U Bhagavad-giti se kaže kako materijalni svijet nije samo pun bijeda, duhkhalayam, već je također i privremen, ashasvatam.
U Bhagavad-giti se kaže kako materijalni svijet nije samo pun bijeda, duhkhalayam, već je također i privremen, ashasvatam.
Srimad Bhagavatam, sljedeći korak i nadogradnja na ono što je dato u Bhagavad-Giti, direktno opisuje Krišnine zabave što ga čini zrelim plodom drveta vedske literature - najboljim i najkorisnijim dijelom kojeg jedno drvo može imati.
u Bhagavad Giti Gospod Krishna daje upute Arjuni da udari Dhuriyodhanu ispod pojasa iako to nije bilo po pravilima, nakon što ga je Arjuna poslušao i udario ga, jer je to bio jedini način da ga pobijedi, Dhuriyodhana se okomio na Krishnu i rekao mu da kako mu je to mogao reći, da je to protiv pravila no sam Dhuriyodhana je prije već puno puta prekršio pravila, Krishna ga je podsjetio na to i rekao mu da se stoga nema pravo buniti
U Bhagavad-giti [ 3.9 ] Gospodin Krsna kaže: yajnarthat karmanah.
Kao primjer ezoteričkog značenja navedimo simbole koji se spominju u poznatom vedskom spisu Bhagavad Giti.
U Bhagavad-giti nalazimo stih: " Bog je uzrok svih uzroka. " (Bg., 7.19) Nadalje, znanstvenici trebaju znati da im je to malo sposobnosti koje imaju također dao Gospodin: " Ja sam sposobnost u čovjeku. " (Bg., 7.8) Brojnim mehaničkim sredstvima (teleskopima, itd.), pretpostavkama, empiričkim teorijama i konceptnim modelima astronomi i kozmolozi žarko pokušavaju shvatiti što je svemir, koliki je i koliko je vremensko razdoblje nastanka.
Pored Patanjalijeve ashtanga yoge (osmerostruka yoga), vrlo je raširena i bhakti yoga predstavljena u Bhagavad-giti i drugim vedskim spisima, zatim jnana yoga, raja ili kundalini yoga popularna kod tantrika.
Kao što je potvrđeno u Bhagavad-giti (7.23) antavat tu phalam tesam tad bhavaty alpa-medhasam: Ljudi male inteligencije obožavaju polubogove, a njihovi plodovi su ograničeni i prolazni.
Čak i ako se plodonosnim djelatnostima ili obožavanjem polubogova uzdignemo na više planetarne sisteme radi osjetilnog uživanja, takav položaj je osuđen u Bhagavad-giti kao antavat, prolazan.
Kad bi tako bilo, Krsnina učenja u Bhagavad-giti bi bila beskorisna.
Ovu inačicu možemo pronaći u Bhagavad-giti (3.15) koja nam govori da su Vede neposredno očitovane od nepogrešive Apsolutne Istine, Vrhovnog Stvoritelja.
U Bhagavad Giti, to sredstvo Krišna opisuje na sanskrtu kao Joga stah kuru karmani.
O Kriya jogi govori Krišna u Bhagavad-giti.
Stoga se Gospodin Krsna u čitavoj Bhagavad-giti oslovljava kao Bhagavan.
Samospoznata osoba je opisana u Bhagavad-giti: Kad je netko samospoznat, on niti žudi niti jadikuje.
Taj je svijet opisao Šri Krišna u Bhagavad-giti (15.6):
U Bhagavad-giti (2.12) Bog kaže usred bojnog polja kako su ratnici koji stoje ispred Arjune, sam Arjuna, pa čak i Sam Bog, svi postojali prije toga, da postoje na bojnom polju Kurukshetre i da će isto tako nastaviti biti osobe i u budućnosti, čak i poslije uništenja sadašnjeg tijela i nakon oslobođenja od ropstva u materijalnom svijetu.
U Bhagavad-giti, materijalni svijet se opisuje kao odraz drveta na vodi.
Ovakvih i sličnih izjava o atmi (duši) u Bhagavad-giti ima još mnogo, ali se u suštini sve te izjave svode na to da je naš pravi, jedini i vječni identitet iskrica koja tijelu daje svjesnost.
Značenje i smisao ovog stiha i stiha u Bhagavad-giti su isti, ali u ovom stihu postoji jedna posebna riječ, vipascit, koja znači učen ili onaj tko posjeduje znanje.
Razgovori u Bhagavad-giti nisu namijenjeni niti jednoj određenoj osobi, društvu ili zajednici, već svima.
Krišna kaže u Bhagavad-giti: Pravi cilj vedskog istraživanja je spoznaja Krišne. U Brahma-samhiti je rečeno: Krišna, Govinda, ima bezbroj oblika, ali svi su oni jedno. Oni ne nalikuju našim nesavršenim oblicima.
SMISAO: U Bhagavad-giti je rečeno da se jednostavno predavanjem Vrhovnoj Osobi Krsni mogu nadvladati strogi zakoni materijalne prirode.
U Bhagavad-giti je rečeno: Onaj tko odbacuje naredbe svetih spisa i djeluje po vlastitim hirovima ne dostiže ni savršenstvo, ni sreću, ni duhovni svijet.
To sam nedavno pročitao u Bhagavad Giti i shvatio da se i sam, barem ponekad, to isto pitam.
U drevnoj Bhagavad-Giti stoji slijedeća tvrdnja koja će potkrijepiti rečeno: Kako mi se neko preda, tako ga i nagrađujem.
Kao što je opisano u Bhagavad-giti [ 4.13 ]: catur-varnyam maya srstam guna-karma-vibhagasah.
U Bhagavad Giti, Arjuna je rekao Krishni, Vratilo mi se pamćenje.
Prema Bhagavad-giti, ona su to vječno.
U Bhagavad-giti se predano služenje Gospodina prihvaća kao oslobođeni stadij (sa gunan samatityaitan brahmabhuyaya kalpate).
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com