Popisano je do sada 537 biljnih vrsta na kopnu, 226 svojti bentoskih alga, oko 850 vrsta živih organizama u moru, a među njima 579 beskralježnjaka, 160 vrsta ribe, jedna kornjača i tri vrste sisavaca, od kojih je jedan - morska medvjedica - vjerojatno zauvijek izgubljen.

Bentoska flora Nacionalnog parka Kornati (do sada) broji 352 svojte, sto čini oko 52 % od ukupnog broja zabilježenih bentoskih svojti u Jadranu (682 svojte) i 3 vrste morskih cvjetnica.

Od flornih elemenata u istrazenoj flori bentoskih algi, najbolje su zastupljeni atlantski elementi s 123 svojte, zatim mediteranski s 96 svojti, te kozmopolitski i subkozmopolitski elementi s 60 svojti.

Do sada je odredjeno 13 jadranskih endema, sto cini 3,6 % od ukupno do sada određenih bentoskih algi u Kornatima.

Zaključno, ozbiljnim narušavanjem bentoskih i infralitoralnih fitocenoza u uvali Martinšćica nestale su bentoske, epibentoske i pelagičke biocenoze (zvjezdače, trpovi, ušata, špar, cipal, oslić, mol, bukva i dr.).

Nestankom bentoskih fitocenoza nestalo je i ihtiofaune (riba), pa je njihov ulaz u uvalu sporadičan.

On predstavlja područje najpovoljnijih uvjeta za većinu bentoskih organizama.

Smanjenje populacije vršnih predatora utječe na promjene u hranidbenom lancu što posljedično dovodi do neravnoteže cijelog morskog ekosustava i promjene u sastavu bentoskih staništa.

Njena znanstvena djelatnost o d 1995. do danas obuhvaća: istraživanje makrozoobentosa čvrstog dna u Jadranu, posebno skupine Porifera; biološke osobitosti ekološki izdvojenih staništa u Jadranu (estuariji, morska jezera, špilje); naselja posidonije; očuvanje biološke raznolikosti Jadrana, klasifikaciju i kartiranje morskih bentoskih staništa, ekologiju bentoskih staništa u Jadranu; dubokomorske bentoske zajednice u Jadranu i njihovu povezanost sa zajednicama u litoralnim špiljama; te biološke indikatore srednje razine mora i njihovo korištenje u procjeni fluktuacije morske razine.

U strukturi bentoskih naselja po količini dominantni položaj u gospodarskom pogledu posjeduju oslić i ugotica.

Uvrštena je među 100 najopasnijih stranih invazivnih vrsta u Sredozemlju jer širenjem može izazvati promjene u sastavu bentoskih zajednica određenog područja istiskujući autohtone vrste, a utječe i na fizikalne i kemijske uvjete morskog okoliša.

Znanstveni i stručni su joj interesi iz ekologije mora i rasprostranjenosti bentoskih biocenoza u Kvarneru.

b) praćenje stanja i daljnje istraživanje podmorja, posebno bentoskih organizama i njihovih staništa,

Jedan dio tih zvukova i šumova je bio uzrokovan prolaskom brodova, sudaranjem valova, valjanjem kamenja uz obalu, ili ' prevrtanjem ' dna od strane bentoskih vrsta, no veliki je dio tih zvukova poticao od živog svijeta podmorja.

" Najeminentniji stručnjak za zooplankton, nekton, bentos, zaštićene i ugrožene vrste " (zar i to postoji?) dopušta da se u tablicama bentoskih organizama zabilježenih prilikom ronjenja uz sve prije navedene besmislice nađe i s kopna doplavljeni list stabla bukve? Ove studije nisu, na žalost, iznimka s obzirom na površnost, nedovoljnu kritičnost pri odabiru pravih pokazatelja za stanje okoliša, ali prije svega na nedovoljnu procjenu utjecaja na okoliš zahvata koji obrađuju.

Upravo spoj ovih moćnih alata omogućuje određivanje prostranost određenih bentoskih staništa te o geologiji samog dna.

Opseg procjene povezane s ovim deskriptorom naročito je problematičan zbog neujednačene prirode svojstava nekih bentoskih ekosustava i pritisaka prouzrokovanih ljudskim aktivnostima.

Sve to osigurava da se možemo vratiti na isto mjesto te usporediti prethodne i sadašnje snimke, što je neophodno da bi se moglo redovito pratiti stanje bentoskih zajednica u podmorju.

Projekt koji se zove Ekologija i praćenje stanja bentoskih životnih zajednica hrvatskoga Jadrana " je odobren, a to je bio preduvjet kako bismo dobili znanstvene novake.

Nasuprot tome, u uvali Martinšćica, zbog nepovoljnog utjecaja brodogradilišta stvoreni su ekstremno loši uvjeti za opstanak bentoskih biocenoza pa su ovdje prisutni samo fragmenti zajednica sa najotpornijim predstavincima flore i faune.

Posebna pozornost posvećena je istraživanju posebno zaštićene zone podmorja oko otočića Purara, gdje je do sada odredjeno 228 svojti bentoskih alga, što čini oko 64 % od ukupno do sada određenih bentoskih algi u nacionalnom parku.

Bavi se taksonomijom jadranskih bentoskih alga i istraživanjem metoda za određivanje kvalitete obalnih voda pomoću alga.

Lokrum je izravno izložen morskim strujama koje dolaze s juga, iz Otrantskih vrata, i utječu na raspodjelu i pridnenih (bentoskih) i slobodnih (planktonskih) morskih organizama.

S druge strane natječajem za znanstvenog novaka na projektu Amerikanca doc. dr. sc. Stewarta Tyre Schultza, traži se osoba koja, među ostalim, suvereno vlada morima i spiljama na istraživanju " Ekologija i praćenje stanja bentoskih životnih zajednica hrvatskoga Jadrana ".

Promjene u florističkom sastavu vrsta kao što su omjer između dijatoma i flagelata, promjene iz bentoskih u pelagične vrste, kao i pojava štetnih/toksičnih cvjetanja algi (poput cijanobakterija) prouzrokovanih ljudskim aktivnostima (5.2.4.)

Isto je tako velika brojnost i raznolikost morskih biljnih i životinjskih bentoskih populacija.

Žive u plovama i spadaju u skupinu bentoskih životinja, dok su im jajašca pelagijalna.