Udio tekućeg računa u BDP-u iznosi 1,41 posto, što je blago pogoršanje u odnosu na kraj prošle godine kada je dosegnuo povijesni minimum od 1,09 poto (revidiran zbog revizije podataka o BDP-a i platne bilance), ali se i dalje nalazi na znatno nižim razinama u odnosu na pretkrizna razdoblja, a posljedica je relativno niske razine uvoza roba pod utjecajem kontrakcije domaćeg gospodarstva i smanjenja domaće potražnje.

Iz Amerike nam je došla vijest da je BDP u drugom tromjesečju porastao za 1,7 % na godišnjoj razini što je više od prvih procjena, ali ipak puno slabije od 3,7 % iz prvog kvartala.

Stopa rasta BDP-u u trećem ovogodišnjem kvartalu prepolovljena je u odnosu na onu iz drugog ovogodišnjeg tromjesečja, kada je iznosila 3,4 posto, dok je u prvom kvartalu bila 4,3 posto.

U istom tom vremenu ukupan broj zaposlenih samo u obrazovanju i zdravstvu porastao je za gotovo 22.000. Udjel mase plaća za javnu upravu u BDP-u iznosi 10,2 %, što je više od zemalja u regiji, pa i Njemačke.

Analitičari EIZ-a podsjećaju da je BDP u drugom tromjesečju ove godine bio 0,8 posto veći nego u drugom tromjesečju prošle godine.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom kvartalu pao 2,1 posto, što predstavlja produbljivanje recesije, s obzirom da je u prvom kvartalu gospodarstvo oslabilo 1,3 posto.

Zemlja je stalno ekonomski napredovala proteklih godina, za recesiju nije znala, postala je 6 ekonomija svijeta po BDP-u, a kako su Brazilci ludi za nogometom moralo je izgledati sjajno imati izbore nakon svjetskoga prevenstva, a još ako domaći pobjede...

Eventualno daljnje povećanje udjela duga u BDP-u, kako domaćeg tako i vanjskog, odnosno državnog i/ili ostalih sektora, moglo bi uzrokovati nestabilnost gospodarstva, smanjenje međunarodnog kreditnog rejtinga te smanjenje gospodarskih aktivnosti.

Sa 3,9 posto udjela u BDP-u građevinari su se u 2005. popeli na 5,5 posto, a procjenjuje se da je taj udio u 2006. porastao.

U 2011. godini udio malih i srednjih poduzeća u ukupnom BDP-u opada, ali značajno raste ukupan prihod koji mala i srednja poduzeća ostvaruju kroz izvoz (20,5 posto).

" No, izvoz, koji će i u posljednjem tromjesečju i na godišnjoj razini, zabilježiti pozitivan doprinos BDP-u nedovoljan je da bi zaustavio nepovoljne trendove ", upozorava jedan od sudionika ankete.

U zapadnoj Europi zaštitarstvo u ukupnom BDP-u neke zemlje sudjeluje u prosjeku s 1 do 1,5 posto udjela, a u SAD-u s čak 2 posto.

" Udjel premije životnih osiguranja u BDP-u u Hrvatskoj ne doseže niti jedan posto, a na najrazvijenijem tržištu, npr. u Velikoj Britaniji penje se do 10 posto.

U usporedbi sa četvrtim tromjesečjem 2007., sezonski prilagođen BDP u četvrtom je tromjesečju lani smanjen za 1,5 posto u eurozoni, a za 1,4 posto u 27 - članoj EU.

Pojašnjeno je da je prosječni udio potpora u BDP-u zemalja Europske unije 0,50 % dok je u Republici Hrvatskoj taj udio u 2011. godini iznosio 1,04 %, što Hrvatsku u odnosu na zemlje Europske unije, svrstava u red zemalja sa najvišim udjelom državnih potpora u odnosu na BDP.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb očekuje da će BDP u 2012. pasti za 1,9 posto, u sljedećoj godini biti nula posto, uz negativne rizike, a nakon inflacije od pet posto u ovoj u sljedećoj se godini može očekivati inflacija od 3,5 posto.

Ovi kratki pogledi razvoja kulturnih politika dopunjeni su procjenom podataka u kulturi: nacionalni budžeti za kulturu, kulturna potrošnja po glavi stanovnika kao udio u BDP-u od 1990 - ih do 2010. predstavljeni su kao vremenske crte, omogućujući čitatelju da shvati razvoj pojidenih zemalja te napravi usporedbu s procesima u različitim zemljama, u kontekstu rasta i pada budžeta za kulturu, tema u kulturnim politikama, procesa transformacije koji još uvijek traju, prioriteta i jazova u međunarodnim odnosima te teških situacija u suvremenoj umjetnosti.

Ukratko, ukoliko se ne ostvari Smjernicama planirani rast BDP-a, padaju u vodu i sve projekcije udjela prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u BDP-u ", stoji u osvrtu.

SECO je objavio podatke o švicarskom BDP-u u trećem tromjesečju koji su pokazali najslabiji gospodarski rast u protekle više od dvije godine uslijed snažnog franka koji pogađa izvoz te alpske države.

Zato su poljoprivreda i industrija gubile svoj udio u BDP-u, a usluge, posebno financijske i posredničke, rasle.

Ipak, kako je u djelu ključan element dinamika BDP-a, iz koje se zaključuje o općoj ekonomskoj dinamici, te zamjerke mnogo su relevantnije za BDP u funkciji suvremenog pokazatelja i vodiča u suvremenoj ekonomskoj politici nego za povijesni pregled u kojemu je upravo dinamika ključna.

Dio analitičara stoga vjeruje da su i projekcije rasta zapravo ' prilagođene ' barem inicijalnoj usklađenosti sa zahtjevima Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji se kod smanjenja rashoda referira na udjel u BDP-u.

ZAGREB - Osim što nije uspjela ostvariti planirano smanjenje troškova za zaposlene, Vlada je povećanjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna ugrozila i svoju zakonsku obvezu da u ovoj godini smanji udjel rashoda u BDP-u za 1 %.

Podatci iz tablice 3 pokazuju da je inozemni dug Hrvatske u cijelom razdoblju rastao brže od BDP-a, pa je i njegov udio u BDP-u rastao.Isto tako, rastao je i odnos duga prema izvozu robe i usluga i dosegnuo 276 % u 2009. U literaturi se smatra da kad ovaj odnos prijeđe 200 % postoji opasnost od pojavljivanja dužničke krize.U posljednjem stupcu tablice 3 vidimo da je rastao i odnos otplaćenog duga prema izvozu, što znači da se u svakoj godini sve veći dio izvoznih prihoda odvajao za dospjele otplate, iako je Hrvatska redovito refinancirala većinu svojih dospjelih otplata.

Povrh navedenih mjera, za povratak na održiv put i svođenje duga na 60 posto udjela u BDP-u u idućih 20 godina, Grčka bi trebala srezati golemi javni dug za 30 posto, procjenju u institutu.

Uspoređujući sliku domaćeg izvoza u odnosu na zemlje u regiji analitičar Žarko Primorac ustvrdio je da je naša zemlja na samom dnu, što se tiče primjerice odnosa izvoza prema BDP-u, vanjskom dugu te izvoza po stanovniku.

U prošloj je godini tako udjel robnog izvoza Hrvatske u BDP-u bio 16,5 posto, dok je ranijih godina on premašio 20 posto.

Usporedbe radi udjel izvoza u BDP-u u Mađarskoj je oko 63 posto, Češkoj i Slovačkoj 60 posto te Bugarskoj 35 posto.

Kako im je i udjel inozemnog duga u BDP-u krenuo put neba, a i svi su ih drugi pokazatelji stjerali uza zid, nisu imali kud nego da u novim smjernicama sve nade polože na kartu da će članstvo u Europskoj uniji ubrzati gospodarski rast i njihove projekcije ovaj put učiniti realnijim i životnijim.

Po podacima iz te publikacije, udio javnog duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao je sa 46,7 posto krajem prošle na 50,5 posto BDP-a krajem lipnja ove godine.