Na obroncima Limskoga kanala nalazi se i općesredozemna biljna vrsta Thelygonum cynocrambe.

Ova biljna vrsta se prikuplja u proljeće, na način da se još neprocvjetale grančice režu i svježe serviraju kao dodatak salati, mesu na žaru ili ljutim umacima.

Da bi pojedina biljna vrsta postala alergogena, mora ispuniti tri bitna uvjeta: - mora se oprašivati vjetrom - mora proizvoditi pelud u velikim količinama - pelud mora imati alergogene osobine

Ta se biljna vrsta javlja u velikom dijelu zemljine površine, osim u polarnm područjima.

Zanimljivost: Ginku se pripisuje da je najvitalnija biljna vrsta na svijetu, budući da je nakon atomske eksplozije u Hirošimi koja je uništila sveukupni biljni i životinjski svijet, na sprženom tlu izrastao samo ginko.

Divlji kesten je endemska biljna vrsta južnog dijela Balkanskog poluotoka.

Prema najnovijim istraživanjima, u valpovačkom perivoju postoji 121 biljna vrsta drveća i vrlo rijetkog ukrasnog grmlja.

Ova listopadna biljna vrsta ponekad ima bodljikavo granje, a u Istri raste u okolici Kopra, Pirana, Strunjana, Marčane, Pule te u Šijanskoj šumi.

Slijedeći činjenicu da med sadrži znatne količine fenolnih spojeva od kojih su u medu posebno zastupljeni flavonoidi, kao i činjenicu da svaka biljna vrsta teži specifičnom flavonoidnom profilu pokušava se analizom flavonoidnog profila odrediti njegovo botaničko podrijetlo.

Sva tri postupka za otklanjanje kofeina iz kave možda će uskoro postati suvišni obzirom da je na Madagaskaru nedavno otkrivena nova biljna vrsta kave - Coffea buxifolia, čija zrna uopće ne sadrže kofein.

Četinjače kao ukras naših vrtova su omiljena biljna vrsta: trajne su, zelene su tijekom cijele godine te daju osobiti štih prostoru zbog osobitosti nijansi listova odnosno iglica.

Ginkgo biloba je višestruko zanimljiva biljna vrsta.

Da bi se određena biljna vrsta kvantificirala kao alergena, moraju se zadovoljiti određeni uvjeti: proizvodnja peludi u golemim količinama, oprašivanje vjetrom (anemofilija), a time i široka distribucija u okoliš pa peludna zrnca mogu dosegnuti i do 100 km udaljenosti te prisutnost alergogenih tvari koji u doticaju sa sluznicom potiču alergijsku reakciju.

To je biljna vrsta koja je preživjela stotine milijuna godina.

Broj zemalja u kojima se sadi ova biljna vrsta je prema sada dostupnim posacima u porastu.

Ambrozija je strana invazivna biljna vrsta izuzetno prilagodljiva našoj klimi i podneblju.

Isto tako, više vole posjetiti biljke koje su zasađene tako da jedna biljna vrsta prekriva veću površinu nego ako je pomiješano više biljnih vrsta.

To je iziskivalo mnogo vremena i sredstava, a i kriteriji koje je trebalo zadovoljiti da bi pojedina biljna vrsta uživala zaštitu razlikovali su se od države do države.

Kockavica je ugrožena biljna vrsta, endem Dinarida te nacionalni simbol, a zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode 1958. godine.

Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum, na fotografiji lijevo) lijepa je biljna vrsta pronađena u mjestu Sv. Ilija na Pelješcu, tipični mediteranac čija su staništa vrtače, škrape, siparišta i pukotine stijena.

Gospina trava (Hypericum perforatum L.) Ä esta je i rasprostranjena biljna vrsta.

Kod nas je obični čempres autohtona južnodalmatinska biljna vrsta.

Tisa (Taxus baccata) je zaštićena biljna vrsta u Hrvatskoj, stoga je pravo blago imati ovako lijepo razvijene primjerke u parkovnoj baštini.

Krastavac je ekonomski najznačajnija a samim time i najzastupljenija biljna vrsta iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae) u povrćarstvu.

Potrebno je dodati da je Velebit poznat i po tome što na njegovom području uspijeva endemska biljna vrsta velebitska degenija, te da zbog povoljnih klimatskih uvjeta i divljine ovdje još uvijek obitavaju medvjedi, vukovi, divlje mačke i risovi.

Da bi pojedina biljna vrsta bila alergena mora ispunjavati tri uvjeta:

Na području Ivančice zaštičene su biljne vrste lovorasti likovac, alpski jaglac, kranjski ljiljan, obična kockavica i ozimica, a na području Strahinjčice zaštićena je biljna vrsta jaglac.

Biljna vrsta određuje se prema obliku, veličini zrnca, građi i boji vanjske stjenke, te prema obliku i broju pora klijanja.

Ova biljna vrsta s lijepim ljubičastim cvjetovima, podrijetlom s Mediterana, većini je ljudi poznata kao nadmoćna povrtnica, s vrlo ukusnim mekanim i sočnim dijelovima cvjetne glavice.

Impresivnost prilagodbe zakonima preživljavanja možda najbolje ilustrira biljna vrsta caklenjača (Sarcocornia fruticosa), koja raste na muljevitim obalama, na vrlo slanom tlu tako gusto da stvara livade koje zovemo slanušama.