnjeg društva, DVD-a Lovrečan Dubrava.

Prvi su bili barjaktari sa svečanim zastavama vatrogasnih društava, a za njima mladež i ostali članovi DVD-a, te njihovi kolege iz ostalih društava.

Prema programu u nedjelju u 16 sati s Golije će krenuti povorka u koju će biti uključene maškarane grupe, Gradska glazba Pag, pjevači pučkih napjeva, barjaktari, parovi u tradicionalnim narodnim nošnjama i gosti karnevala.

Nakon sv. mise formirana je velebna procesija ulicama grada koju su činili svi biskupi, svećenici, redovnice, zatim festanjuli, brojni barjaktari, mnoštvo hodočasnika iz župa dubrovačkog kraja i iz ostalih biskupija u živopisnim narodnim nošnjama, mnoge udruge i kulturna društva, predstavnici javnog života.

Na čelu povorke bili su se barjaktari, već po uobičajenom redu, prvo zastava Republike Hrvatske koju je nosio Aleksandar Korotaj i općine Cestica za koju je bio zadužen Mladen Kumek, a iza su koračali barjaktari koji su nosili zastave vatrogasnih društava.

Barjaktari i predsjednici sa trobojnicama preko junačkih grudi ponosno predvode svoje odiote; maršali na vilovitim konjima obliću povorku, kano vojskovodje, kad nadziru čete.

Barjaktari su uz zvonjavu zvona župne crkve Svetog Križa, prema starom običaju dočekali kolonu barjaka iz Mokošice, Rožata, Komolca, Sustjepana i ostalih crkvi predvođenu trombunjerima te ih pozdravili i priključili se koloni koja se uputila u Grad na proslavu feste.

Tonje pod nazivom »Barjaktari, stjegonoše i zastavnici« - U četvrtak, 15. prosinca biti upriličeno otvorenje obnovljene galerije Aneks Luka izložbom videoradova Alena Floričića.

Na čelu bijahu barjaktari i barjaci trojedne kraljevine i porodice Erdödah, zatim štitonoše sa dva ogromna štita, na kojih bijahu izdjelani i bojama urešeni grbovi porodice; za ovimi nosjaše jedan plemić na crnom jastuku red sv. spasa, što ga pokojnik bijaše dobio od Filipa II. kralja Španjolskoga za slavnu pobjedu nad Turci, stečenu kod Siska g. 1593. Sliedjahu zatim konji crnim suknom sasvim pokriveni, noseći sa strane slikane grbove.

Tijekom plesa barjaktari su običavali podizati suknju mladenki i svijetliti lampašem (fenjerom) da se bolje vidi da mlada nije šepava.

U mimohodu je učestvovalo uz limene glazbe Špičkovina i Bedekovčina te Bedekovčanske mažoretkinje oko 250 vatrogaskinja i vatrogasaca i četrdesetak vozila iz 39 vatrogasnih društava iz gotovo cijele Hrvatske, na čelu kojih su bili barjaktari.

Mi bismo ovdje htjeli napraviti odmak od toga da je sve propaganda, pokazati da je novo vrijeme vrijeme demokratske rasprave, javnog iznošenja mišljenja bez straha, da se i o politici može raspravljati na kulturan način, da je mišljenja moguće suprotstaviti i da nismo propagandistički barjaktari samo zato jer smo spremni braniti svoj stav - a bogme ga i promijeniti uz valjane argumente svakoga tko ozbiljnije promišlja o politici.

Znanost je i nastala iz filozofije, i pokušaj nijekanja porijekla te nastojanje da se izdvoji kao elitistička i neprikosnovena, dovelo ju je tu gdje je sada, i sramoti se, jadna, dok su joj ovakvi, poput tebe barjaktari.

Barjaktari u vođenju bitke za djedovine, poput Matka Beroša, nisu više među živima.

Po završetku procesije odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela da ponesu blagoslov parca svima onima koji na taj dan nisu mogli u grad.

Po završetku procesije odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela da ponesu blagoslov parca svima onima koji na taj dan nisu mogli u grad.

S druge je strane kultura, općenito govoreći, postala sve više ovisna o onome tko drži moć, i to ne više samo političku nego prije tržišnu, pa mnogi dojučerašnji barjaktari demokracije uvidjevši da angažiranost nije više na cijeni kao u doba Sartrea, ostaju neosjetljivi za ono što se događa Drugima usredotočivši se isključivo na stanje dionica na burzi kulturnoga kapitala.

U procesiji je sudjelovala i limena glazba, katedralni zbor, mladići i djevojke odjeveni u tradicionalne uskočke odore, barjaktari, gradsko čelništvo i mnoštvo pobožnog svijeta.

Središnji dio programa nastavljen je iza 14.00 sati kada je kroz selo prošla povorka od 11 svečano uređenih konjskih zaprega, a koju su predvodili barjaktari Josip Pohl i Vesna Gubić.

Ovogodišnji festanjuli - kapetan Miho Trojanović i obrtnik Stijepo Aksić - svjetovni domaćini Feste svetog Vlaha, koja će se 2. i 3. veljače u Gradu podno Srđa proslaviti 1040. put, priveli su kraju pripreme za svetkovinu, na koju tradicionalno stižu barjaktari iz svih okolnih župa, brojni vjernici, uzvanici, gosti...

Prvi su bili barjaktari, a za njima mladež i ostali članovi DVD Nedelišće te njihovi kolege iz ostalih društava i na kraju vatrogasna vozila.

Vojvoda... bira i određuje između alkara svog ađutanta, barjaktara i pratioce barjaka... U posljednjih desetak godina ta se odredba redovito kršila jer barjaktari prije preuzimanja dužnosti nisu bili alkari.

Dosadašnji hrvatski barjaktari na olimpijskim igrama bili su: Goran Ivanišević (1992.), Perica Bukić (1996.), Zoran Primorac (2000.), Dubravko Šimenc (2004.) i Ivano Balić (2008.) (Hina)

Istaknutu ulogu u tome imaju barjaktari - nosači župnih barjaka.

Po ustaljenom običaju, barjaktari su bili na doručku u samostanu u 6:30, a zatim su čekali na uključenje u povorku trombonjera i barjaktara iz Rijeke Dubrovačke koja je naišla oko 7:40. Barjak župe sv. Križa nosili su Stjepo Roko i Bruno Jović, barjak crkve Navještenja s Nuncijate nosili su Josip Tomičić, Marko Pralas i Kristijan Kralj, a barjak crkve sv. Nikole s Kantafiga nosili su Marko oldo i Hrvoje Filipović.

Nakon mise i procesije barjaktari su oko 13:30 vratili u samostan i počašćeni ručkom.

Nakon što su barjaktari uzvratili pozdravom priključili su se povorci i dalje nastavili hod prema Gradu, gdje su sudjelovali na svečanoj misi i procesiji u 10:00 sati, koju je predvodio metropolit mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski.

Iako sami barjaktari, kao i građani, vole izvijanje, bit je da barjaci uđu u Crkvu, poklone se parcu i tako izraze štovanje, kako su to radili naši preci stoljećima prije.

Osobno njegov mi je stav neprihvatljiv i kad bi to bila tendencija budućeg hrvatskog episkopata onda možemo očekivati da za 10,20 godina on i njemu slični stanu na čelo kolone kao barjaktari.

Misi je prethodila tradicionalno svečana procesija sa Frankopanskog trga ulicama grada do katedrale Uznesenja BDM, u procesiji su uz brojne Senjane i goste grada na čelu s gradskim čelnicima sudjelovali, katedralni zbor sv. Cecilija, gradska limena glazba pod vodstvom Ivana Prpića te uskočka postrojba i mladi u uskočkim odorama te barjaktari.