Dok je kritika već ocijenila Bilosnićevu Kuću " kao njegovo ponajbolje pjesničko djelo tiskano posljednjih godina, dotle Bilosnićeva prevedena lirika Wrought Silver " predstavlja izbor iz njegova dosadašnjeg pjesništva.

" Teatrologija Bilosnićeva domovinskoga pjevanja što ju tvore Vila Velebita, Štit (i) slovo hrvatsko, Krik i Ogrlica rijedak je brevijar u suvremenom hrvatskom pjesništvu u kojem zatječemo " žalosno ", " radosno " i " slavno " otajstvo našega domovinstva, kipa domovine i nas samih ", napisao je Petrač na kraju predgovora.

Isti autor koji se potpisuje ispod prijevoda Bilosnićeva Vukovara, Mustafa Spahiu u svojoj najnovijoj knjizi Unazë në amforë (Prsten u amfori), tiskanoj 2013. godine posebno posvećuje ciklus haiku pjesama Tomislavu Marijanu Bilosniću, u sličnoj maniri kao što su to već učinili neki albanski književnici.

Bilosnića, u Panonskom ljetopisu tiskana je u cijelosti i Bilosnićeva poema Vukovar, te ciklus haiku pjesama iz zbirke Osamljeno drvo.

U Godini tigra, koja je upravo u tijeku, Bilosnićeva će se zbirka pojaviti i kao zasebna knjiga u Albaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će u Italiji biti tiskana u sklopu istoimene grafičke mape u suradnji s poznatim milanskim slikarom Ugom Maffijom.

Kao što je Bilosnićeva zbirka pjesama Afrika, odmah po izlasku, izazvala posebnu pažnju književne kritike, tako je i u Biogradu izazvala pravo oduševljenje među nazočnom publike, koju su mahom sačinjavale kolege pjesnici i pjesnikinje.

Stoga, dakle, ova Bilosnićeva zbirka " Hrvatska ogrlica ", okrunjena s četiri znakovite poeme očito nastale iz potrebe pjesnikove istinoljubivosti spram svemu altruističkom, a posebice domoljubnom, kao osebujno očarajuće impresije misaono duboko prožete istinskim versima, zacijelo od ponajboljih je dragulja na velikoj ogrlici novog poglavlja hrvatske rodoljubne poezije.

Bilosnićeva izložba, dvadeset i pet ulja na platnu, prenesena je iz Šibenika u Knin, a po završetku u Kninu izložbu će moći pogledati stanovnici Rijeke.

Problematizirajući transcendentalno iskustvo ratne zbilje u hrvatskom romanu, baš na primjeru Bilosnićevog " Listopada ", Sanja je Knežević ustvrdila kako " simbolička struktura i transcendentalna svijest Bilosnićeva romana pridaju mu i psihološku i umjetničku dubinu, čime se otvara drukčiji i novi romaneskni diskurs u hrvatskoj književnosti na početku 21. stoljeća uopće, a posebice kada je riječ o ratnom pismu.

Njemu je Bilosnićeva univerzalna lirska kuća utoliko bliža i draža jer nudi duhovne ključeve svima koji u ovim teškim vremenima nemaju krov nad glavom.

Isto tako, u prijevodu poznatog slovenskog književnika Marijana Pungartnika i Bilosnićeva zbirka Tigar, do sad prevedena na osam jezika, očekuje svoju skoru slovensku objavu.

Istodobno je promovirana i istoimena Bilosnićeva fotomonografija objavljena u izdanju Udruge 3000 godina Za dar iz Zadra.

Uza sav njegov plodan i vrijedan književni rad, činjenica je da će Bilosnićeva knjiga o Zvonku Bušiću ostati trajno prisutna u hrvatskoj povijesti.

" Tigar je ulovio zeca ", tim riječima završilo je multimedijalno predstavljanje Bilosnićeva " Tigra " u Muzeju Mimara u Zagrebu, upriličeno u povodu završetka kineske godine Tigra i početka nove godine Zeca.

U prepunom atriju Muzeja Mimara, pred biranom publikom promovirana je Bilosnićeva pjesnička monografija " Tigar " dosad prevedena na sedam jezika: engleski, albanski, makedonski, romski, talijanski, njemački i mađarski.

Bilosnićeva Tigra do sad prevedenog na engleski, njemački, talijanski, makedonski, albanski, romski, i djelomično na mađarski jezik čut će i u Lepoglavi, gdje će biti predstavljena su sva izdanja ove zbirke, a publici će biti dostupna i grafička prezentacija prijevoda.

Kazavši kako bi svaki autor poželio ovakvu knjigu kao krunu svome radu, izbor svojih djela i odjeka o tim djelima, Lada Žigo je ustvrdila kako je Bilosnićeva poezija izrazito kozmopolitska, nesvodiva na jedan svjetonazor i zato veoma izazovna i proučavateljima filozofije, nastavljajući: Mogla bih reći da se TMB utječe ujevićevskom načinu pisanja; kao što Ujević ima uzlete od kršćanske poezije do potpuno panteističke u kojoj ne imenuje Boga već ga poistovjećuje s cjelokupnom prirodom, tako i Bilosnić ima slične kulturološke i filozofske izlete.

Izbornik Šalat uspješno je sačuvao, dapače i učinio vidljivim različita poetska lica autora, njihovu mnogostrukost koja se vještinom predstavljača Bilosnićeva opusa zapravo zgušnjava oko njegovih središnjih pjesničkih tijekova koja mogu dojmljivo pa čak i dramatično čitatelju otkriti ono najbolje od tako bogatog pjesnika, zaokupljena i mnoštvom drugih umjetničkih tvorbi, od slikarstva, proznog pisma, novinarstva, knjiga za djecu te mnoštva kulturoloških zadataka.

" Nema dobra stabla koje bi rađalo nevaljalim plodom, niti stabla nevaljala koje bi rađalo dobrim plodom. " To je trajna, u duhu starohrvatske tradicije, historijska poruka ovog romana, kazao je, između ostaloga, čitajući svoj prikaz Bilosnićeva romana Igor Šipić.

Ma koliko crni, bolni, nervozni, čak i ljuti namazi Bilosnićeva kista djelovali zastrašujuće, jer proizvode u gledatelja doživljajnu jezu, toliko je Kristov lik uvijek svijetao, proziran, apsolutno čist i apsolutno nevin. "

Konačno se i sami možemo uvjeriti kako Bilosnićeva priča o mitovima i legendama o Troji i trojanskom ratu na zadarskom području postaje stvarnost sa znanstvenim dokazima - dr. sc. Igor Šipić

Bilosnićeva polivalentnost ne čita s više samo iz svakog njegovog ciklusa, već gotovo iz svakog novog uradka, što samo naglašava nesvakidašnju spontanost njegova puta.

Ovdje je za istaknuti kako je osim u zasebnom poglavlju, umjetnički rad Tomislava Marijana Bilosnića istaknut i u drugim rubrikama Ljetopisa, dok se u pod egidom lirike donosi i cjelovita Bilosnićeva poema Vukovar.

Bilosnićeva će izložba, kao i izložba vina, u Gradskoj loži biti postavljena do 13. studenog.

Uistinu, Bilosnićeva duhovnost i njegova duhovno-religiozna poezija baš se i zatječu u najvećoj kušnji pri nastojanju da se krajnje egzistencijalne situacije, najteža životna stradanja, uopće i mognu osmisliti kao spasenjski, a ne beznadno propasni događaj.

Nedostajuće je gledati kako se krv miješa sa zemljom prerastajući u crnog bika - crvenu silu krvi, koja će se tamo negdje spojiti, u vanvremenskom aspektu, spojiti u mudru ženu, ljubavnicu i sveticu, njezino zlato, mirise, proročku ulogu " - stup nekonvencionalnosti Bilosnićeva stvaralaštva, riječi što ih čuvaju zmije i sunce ", riječi sa svojim malim crvenim očima koje postaju zašiljene bradavice na dojkama ", lice žene kristalne gogije, lice visinske, šumeće stranputi, koje nas gleda iz jezgre života na putu u iščekivani kaos mira.

Usporedimo li ta Bilosnićeva autoprogramatska očitovanja s na početku postavljenim pitanjima u vezi s duhovno-religioznim pjesništvom općenito, dobivamo i neke dosta precizno ocrtane odgovore na pitanje kako on doživljava karakter i funkciju vlastitoga duhovno-religioznog pjesništva, što nikako ne znači da on svoje odgovore želi protegnuti ili čak nametnuti kao općevrijedeće za taj tip pjesništva.

Isto tako, može se smatrati svojevrsnom umjetničkom, književnom gestom, koja pak ima i svoje značenje i posljedice, Bilosnićeva odluka da u zbirci Molitve piše liriku duhovnog karaktera, da, dapače, sam i kaže o kakvoj se lirici radi.

Kucano srebro " tako je poslije knjiga " Koji jedu ribe ", " Krilati kozorog ", " Ispovijed isuvišna čovjeka ", " Kalendar sna ", " Materada mojih uspomena ", " Tigar " i " Velebit ", Bilosnićeva osma prevedena knjiga na neki od svijetskih jezika.

Kazavši kako uz svoj umjetnički jubilej Bilosnić ove godine slavi i tiskanje svoje stote knjige, Ivan je Babić pokušao nabrojiti bar neka Bilosnićeva pjesnička, romaneskna, putopisna, esejistička, feljtonistička, publicistička i likovna izdanja, kao povjesnice i knjige za djecu.