Tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste.
Tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste.
Kompleks Plitvičkih jezera je ujedno stanište mnogih vrsta životinja: ribe: pijor, zlatoovčica, klen, potočna pastrva; vodozemci: pjegavi daždevnjak, gatalinka, žuti mukač; gmazovi: živorodna gušterica, zelembać, livadna žaba, barska kornjača; sisavci: vukovi, lisice, kune, jazavci, risovi, mrki medvjedi ptice: crna roda, tetrijeb gluhan, najveća populacija u zemlji vodenkosa ili brljka; pod posebnom su, dakako, zaštitom brojne endemske vrste.
Karakterizira ih relatvno opsežan skup vrsta, a neke od njih su hrptasti luk (Allium carinatum), bodljičasta krvara (Sanguisorba minor subsp. muricata), gomoljasta končara (Filipendulla vulgaris), kasni čistac (Stachys serotina), livadna kadulja (Salvia pratensis) i druge.
Vrlo je obična livadna biljka koju nalazimo naročito međju biljkama na našim najvrednijim sjenokošama, redovito u području naselja.
- Šira zona NP skriva bogata šumska i livadna staništa s raznolikim i mnogobrojnim vrstama biljaka i životinja.
Oba tipa su ujedinjena velikim brojem zajedničkih vrsta kao što su puzava pirika (Elymus repens), čvorasta oštrica (Dactylis glomerata), rupičasta pljuskavica (Hypericum perforatum), livadna kukavičica (Lathyrus pratensis), poljski osjak (Cirsium arvense), ptičja grahorica (Viccia cracca), livadna broćika (Galium mollugo), dvodomna kopriva (Urtica dioica), biljeli golesak (Silene latifolia subsp. alba), šumska krasuljica (Anthriscus sylvestris) i druge.
Naime, sukcesijom - širenjem šume na livadna prostranstva, nestaju brojne livadne biljke kao i životinje koje ovise o njima.
Tako se za liječenje proljeva i krvarenja mnogo upotrebljava i turica, petrovač ili ranjenik (Agrimonia eupatoria L.), dosta visoka i razgranata livadna biljka.
Livadna vlasnjača (Poa pratensis L.) ima duge vriježe koje tvore gustu tratinu.
Šira zona Nacionalnog parka skriva bogata šumska i livadna staništa s raznolikim i mnogobrojnim vrstama biljaka i životinja.
Istražujemo ornitofaunu močvarnih staništa u panonskoj Hrvatskoj i u priobalju, zajednice ptica nizinskih i brdskih šuma, livadna staništa i dr. Provode se i autekološka istraživanja bjeloglavih supova, sova, djetlovki, galebova klaukavaca itd.
Nekada je ova biljka bila nezaobilazni stanovnik ukrasnih vrtova, dok se danas uglavnom može sresti kao livadna vrsta.
Glavne biljke koje puževi vole su: čičak (Arctium lappa), jarčevac (Aegopodium podagraria), rusomača (Capsella bursa pastoris), oštrolist (Borago officinalis), trputac (Plantago major i Plantago lanceolata), kiselica (Rumex acetosa), lopuh (Petasites hybridus), kopriva (Urtica dioica i Urtica urens), mrtva kopriva (Lamium purpureum), dvornik (Polygonum bistorta), maslačak (Taraxacum officinale), livadna kadulja (Salvia pratensis), slak (Convolvulus arvensis), gavez (Symphytum officinale) i mnoge druge.
Maslačak je dobro poznata livadna biljka žutog cvijeta koja se koristi u medicinske svrhe.
Inače ovo što si ostavio u mom uredu je obična livadna puhara (lycoperdon pratense).
Tratinčica trajna je livadna biljka, poznata i po nazivima: krasuljak, trajni krasuljak, katarinčica i drugi.
Upravo je vrtna strnadica vezana za livadna staništa tako da se mjere zaštite za očuvanje te vrste odnose i na očuvanje njenog staništa.
Cvate od mjeseca lipnja sve do rujna i za područja na kojima se nastanio vrlo je dobra, no nešto manje poznata, medonosna livadna vrsta.
Prave trave, među kojima su najpoznatiji alergogeni već spomenuta klupčasta oštrica, livadna mačica (Phleum pratense L.), medunika (Holcus lanatus L.), rosulje (Agrostis sp.), ljuljevi (Lolium sp.), vlasulje (Festuca sp.) i dr. (uključivo žitarice), počinju cvasti uglavnom od svibnja, maksimum cvatnje im je u prvom dijelu ljeta (lipanj, srpanj), ali većina ih manjim intenzitetom cvate sve do kraja rujna.
U proteklih je pet godina skupina polaznika, među kojima su između ostalih bili Julija Jukić, Stjepan Matić, Fran Radić, Ana-Marija Repar, Nikolina Tivanovac, Mislav Franc i Matea Grbić, realizirala niz zanimljivih i vrijednih ostvarenja, a posebno se ponose filmovima Tri livadna prijatelja, Luda kuća, pa Luda kuća 2, Čudo u pustinji, Nije Newton nego, Šapa, Spas u zadnji čas, Šaltanje, Whiteyeva poslovna avantura, Inspektor Loci i Tomb, Zaljubljeni svemirac i nizom drugih.
Ječmište - LD Kuna Kalje Od Ječmišta put vodi kroz šumska i livadna staništa koja se izmjenjuju.
U zapadnom dijelu Slovačke, koju sam autobusom išarao, toga nema: ovdje livadna šminka prepušta mjesta nerednom " šarmu ", a za razliku od austrijske arkadije, tu se uz rijeke Moravu i Dunav ljepotom kočopere predivna stoljetna stabla koja ili izranjaju iz riječnog plićaka, ili su svojim deblima našli vlastita ukopišta u nedalekoj zemnoj raki.
Izvor zaraze: mali šumski glodavci - voluharica, žutogrli miš, a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš, poljski miš te livadna voluharica.
U sljedećem primjeru ponuđene je receptura DTS-a za tla slabo kisele reakcije i umjereno vlažnoga klimata. - 10 15 % vlasulja livadna ili klupčasta oštrica - 10 15 % francuski ljulj i - 85 90 % lucerne
Na lakim tlima i u sušnim uvjetima potisne ga livadna vlasnjača.
Prilikom znanstvenih istraživanja biološke raznolikosti Baranje, na mjesnom groblju u Bilju uočena je neobicna livadna fitocenoza koja zauzima oko pola hektara površine.
Dobro će prihvatiti i mliječnu zriobu raznih kostriša, prvenstveno poljskog ostaka (Sonechus arvensis) i biljke livadna kozja brada (Tragopogon pratensis) koju Njemci zovu Wiesn - Bocksbart.
Ipak, pravi poznavatelji ljekovitih biljaka znaju da ova uobičajena livadna biljka ima brojne zdravstvene i kulinarske prednosti.
Poželjan sastav biljnih vrsta na dobrome pašnjaku je: - 60 70 % trava (rana pahovka, klupčasta oštrica, vlasulja crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, mačji repak) - 20 30 % mahunarki (crvena, bijela i žuta djetelina) - do 10 % korovnoga bilja.
Trava livadna busika, Deschampsia caespitosa, tijekom ljeta je visinom dominantna vrsta na vlažnim livadama u Hrvatskoj; dosiže visinu i 160 cm.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com