Ona je zaključila da je bisfenol A siguran do dnevnog unosa od 0,05 miligrama na kilogram težine, a da je izloženost svih skupina populacije ispod tog limita.

Posjetitelje je najviše zanimalo gdje se mogu nabaviti BornFree proizvodi te zašto su oni jedini na hrvatskom tržištu koji ne sadrže Bisfenol A, a interesirali su se i o inovativnom unutrašnjem otvoru i ispustu za zrak koji smanjuje pojavu grčeva i upale srednjeg uha.

Polipropilenske bočice se izrađuju od polipropilenske plastike koja ne sadržava BPA (bisfenol A).

Bisfenol A najispitivanija je kemikalija na svijetu i Europska agencija za hranu još stoji iza propisane dopuštene količine.

Radi se, konkretno, o tri sintetska spoja koji se masovno koriste kao aditivi za proizvodnju plastike: bisfenol A u polikarbonatnoj (PC) plastici, ftalati u PVC-materijalima i polibromirani difenil-eteri (PBDE) u svim ostalim vrstama plastike.

U svakom slučaju, polimerna industrija kupuje vrijeme kako bi očuvala bisfenol A na tržištu.

Nedavno je odjeknula u u javnosti afera u SAD-u jer je utvrđeno da mnogobrojne boce od tvrde plastike u vodu izlučuju bisfenol A (BPA), koji negativno utječe na čovjekovu reprodukcijsku sposobnost i uzrokuje kardiovaskularne bolesti i dijabetes [ 6 ].

Podaci nagomilani u studijama uvjerile su većinu znanstvenika da je bisfenol A hormonski otrov (endokrini disruptor), te nije prikladan za kontakt s hranom ili pićem.

Protivno mnogim tvrdnjama iz članaka u medijima PET plastika u vodu ne izlučuje bisfenol A (BPA)

Američko istraživanje je pokazalo da osobama koje pet dana zaredom jedu juhu iz konzerve, urin sadrži 1.200 puta veće količine kemikalije bisfenol A, nego urin osoba koje su jele svježe kuhanu juhu. više

Bisfenol A tijekom vremena može oštetiti jetru i crijeva govore istraživači.

Za Bisfenol A je dokazano da se u tijelu ponaša kao ženski spolni hormon estrogen te može uzrokovati poremećaje u razvoju beba.

Problem je što je 40 posto računa presvučeno kemikalijom bisfenol-A (BPA) koja ometa rad hormona i povezuje se sa srčanim bolestima.

Bisfenol A je najštetniji na početku trudnoće.

Naprotiv, zeleno svjetlo za bisfenol A temelje na malom broju radova čije je objavljivanje financirala polimerna industrija.

Bisfenol A - BPA ili ftalat - DEHP).

U studijama provedenih u proteklih 20 godina, znanstvenicu su detektirali bisfenol A u humanom mlijeku, serumu, slini, plodnoj vodi te krvi iz pupčane vrpce kod osoba iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije.

Prema podatku iz 2005. godine, bisfenol A je detektiran kod 95 % populacije (američki Center for Disease Control and Prevention).

Prikupljeni podaci jasno konvergiraju prema zaključku da je bisfenol A štetan za ljude, posebice djecu.

S druge strane Atlantika mnoge su europske zemlje primijenile načelo opreznosti i zabranile bisfenol A u proizvodnji dječjih bočica.

No, smatraju neki, to je tek Pirova pobjeda jer bisfenol A i dalje se koristi u proizvodnji plastičnih posuda za čuvanje prehrambenih artikala i za proizvodnju polikarbonatne »folije« kojom se s unutrašnje strane oblažu sve limenke s pićem ili hranom.

Niz vještački proizvedenih kemikalija smatra se odgovornim za ometanje seksualnog razvoja, posebno bisfenol-A, plastika koja se koristi u oblaganju limenki i bočica za bebe.

Bisfenol A na hrvatskom tržištu je nepotreban ekološki incident čije se posljedice mogu spriječiti ili umanjiti pravodobnom zabranom polikarbonatne ambalaže.

Objavljeno je istraživanje tek jedno u nizu stotine drugih studija koje otkrivaju bisfenol A kao hormonski otrov.

Prikupljeni podaci uvjerljivo potvrđuju da je bisfenol A endokrini disruptor, odnosno kemikalija koja uzrokuje poremećaj hormonske ravnoteže i hormonski kaos kod čovjeka i životinja.

Autori izvještaja svrstali su endokrine disruptore u 11 skupina, a među nabrojanim kemikalijama posebno su istaknuti: poliklorirani bifenili (PCB, smjese kloriranih ugljikovodika koje se koriste kao tehnička ulja), polibromirani difenil eteri (PBDE, služe kao inhibitori zapaljenja plastike i drugih materijala), perfluorooktanska kiselina (PFOA, koristi se u proizvodnji teflona), di (2 - etilheksil) ftalat (DEHP, omekšivač plastike), triklosan (kozmetički konzervans), bisfenol A (BPA, monomer za proizvodnju polikarbonatne plastike), atrazin (sintetski herbicid), fluoksetin (antidepresiv), etinil-estradiol (sintetski kontraceptiv), siloksani (kozmetički i prehrambeni aditivi), te organometalni spojevi poput metilirane žive i tributil-kositra (TBT).

Mnoge posude, bočice ili konzerve napravljene su od polikarbonatne plastike koja ispušta bisfenol A (BPA) u hranu ili piće.

Na taj način svi otrovni spojevi (bisfenol, vinil-klorid, različite boje i aditivi, ftalati...) koji se redovito nalaze u strukturi polimera dolaze u izravan kontakt s probavnim sustavom životinja.

Dr. Eleni Kandaraki, voditeljica istraživanja, ističe kako bisfenol A remeti rad endokrinog sustava i djeluje poput estrogena.

Bisfenol sadrži i epoksi smola koja se koristi kao zaštitna presvlaka u konzervama i limenkama.