Biskup Mahnić nije u ovom sporu mogao ostati po strani.

Grgeca, biskup Mahnić poslije je opozvao svoj negativni sud o vođi katoličkih »nacijonalaca«. [ 36 ]

Biskup Mahnić smatrao je sebe običnim članom HKS a. [ 9 ] O tome što je HKS prema izvornoj Mahnićevoj zamisli trebao biti, a što je zapravo bio u HKP u i potonjoj Katoličkoj akciji (KA), ne postoji jedinstveno mišljenje. [ 10 ]

Nakon što je biskup Mahnić 1903. g. pokrenuo list Hrvatska straža na Krku članovi Hrvatskog akademskog katoličkog društva (dalje HKAD) Hrvatska u Beču pokreću mjesečni časopis Luč za katoličku mladež.

Na naše hrvatsko tlo je presadio ovaj velebni obnovni pokret neumrli biskup Mahnić.

O 50. obljetnici proglašenja dogme o Bezgrješnom Začeću Blažene Djevice Marije, 1904. godine, biskup Mahnić uputio je vjernicima svoje biskupije pretkorizmeno pismo na hrvatskom i talijanskom jeziku u kome jednostavnim rječnikom izlaže sadržaj ove vjerske istine koju je 1854. godine proglasio papa Pio IX.

Biskup Mahnić piše: Dne 8. prosinca će se ove godine (tj. 1904. god., moja op.) navršiti pedeset godina otkako je papa Pijo IX, okružen od dvjesta biskupa, u Vatikanskom hramu u Rimu proglasio Bezgrješno Začeće Marijino vjerskom istinom. () Bog, koji svojom premudrom Providnošću upravlja Crkvom, što ju otkupio krvlju Svoga Jedinca, htio je, da se baš u ovo novije doba proglasi i proslavi Bezgrješno Začeće Marije Djevice.

Početkom 20. st. krčki biskup Mahnić došao je na ideju da zaklada biskupa Feretića, čija su se sredstva koristila na Krku za osiguravanje školstva, pomogne u gradnji kolegija u Pazinu.

Biskup Mahnić odlikovao se jasnim iznošenjem evanđelja Božje nauke i poruke za čovjeka za ljude.

Budući da je biskup Mahnić preminuo (1920) u Zagrebu, proces bi se trebao pokrenuti u biskupiji preminuća, tj. u zagrebačkoj nadbiskupiji (Sanctorum Mater art. 21).

Biskupi ILIRSKE PROVINCIJE, a među njima biskup Mahnić, pišu: " Hoćemo prije svega da se u katoličkim omladinskim udruženjima spriječi svako upoznavanje ili zajedništvo mladića i djevojaka ". (Ljub.

Škof. list, 1922. II. 29.) Nadalje biskup MAHNIĆ u svojoj mariborskoj poslanici kaže da je " idejna veza organizacija katoličkih učenika s organizacijama katoličkih učenica posvema dovoljna, pa zato želi da se katolički organizirane učenice u svojim posebnim organizacijama pripravljaju za svoj poziv " (Knjiga života, 253.).

Biskup Mahnić intenzivno je radio na formiranju katoličke inteligencije te je isticao potrebu filozofskog i teološkog obrazovanja te duhovnosti.

Postao je razmeđa duhova, ali ne više kao biskup Mahnić razmeđa liberalnih i katoličkih duhova nego razmeđa dvaju mentaliteta unutar organiziranih katolika.

Naime, sasvim je pouzda no da biskup Mahnić ne bi nikada prihvatio »popustljivost« s protivnicima Ka toličke crkve, tj. s liberalcima u pitanjima načela.

I njegovim stopama su išli franjevac Marković, biskup Štrosmajer i biskup Mahnić.

U svibnju 1918. biskup Mahnić počinje u zagrebačkim ÂťNovinamaÂŤ objavljivati seriju članaka promičući u njima ideje iznesene u ÂťDeklaracijiÂŤ.

Isto su odredili biskupi ILIRSKE PROVINCIJE i biskup Mahnić s njima u spomenutoj poslanici: " Tako npr. ne možemo odobriti da kod predstavljanja, pa bili to i pristojni igrokazi, mladići i djevojke nastupaju ili govore.

Na tom su stajalištu bili i Seniorat i biskup Mahnić, glatko odbacivši prigovore protivnika da su oni koji stoje na »programu hrvatsko-slovensko-srpskog ujedinjenja u jednu državnu skupinu«, krivi zbog »trostrukog atentata«: na katolištvo, hrvatstvo i Monarhiju.

[ 7 ] Istina biskup Mahnić je isto tako govorio o Crkvi i Papinstvu, ali Merz pada baš u to doba, kada je Katolička Akcija trebala biti ostvarena i u Hrvatskoj, dakle u doba teške diobe duhova.

Biskup Mahnić je sam, bez pomoći ostalih članova hrvatskoga katoličkog episkopata, idejno usmjeravao i pratio organiziranje hrvatske katoličke mla deži, ali se nije miješao u unutarnje ustrojstvo društava.

Odorika Badurine biskup Mahnić posvećuje 22. lipnja 1910. crkvu Sv. Jeronima i njen oltar te dijeli sv. potvrdu.

Biskup Mahnić bio je obični član Seniorata.

« Početak Staroslavenskog instituta je Staroslavenska akademija koju je na Krku osnovao biskup Mahnić 1902. godine »rekla je predsjednica Instituta Marica Čunčić.

Društvo je 1911. podiglo svoju tiskaru u Pazinu u kojoj se tiskao gosp. tjednik Pučki prijatelj, što ga je za istar. seljake pokrenuo 1899. biskup Mahnić u Krku, zatim mjesečnik Razumni gospodar koji je 1910 14. izlazio kao prilog Pučkog prijatelja (urednik Franjo Trampuž, ravnatelj pazinske Poljoprivredne škole) te kat. pedagoški list Hrvatska škola.