Među impresivnije dijelove ove poveće knjige spadaju sažeci najvažnijih podataka o svakome pojedinačnome novozavjetnom spisu, solidan pregled grčko-rimskoga svijeta, primjerene rasprave temeljnih teoloških problema kao i bogat pomoćni instrumentarij za razumijevanje u dodacima, poput preglednih tabela, karata, bibliografije i ostaloga što ispunja visoke kriterije priručnika ove vrste.

U Hajduku uvijek imaju pun program svečanosti, pa tako nakon najave da bi 3. svibnja svečano potpisali obnovljeni ugovor s Croatia osiguranjem, već 8. svibnja bi u Bijelom salonu promovirali novu knjigu iz svoje opsežne bibliografije.

Iz obilne bibliografije, koja obuhvaća desetak knjiga, tridesetak priređenih notnih izdanja, više udžbenika, među kojima su neki doživjeli i deset izdanja, te stotinjak znanstvenih radova, valja se prisjetiti najvažnijih muzikoloških radova, kao što je voluminozna monografija o V.

Izvan knjižnice ne mogu se koristiti priručnici, enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije, atlasi (referentna građa) niti CD-i i DVD-i.

Libri Liberi objavljivat će građu, prijevode, slabije dostupne izvore, biografije, bibliografije i druge priloge korisne istraživačima dječje književnosti i kulture i srodnih područja.

Već se iz ove raščlambe sadržaja Bibliografije može dobiti jasan dojam o pristupu obradbi građe objavljene na stranicama Revije u naznačenom razdoblju kao stručnom bibliografskom pothvatu najviše razine, u najboljoj tradiciji bibliografske djelatnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. - - - Odsada će, zahvaljujući predmetnim kazalima " Bibliografije Hrvatske revije ", otpasti potreba mukotrpnog traganja za tekstovima u Hrvatskoj reviji u kojima se govori o nekoj osobi, događaju ili značajnijem pojmu jer će put do tih tekstova - označenih tekućim brojevima u Pregledu članaka, književnih i likovnih priloga - biti označen istim brojevima pod imenom osobe, nazivom događaja ili popisa u predmetnim kazalima. - - - Vrijednost Bibliografije tek će se potvrditi njezinom uporabom, ali se već sada može reći da je njezina pojava prvorazredni kulturni događaj.

Objavljene su bibliografije časopisa Istarski mozaik (sunakladnik Sveučilišna knjižnica u Puli, 1998) i Istra (2001), što ih je obradila i priredila Marija Petener-Lorenzin, zatim Glasi književne Istre, studije, ogledi i kritike o suvremenoj hrv. književnosti u Istri, u izboru B.

Monografija obuhvaća gotovo 400 stranica tekstualnoga i slikovnoga materijala, pojmovnik arheoloških termina, kronološke tablice te bibliografije.

Stalo mi je, naravno, da ponovimo gradivo, a i želim imati referentnu točku na koju mogu uputiti sve zainteresirane čitatelje, stare i nove, neku vrstu bibliografije.

Osim što je obilježena prilagođenim stilom, knjiga zbog svoje namjene (priručnik/udžbenik različitim kolegijima iz nacionalne i opće povijesti književnosti, teorije književnosti...) sadrži i nužnu uredničku aparaturu (za što je zaslužan Boris Senker) kojom se postiže još lakše uporaba autoričinih podnesaka, a omogućava se i proširivanje teorijskih saznanja i predložaka (knjiga sadrži osam stranica Bibliografije relevantne tuzemne i inozemne literature teorijskih djela, drama, poezije, članaka..., Kazalo imena autora i srodnih pojmova, Kazalo pojmova, Bilješke o autoru).

Neobično, knjiga nema uvoda, zaključka ni bibliografije.

Perspektivnu ekološku pjesnikinju mlađega naraštaja iz Montreala Katiu Grubišić, znanu kao priređivačicu jedinstvene bibliografije Croatian Literature in English (Školska knjiga, Zagreb, 2007) opisala je Aparna Sanyal (Montreal).

Verone, dio 1, 2, te Upute za primjenu formata MARC21 pri obradi na Odsjeku tekuće bibliografije knjiga i Pododsjeku CIP-a (interno izdanje) koristi se kao osnova za izradu zapisa.

Priloženo je i nekoliko priloga (životopis, izbor iz bibliografije, rasprava o grafiji i drugo).

Naročito velike zasluge stekao je prikupljanjem hrvatske građe tiskane izvan Hrvatske te na području hrvatske bibliografije.

U formativnome razdoblju hrvatskoga književnoga jezika nema stroge razlučnice među idiomima, no preteže knjiška oznaka« slovinskoga ili ilirskoga jezika »koju nalazimo u nazivima i referencijama stotina djela hrvatske bibliografije, dok se pojam« bosanski »jezik pojavljuje u 10 - 20 djela starije hrvatske književnosti i leksikografije.

Uključen je i program za automatsko generiranje cjelokupne bibliografije.

Frangeš je bio jedan od osnivača i urednika časopisa »Umjetnost riječi« i »Forum«, osnivač i prvi urednik »Croatice«, znanstvenoga časopisa za proučavanje hrvatske književnosti (1970), s kasnijim prilogom »Croatica bibliografije« (1975), urednik Krležina (1964) i Jagićeva zbornika (1986), pokretač i urednik brojnih izdanja hrvatskih pisaca i nakladničkih projekata među kojima i Pet stoljeća hrvatske književnosti, reprint-izdanja Liber croaticus (1970), kolektivne Povijesti hrvatske književnosti, Kritičkih portreta hrvatskih slavista, Enciklopedije hrvatskih pisaca itd.

Osim toga, usporedili smo Josipovićev znanstveni opus na temelju ovdje analiziranih baza znanstvenih djela, Web of Knowledge (Web of Science) i Hrvatske znanstvene bibliografije, s opusom nekih drugih redovitih profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Podaci o objavljenim znanstvenim radovima se u OBAD-u prikazuju iz Hrvatske znanstvene bibliografije pomoću matičnog broja znanstvenika.

Uz priopćenja daju se sažeci na engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku, te izbor iz bibliografije.

Bibliografija članaka dnevnih novina Novosti za prve godine objavljivanja (1907. - 1910.) sadržana je u knjizi VI.1 Nastavak bibliografije donosi bibliografske jedinice za razdoblje 1911. - 1913. te za 1935. godinu.

Ivo Goldstein je ugledni povjesničar i sveučilišni profesor na Sveučilištu u Zagrebu bogate znanstvene biografije, bibliografije i karijere.

Tko je Tko u Hrvatskoj Znanosti sadrži biografije i poveznice na bibliografije iz Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI hrvatskih znanstvenika iz područja ekonomije, prava, znanosti, medicine, umjetnosti, vlade, kulture itd.

Prenosimo dijelove razgovora koji je s glavnim urednikom Bibliografije kazališta, prof. dr. sc. Borisom Senkerom, vodio novinar Andrija Tunjić (Vjesnik, 19. 12. 2004.).

Danas knjižnica Arhiva ima više od 30 000 svezaka od čega preko 2 000 naslova domaćih i preko 1 000 naslova stranih časopisa i novina. 5 Imamo i veliku zbirku opuscula ili " malih djela " (separata) koja se stalno popunjava, a trenutno ih ima oko 9 000. Knjižni fond u našoj knjižnici čine uglavnom djela iz opće i nacionalne povijesti, objavljeno arhivsko gradivo iz našeg i drugih arhiva, informativna pomagala za arhivsko gradivo, knjige nastale na temelju arhivskog gradiva, razne publikacije regionalne i lokalne povijesti, djela iz arhivistike i ostalih pomoćnih povijesnih znanosti, biografije, bibliografije, monografije, statističke publikacije, lokalne novine, povijesni, arhivistički i bibliotekarski časopisi, zbornici zakona i uredbi te službeni listovi.

U čitaonici se nalazi i manja priručna biblioteka koja sadrži: rječnike, enciklopedije, bibliografije, informativna pomagala i razne priručnike.

Ima danas takvih i mlađoj dobi od nje i daleko slabije bibliografije, isto se u javnosti cijene zbog te svoje svestranosti, ali upravo zbog toga svoga " od igle do lokomotive, ja sam za sve " nisu baš na cijeni kod stručne javnosti.

Treba li tome pridodati za argumentum da smo iz njezine književne bibliografije, izložene u zbirci Vozelnica mogli registrirati stotinu i devedeset pjesama Jasne Melvinger objelodanjenih u domaćim i stranim antologijama, izborima i prijevodima.

Ipak, nije zgorega ponoviti nekoliko podataka: Riječ je o čovjeku iznimne znanstvene biografije i bibliografije.