Od Bekije pa prima Duvnu joj tepaju i govore báta, shto zvucsi onako odmilicski.

Ovom pobjedom nije bilo samo oslobođeno padručje današnje Imotske krajine, već i područje Gornje i Donje Bekije, koje su do tada bile njezin narazdruživi dio.

U svojoj opsežnoj knjizi Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo, 1971; Šimundić, između ostalog, primjećuje: Kako je Bekija najzapadniji dio Hercegovine, razumije se da je utjecaj hercegovačkih govora na Imotsku krajinu bio i ostao vrlo jak, te se s pravom može reći da se ubraja među hercegovačke govore.

Već ranih šezdesetih godina prošloga stoljeća Šimundić je disertacijom Govor Imotske krajine i Bekije, kasnije i tiskanom znanstvenom monografijom, sustavno protumačio sve jezične razine ikavskoštokavskih govora, također i govore triljskoga sela Jabuke, zabiokovskoga sela Kotezi, govore Zaostroga u Makarskom primorju i neretvanskoga sela Vida.

Taj način pjevanja vele da je u Hercegovinu došao pred kojih trideset godina iz Dalmacije - Imotske krajine - preko Posušja i Bekije.

Zanimljivo kako se ta granica poklapa s danashnjom granicom Bekije i kako shchakavica ima granicu upravo na Vranichu.

Napominjem kako je tek u ovo vrijeme proučen govor Imotske krajine i susjedne Bekije, ostali okolni govori tek čekaju marljive poslenike.

Kao sporedni strani jezik upisuje talijanski. 1953. završava studij. 1953. radi na gimnaziji u Đakovu. 1954. - 1956. služi vojsku (mornarica) i po završetku roka ostaje dodatno 9 mjeseci kao politički zatvorenik. 1956. 1960. radi na Osnovnoj školi u Lovreću. 1960. 1966. profesor na Klasičnoj gimnaziji u Splitu. 1965. obranio doktorsku disertaciju Govor Imotske krajine i Bekije. 1966. 1996. profesor hrvatskog ili srpskog jezika na Pedagoškoj fakulteti u Mariboru. 1996., 2. travnja Odlukom predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana odlikovan je REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM MARKA MARULIĆA za osobite zasluge u kulturi. 1998. (proljeće) Županija Splitsko dalmatinska dodjeljuje mu nagradu za životno djelo. 1998., 27. srpnja umro u Radencima kod Maribora, Slovenija dok je bio na oporavku poslije operacije na srčanim zaliscima.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1953. hrvatski jezik i slavistiku, a 1965. i doktorirao s temom Govor Imotske krajine i Bekije, što je godine 1971. i tiskana u nakladi Akademije nauka Bosne i Hercegovine.

Sažetak Razmatrajući u svojoj doktorskoj disertaciji pod naslovom Govor Imotske krajine i Bekije naglasak imenica muškoga roda, Mate Šimundić navodi da su neke imenice »akcenatski dvostruko zastupljene«: tako se primjerice uz pìvāč, piváča (tj. pjèvāč, pjeváča) javlja i naglasni lik pȉvāč, pȉvāča (tj. pjȅvāč, pjȅvāča).

Ovaj drugi se nazivom i povećanim fondom natuknica pokušao prisloniti uz slavni« Govor Imotske krajine i Bekije »Mate Šimundića (za koji je šteta što nije pretvoren i u rječnik, kao što je to učinio Blaž Jurišić u« Rječniku govora otoka Vrgade ») i tako proširiti granice sličnih govornih idioma.

Doljnje Bekije, jerbo mi se ni tamo takva besjeda nije dala čut od starijih govornika ni u teženju i težačkom prigovaranju o tomu kako je netko nekoga zabudalaka (va), zamanita (va), (pa i) zabebelija (va), pravijo bulalon, činijo manitin izjèba, uzjèba, zajèba, prijèba, pripiša, izradijo, proškolā, namagarčijo pa i nasamarijo, privesla

Da bi izišao u susret turskim potražnjama Danese je s " upraviteljima grada Mostara i feudalcima Bekije uskladio zadovoljštinu njihovih kredita, desetina, kućarina, šumarina i pašarina na način, po mjeri i svrsishodnosti dotičnih sposobnosti dužnika iz vremena ne starijeg od moje uprave i prema osobama kreditora, a to potvrđuje i hrpa dokumenata koje podnosim ". [ 16 ]

Svojim položajem kao i mentalitetom svojih stanovnika Klobuk je granično područje između Ostatka (Bekije) i Župe (Nahije). [ 1 ]

Prema maticama župe Drinovci (Donja Bekija) i danas bi moglo bit nekoliko živih Birđa iz Donje Bekije.

Posebno se osvrće na tvorbu koju je obradio prof. Mate Šimundić u svojoj doktorskoj disertaciji Govor Imotske krajine i Bekije iz 1965. i objavio u ANUBiH, Sarajevu 1971., te na knjigu Stjepana Babića, Tvorbu riječi u hrvatskom književnom jeziku (nacrt za gramatiku), JAZU/HAZU, Zagreb, 1986. (1. izdanje).

Za stanovnike Bekije, Škutur bijaše podrugljivo ime za Dalmatinca iz Imotske krajine.

Dakli, taj je dio Bekije gordijski csvor zapadnohercegovacskog govora, odnosno govora zapadne Hercegovine.

Zagorje, Vir, Gradac, Grude, Kočerin, Drinovci, Tihaljina, Tursko Aržano, Turska Vinica, Turske Ričice, Turski Cvitića most, Tursko Posušje i Turska Gorica sačinjava Općinu Imotski, nazvano Bekija, koje zemljište posjeduju turske poglavice iz Mostara, Ljubuškoga i Livna; pošto su pak pogranična sela ostala još uvijek u svom prvobitnom po ¬ stojanju, nastavlja se podržavanjem odnošaja srodnosti zajedničkog suživljenja i zajedničkih interesa između stanovnika Bekije i Dalmatinskog teritorija Imotskoga.

Uslijed ovih od ¬ nošaja, u slučaju kada bi se radi kužne bolesti naoružala gra ¬ nica u susjednoj Ercegovini, to ipak usprkos svoj strogosti higijenskih zakona i vojničkog reda, nikada nije bio zabra ¬ njen slobodan saobraćaj stanovnika Bekije i stanovnika Imotskoga.

Svi mi, nemamo ništa protiv naših prijatelja iz susjedne Bekije u Hercegovini, ali to nije Imotska ganga i tražimo da se utvrdi tko je to organizirao.

U kući svjetskih kultura u Parizu, Maison des cultures du monde, predstavljena je ganga Imotske krajine i Bekije.

Zorići, Spajići), nekako mi se čini da se čulo od nekih iz Gornje Bekije da su imali mlinove u Donjoj Bekiji, pa opet ostaje problem sinora uz Vr (h) ljiku.

Izložba će se održati u prostoru stare Bekije.

U sklopu festivala Dani hrvatske kulture u Parizu otvorenog početkom rujna u Kući svjetske kulture, predstavit će se idućeg petka istarsko dvoglasje, ojkavica Dalmatinske zagore te ganga Imotske krajine i Bekije.

Ako si admin, miči ove upise skroz (ili na dio foruma zaštićen od gugle botova - zlu ne tribalo). bekije još nigdi na vidiku.

Ostali najugledniji hrvatski dijalektolozi što su se počeli afirmirati pedesetih godina prošloga stoljeća (Božidar Finka, Stjepko Težak, Milan Moguš, Antun Šojat, Zvonimir Junković) relativno su se malo bavili štokavskim narječjem, kojem je znatniji dijelak svoga opusa posvetio Josip Matešić, a vrlo je znatan rezultat ostvario Mate Šimundić, proučavatelj govora Imotske krajine i Bekije.

U ovom dokumentu fra Stipan Vrljić prikazuje još dvije imotske župe: Proložac i Studenci, ali njihov opis ne donosimo ovdje jer u njihovom sastavu nema dijelova današnje Gornje i Donje Bekije.

Starosjedilačko stanovništvo na području oslobođene Imotske krajine kao i doseljenici s turskog područja, posebno iz Bekije, dobivali su od mletačke vlasti određene posjede.

Pošto je to postigao, nastojao je da sami graničari, posebno oni iz Ljubuškog i Ostatka (Bekije) izjave " da je to pradavni običaj, koji je po sebi opovrgavao spomenute da su oni dozvoljavali ispašu, obrađivanje zemljišta i sječu drva ne silom, nego s njihovom izričitom dozvolom nakon uplate redovitih taksa i onih dogovorenih unutar turskih carskih posjeda koje su oni davali mletačkim podložnicima ".