Bibliotekari su međutim ostali pri svome gledanju na pretraživanje kataloga koje vuče korjene još iz doba pretraživanja kartičnih kataloga i teško im je prihvatiti univerzalno pretraživanje po ključnim riječima bez obzira na odrednicu, godinu izdavanja, bibliografsku razinu, oblik sadržaja itd.

Novac su zarađivali na razne načine: kao bibliotekari, novinari i diplomati, a poslije i kao sveučilišni profesori.

U skupini Ostala znanja nalazimo dopunska područja, odnosno poznavanje glavnih elemenata jedne ili više disciplina, osim informacijsko-dokumentacijske, kojima bibliotekari i ostali informacijsko-dokumentacijski stručnjaci često pribjegavaju kako bi riješili probleme (ekonomske, pravne, jezične, psihološke, itd.) ili nalaženje oslonca u disciplini koja je različita od informacijske (npr. glazba, medicina, statistika, itd.) i koja bi se u konačnici mogla produbiti i postati temeljem profesionalne specijalizacije: svojim elementima ona u tolikoj mjeri obogaćuje globalno znanje jednog stručnjaka da mora postojati način da se to komplementarno znanje vrednuje.

Rodeni u znaku Djevice mogu biti odlicni pedagozi, veoma uspješni na polju kemije, medicine, a mogu biti i vrijedni bibliotekari ili arhivski radnici.

Zatim, biblioteke će izgubiti funkciju, a nestat će pravi bibliotekari.

U tu skupinu ljudi ulaze knjižari, izdavači, bibliotekari, pisci, pjesnici, profesori i studenti književnosti, kao i zaposleni u svim kantonalnim, entitetskim i državnim ministarstvima obrazovanja i kulture.

On je tvrdio da je Zvijer dobro poznata britanska institucija sa 666 clanova (ako se ubroje i posluga, bibliotekari itd), to jest Parlament

U to spadaju bibliotekari, arhivari, informatičari, skladištari, telefonisti, vozači i sl.

Pa ja sam u očima većine članova društva kojemu pripadam suvišan čovjek, parazit, i to razmjerno skup parazit, a zajedno sa mnom i dobar dio akademika, sveučilišnih profesora, svi pisci i nakladnici, svi knjižari i bibliotekari, nastavnici književnosti...

Bibliotekari rade u knjižnicama i informacijskim centrima.

Počelo je djelovati 1953. u Naučnoj biblioteci u Puli kao Povjereništvo Društva bibliotekara Hrvatske, u kojemu su bila tri člana (Zlatko Vince i Roman Lukin, bibliotekari iz Naučne biblioteke i Mira Vučić iz Gradske knjižnice u Puli).

Bibliotekari moraju biti facilitatori i katalizatori pri nastajanju takovih zajednica.

U posljednjih nekoliko godina bibliotekari su došli do zida - svi postavljaju pitanje ' trebaju li više ikome knjižnice? '

Presudnu ulogu u ovakvom projektu ima bibliotekarska struka i bibliotekari kao skupljači znanja, organizatori i diseminatori.

Bibliotekari razvijaju, organiziraju i održavaju zbirke zabilježenog i objavljenog materijala i daju ih na korištenje.

Bibliotekari u korisničkim službama izravno komuniciraju s ljudima i pomažu im u nalaženju potrebnih informacija.

Da bi se to provodilo bibliotekari obrađuju građu i opisuju je na pristupačan i razumljiv način.

U većim knjižnicama, s više zaposlenog osoblja, bibliotekari se specijaliziraju za određeno područje, npr. nabava, katalogizacija, klasifikacija, izradba bibliografija, izradba baza podataka, sudjelovanje u planiranju automatske obradbe podataka, izgradnja specijalnih zbirki, među-bibliotečna posudba, referalno-informacijska djelatnost i dr. Bibliotekarima u njihovu radu pomažu knjižničari i knjižnični manipulanti.

Postoje različite vrste knjižnica i o tipu knjižnice ovisi vrsta poslova koje obavljaju bibliotekari.

U specijalnim knjižnicama, kakve su knjižnice zavoda i radnih organizacija, bibliotekari prikupljaju materijale s određenog područja, izgrađujući tako specijalne zbirke zanimljive ciljanoj skupini korisnika, bave se organizacijom te građe pripremajući sažetke, sadržajnom analizom dokumenta, izradbom bibliografija za određeno interesno područje, a u nekim knjižnicama prate i odabiru obavijesti i novosti s nekog određenog područja, najčešće za potrebe znanstvenika i drugih stručnjaka.

Bibliotekari mogu izgrađivati i razne druge specijalne zbirke, npr. glazbene, zavičajne, zbirke rijetkih i starih knjiga, zbirke rukopisa, hemeroteke (zbirke isječaka iz novina) i dr. Poseban oblik rada jest rad s djecom u dječjim knjižnicama.

Uvođenjem računala i automatske obradbe podataka u knjižnice bibliotekari su dobili i nove zadatke.

Mnogi bibliotekari danas kreiraju i održavaju računalne baze podataka.

@Od zdrava: " filozofcici ", " filozofa ima ovak i onak previse, samo nam vi vucibatine i propalice trebate jos, cast izuzetcima koji sve rijesavaju u roku, a i ti imaju besplatno skolovanje, zar nije tako? " e pa za vas pametnog i informiranog samo da vas uputim da se na filozofskom fakultetu ne studira samo filozofija. to je samo jedna od studijskih grupa. na filozofskom fakultetu educiraju se budući profesori svih jezika (hrvatskog, engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, ruskog, češkog, poljskog, turskog, mađarskog, švedskog i mnogih drugih), kao i lingvisti, fonetičari, arheolozi, povjesničari, informatičari, bibliotekari, psiholozi, sociolozi, antrolpolozi, itd. eto, to su sve po vama " filozofčiči ". e pa prije nego krenete sljedeći put vi filozofirati, malo se informirajte što je ustvari filozofski fakultet i što se na njemu studira. u potpisu: bivša " filozofkinja " za vas a u stvarnom svijetu profesorica engleskoh jezika i književnosti i ruskog jezika i književnosti koja je u roku završila fakultet koji je u to doba bio besplatan, a ja sam svejedno studij završila uz rad kako intelektualan tako i fizički

Profesionalni vojnici, direktori kompanija za odnose s javnošću, piloti, novinari, imaju najstresniji posao, dok najmanje stresa trpe sveučilišni profesori, krojači, bibliotekari i frizeri.

Predisponirajući faktori za nastanak sindroma su manuelni poslovi i dugotrajni ponavljajući pokreti u ručnom zglobu, osobito kod specifičnih zanimanja kao što su informatičari, daktilografi, bibliotekari i sl.

Sistematizacija znanja prema Europriručniku temelji se na svojevrsnom sveeuropskom inventaru znanja kojima se služe informacijski stručnjaci (arhivisti, bibliotekari, dokumentalisti, specijalisti za praćenje i nadzor informacija) u raznim aktivnostima.

Budući da su bibliotekari još od doba kartičnih kataloga građu katalogizirali u strukturirane informacije pogodne za pretraživanje, pojava World Wide Web-a omogućila im je kako racionalizaciju posla katalogizacije na način da preuzimaju gotove zapise, tako i otvaranje kataloga javnosti stavljajući ga na globalnu mrežu Internet.

Sudionice radionice bili su bibliotekari iz biblioteka u Inđiji, Bačkoj Palanci i Kuli iz Srbije i knjižničari iz gradskih knjižnica Vinkovci, Vukovar, i Ilok, te Općinske narodne knjižnice Drenovci, iz Hrvatske.

U prosudbenim komisijama sudjelovali su poznati autori, teoretičari književnosti, likovni pedagozi i umjetnici, ponekad novinari, bibliotekari i drugi.