Najbolji strijelac je Stipe Benja, a igrač Ivan Klarić, obojica iz Pelinovca.

Naime, Benja je poznat kao osnivač prve tiskare u Rijeci u kojoj je krajem 1530. godine i u prvih pet mjeseci 1531. godine otisnuto šest glagoljskih knjižica.

Obitelj Benja se u XIX st. podijelila u vise grana.Neki su clanovi obitelji odselili u Hrvatsko primorje pa i u zagreb, dok je drugi dio otisao u inozemstvo, u Austriju i Italiju, te su u svom prezimenu sacuvali pridjevak Benkovic.

Gotovo šest stoljeća stara zdanja je kao obiteljsku zadužbinu utemeljio Šimun Benja, djed modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje.

U Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar istog dana će se predstaviti knjiga " Šimun Kožičić Benja, biskup modruški: Od bitija redovničkoga ".

Šimun Kožičić-Benja (Zadar oko 1460. - 1536.), rođen je u uglednoj zadarskoj patricijskoj obitelji Benja - Kožičića, od majke Mlečanke iz ugledne obitelji Contarini.

Benja je aktivni sudionik Lateranskoga sabora od 1512. godine, gdje je na šestoj sjednici 1513. godine održao i govor tiskan kasnije pod naslovom: " Simo.

U tom govoru Begna govori o potrebi obnove Katoličke crkve i nevoljama u Hrvatskoj prouzrokovanim turskim osvajanjima. 1516. godine je Benja pred papom Leonom X. i kardinalima na istom koncilu održao govor: " Si.

In animis vestris excidisse... " Benja iznosi povijest obitelji Frankapan i njezine zasluge u borbi protiv Turaka, iznosi i stanje u kojem se nalazi Hrvatska i moli za pomoć, koja je inače slabo pristizala.

Sve to vrijeme Benja je u diplomatskoj službi ugarskoga kralja i često boravi u rodnome Zadru, jer je boravak u modruškoj biskupiji vrlo nesiguran.

Poznato je da je Benja u 1530. godine boravio u Veneciji radi organiziranja rada štamparije odnosno štampanja knjiga, a iste se godine 17. listopda vratio u Rijeku, gdje je već krajem godine u netom osnovanoj tiskari zajedno s iskusnim meštrima Dominikom i Bartolomeom z Breše štampaduri, najvjerojatnije prethodno priredivši tekstove tiskao šest izdanja, tj. knjiga na hrvatskostaroslavenskome i hrvatskome jeziku, glagoljskim pismenima, Time je grad Rijeka učinio hrvatskom kulturnom metropolom, ali i jednim od središta ranoga europskoga tiskarstva.

Za to su nam najbolji uzori mučenički svjedoci, ubijeni svećenici Dragutin Fifka i Milan Moguš, kao i modruški biskupi, posebno šimun Kožičić Benja, pa posljednji među njima blagopokojni nadbiskup Josip Pavlišić.

Poznati su prvi polufinalisti županijskog osnovnoškolskog natjecanja u košarci za 5. i 6. razrede, a to su finalisti Skupine A Bartol Kašić i Šimun Kožičić Benja.

- Mislim da će mu ovaj razred najbolje odgovarati, jer su u njemu učenici iz Dikla i Puntamike, oni koji nisu bili zajedno od početka, od prvoga razreda, nego tek od petoga, pa su se polako kao već veliki međusobno upoznavali, kazao nam je ravnatelj škole " Benja " Marko Marin i dodao da su s novim učenikom razgovarali pedagog i ravnatelj, a upozorili su nastavnike i učenike da je Armando dosad bio sam ne samo u razredu, nego i u cijeloj školi i da s njim budu pažljiviji.

Nositelj je i nekoliko izvannastavnih projekata, od kojih su javnosti posebno poznati školski list " Dite Zadarsko " te glazbneno-plesni festival učenika " Benja-fest ".

Program je zaokružen nastupom mladog pjevača Luke Nešovića koji je otpjevao pjesmu Vjerujem s posljednjeg održanog Benja festa.

Mapa Šimun Kožičić Benja i Riječka tiskara (1530./1531.), izrađena je povodom obilježavanja 480. obljetnice prve hrvatske glagoljske tiskare u Rijeci.

JOZO BENJA OSUĐEN NA ŽUPANIJSKOM SUDU

Benja fest je uz školski list Dite zadarsko zaštitni znak škole.

- List izlazi jednom godišnje i prerastao je u školsku tradiciju zahvaljujući upornosti svih učenika i profesor škole, kazao nam je ravnatelj prof. Marko Marin koji je pozvao Zadrane da se u što većem broju odazovu ovogodišnjem izdanju Benja festa na kojem se očekuje nastup 150 izvođača.

Tikulin također govori da je Šimun Kožičić Zadranin (ili Benja; oko 1460. - 1536.) u svojoj glagoljaškoj knjizi Knjižice od žitja rimskih arhireov i cesaro, tiskanoj u Rijeci 1531., rabio glagoljaško slovo jus u značenju broja 5000 (na stranici 3, redak 5 odozdo):

U ponedjeljak, u 10.30 u HNK Zadar bit će predstavljena knjiga " Šimun Kožičić Benja, biskup Modruški: Od bitija redovničkoga ".

Poznati su nam grbovi sljedećih obitelji: Benvenuti, Benja, Benja Posedarski, Bianchini, Borelli, Bortolazzi, Calcina, Carrara, Cedulini, Civaleli, Corponese, Dall ' Acqua, Damjanić Vrgadski, Detrico, Fanfonja, Ferrari, Fondra, Fondra Ferra, Galelli, Grisogono, Kreljanović Albinoni, Lantana, Licini, Matafari, Mirković, Nassi, Nozdronja, Parma, Pellegrini, Pellegrini Danieli, Petricioli, Petrizo, Ponte, Posedarski, Sanfermo, Smiljanić, Soppe, Soppe Fortezza, Soppe Papali, Vitcor i Zanchi.

Lik guske s lancem s medaljonom oko vrata je iz grba Posedarskih, koji podrijetlo vuku iz hrvatskog plemena Gusića, ženidbom Josipa Benje Dinkom Posedarskom ušao je i u grb Benja Posedarskih.

Te simbole imaju u svojim grbovima obitelji Benja Posedarski, Mirković i Posedarski.

Neki od kvadriranih grbova upućuju nas na veze zadarskog plemstva s hrvatskim plemstvom, na primjer grbovi Benja Posedarskih i Damjanića Vrgadskih.

U grb Benja uneseni su elementi grba Posedarskih i nova se obitelj nazvala Benja Posedarski.

Naime, Šimun Kožičić Benja bio je osnivač tiskare u Rijeci u 15. stoljeću.

Mate Ivić bio je tehnički suradnik festivala, a gđa Darija Vidaković osmislila je konferansu i uvježbala voditelje Benja-festa.

U težim vremenima Šimun Kožičić Benja u govoru »Opustošena Hrvatska« pred papom Leonom X. spominje strahote koje su se slegle na hrvatski narod pred Turcima i čak dobronamjerno napominje papi da se troši novac i građevine oblažu mramorom, a u njegovu kraju dva dječaka iz modruškog plijena otkupljena su od Turaka za šest vagona zobi, treći za jedan vagon, četvrti za pogaču, i prijekorno je naveo što se još može dogoditi završivši: »To sam vam ipak - ako niste skloni da mi vjerujete - kazao zato da se, kada do toga dođe, sjetite da sam vam to govorio.« Time je omogućen dijalog i dokazano da hrabrost često nađe svoj put.