Smiraj bitke pada u smiraj dana i pratimo šerifa Bekera kako umire na obali rijeke istovremeno sa zalazom sunca.

Ne bih znala interpretirati priču oko prvootkupa kina i nekih drugih zgrada u srcu tog kvarta, ali sjećam se zgrade Vjesnika u kojoj je radni elan velikih malih ljudi okupljeni oko Žarka Bekera (dal ga se tko sjeća? da li je on uopće živ?), logični slijed velikog Maurovića.., o njima se ne govori da ne bi možda bili instalirani u ono što se zove tradicija,., i čujem da je Vjesnik osiromašen prikeljen posvojitelju Narodnim Novinama.

Cijenjeni radijski novinar i urednik, autor scenarija za stripove Julija Radilovića Julesa i Žarka Bekera, koscenarist najranijih hrvatskih televizijskih serija, popularizator znanosti, istraživač svijeta preko ruba znanosti, Furtinger se od samih početaka svoga stvaralaštva opredijelio za najširu publiku, riskirajući time zaborav od strane književne kritike i akademske teorije.

Vjerojatno je na mjestu i opaska pisca pogovora za nedavno divot-izdanje Orwellove 1984 u Vrhovima svjetske književnosti Miroslava Bekera da su nove političke okolnosti oduzele dio aktualnosti i konteksta i tom djelu, baš kao i autorovoj 1984. ili Kunderinoj Šali jer za satiru je najgore kad nestane njezin objekt.

Vidio sam ih kako dolaze i predaju najnovije table svojih radova u formatima A3 i A2: Maurovića, Julesa Radilovića, Žarka Bekera, Borivoja Dovnikovića, Reisingera...

Na kraju ovog niza stripova je još jedan poseban, malo poznat strip Žarka Bekera, po scenariju Srećka Eterovića, Miljenko i Dobrila.

No, Bekera nije bilo moguće tako jednostavno gurnuti u stranu.

Od 1955. godine piše strip scenarije za njemačkog izdavača Rolpha Kauku, te za naše crtače Julesa Radilovića i Žarka Bekera do 1972. godine.

Napisao je tridesetak scenarija za stripove Maurovića, Bekera, Dovnikovića, Delača, Svirčića, Bednjanca, Radilovića, Srezovića, Lordanića, Bešlića, te za nekoliko foto-stripova.

Na gotovo 350 stranica, prvi put nakon 20 godina u njoj su objavljena djela velikana hrvatskog stripa Andrije Maurovića, Julija Radilovića - Julesa, Žarka Bekera, Borivoja Dovnikovića, Zdenka Svirčića, Ive Kušanića i Ivice Bednjaneca.

Čestitke svim natjecateljima, a posebno nagrađenima među kojima svakako treba istaknuti Domagoja Ćevida, Bornu Vukorepu i Mihaela Marovića iz kategorije Seniora te Kristijana Štefanca i Adriana Bekera od Juniora

Na sjednici je predstavljeno izvješće o radu dotadašnjeg predsjednika Leo Distrikta Borne Bekera i predstavljena nova predsjednica Petra Angebrant.

Suvremeno doba donosi nove strategije otpora i nove načine mobilizacije (o kojima će se ovih dana raspravljati na forumu u sklopu Subversive Film Festivala), a retorici kakva je nekad postojala u stripovima Žarka Bekera, Julia Radilovića, Andrije Maurovića i ostalih vraćaju se samo zanesenjaci i eksploatatori. 10.05.2013

Ostat će zapamćen po objavljivanju stripova hrvatskih autora Maurovića, Radilovića, Bekera, Neugebauera, Delača, i Reisingera.

No ne samo stripu, nego i njegovim crtačima poput Žarka Bekera, Josipa Parmakovića, Ivice Bednjanca.

Bekera iz tog vremena svakako izdvaja i veliki Julio Radilović, upravo je Bekerova neiscrpna aktivnost ključ odabira baš njega kao predstavnika druge generacije strip autora.

Polako otkrivamo i ostale naše klasike Julesa Radilovića, Žarka Bekera, Borivoja Dovnikovića, Ivicu Bednjanca, Ota Reisingera, tu zaboravljenu bašćinu nacionalnog stripa, nad kojom danas dominiraju maniristički likovi uglavnom talijanske rovenijencije (čast izuzecima).

Najprije Skiper Luka, preminulog velikana hrvatskog stripa Žarka Bekera.

I to posebice kada se ta otkri ć a ne odnose na autore koji su se jednokratno okušali u mediju stripa, nego kada se vežu za najvažnija imena hrvatskoga stripa poput doajena Andrije Maurovi ć a i Waltera Neugebauera, zatim, primjerice radi, i za velika imena takozvane druge generacije Borivoja Dovnikovi ć a Borda, Žarka Bekera i Julija Radilovi ć a.

Nastavljamo s objavljivanjem stripova Žarka Bekera, na redu je Magirus, njegov posljednji strip u Plavom vjesniku.

Udruga prijatelja STRIPFORUM posegnula je u nacionalnu strip-baštinu i objavljuje stripove vrhunskih autora o temi antifašističke borbe: Andrije Maurovića, Julija Radilovića, Žarka Bekera, Borivoja Dovnikovića, Zdenka Svirčića, Ive Kušanića i Ivice Bednjanca.

Jer porezna u njemackoj sigurno nije tako milostiva kao hrvatska uprava a pogotovo akoje u pitanju sport biznis... sjetimo se samo bekera ili stefi graf...

Za nove članove Nadzornog odbora Croatia Airlinesa Vlada je uz spomenutog Darka Prebežaca kao predsjednika Nadzornog odbora predložila još: Stanislava Pavlina, Tihomira Domazeta, Sinišu Petrovića, Izidora Alfirevića, Gorana Bekera i Berislava Matijevića.

Za Plavi vjesnik napisao je Zvonimir Furtinger još dva stripska scenarija, oba za crtača Žarka Bekera: Pavel Biri (1960) i serijal Zaviša (1960 - 67).

Nevelikih šest sličica stripa bilo je predobro nacrtano za njegove godine tako su barem mislili članovi uredništva i kad je mladoga Bekera posjelo za stol kako bi se otklonila svaka sumnja u njegove sposobnosti, pred očima zapanjenog uredništva pojavili su se crteži kakvih se ne bi posramili ni u studiju Walta Disneya.

Miljenko i Dobrila Eterovića i Bekera

Kao scenarist radio je za Maurovića, Bekera, Lordanića, Svirčića, Delača, Radilovića, Dovnikovića, Bešlića

prema izjavi Čovića stekao sam dojam da je u Njemačkoj popularniji od Klinsmana, Bekera, Michaela Schumachera, i drugih zvijezda.

Za to vrijeme, Jugoslavija, koja je doduše imala nekolicinu strip velemajstora poput Andrije Maurovića, Julesa Radilovića ili Žarka Bekera te jaku strip scenu preko Plavog vjesnika, nije imala jasno određenu domaću strip školu i njeni majstori su crtali najčešće pod utjecajem stripova koji su dolazili sa zapada.

Nakon 15 godina, punih našeg davljenja tipa imaš li koga Gaga je pustila u svoj život Belog, ili kako ga ja volim zvati Borisa Bekera Karlovca i okolice, nešto stoga što je plav, plav, a nešto stoga što tjednom barem jednom igra tenis