Zbog tajnih sastanaka i mističnih obreda često su osuđivani, osobito od strane Crkve, no bratovštinama slobodnih zidara pripadali su i neki važni crkveni dostojanstvenici, primjerice biskup Maksimilijan Vrhovec.

Uz ekološku temu o zaštiti prirode i okoliša jučer i danas, spominje se zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac (1787 - 1827), koji je već tada isticao skrb za prirodu i očuvanje okoliša, te zapuštenu i golemu šumu na istočnom dijelu Zagreba uredio u gradski perivoj " za duhovnu okrjepu i nove snage za svagdašnji rad " u čast njemu prozvanu Maksimir.

Današnji jednokatni trokrilni dvor s kapelom izgrađen je sredinom 18. stoljeća, a početkom 19. st. zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac daje mu reprezentativni karakter izgradnjom altane i uređenjem perivoja.

Biskup Maksimilijan Vrhovac 18. siječnja 1810. piše Katiću kako je car radi skrajnje potrebe u kojoj se nalazi država naredio da crkve i kapele imaju predati državi sve zlato i srebro što ga imaju u kojem god obliku.

Od 18. stoljeća ličnost u tim poticajima bio je biskup Maksimilijan Vrhovac.

Izabran je za cerničkog gvardijana na kapitulu u Radni 4. lipnja 1821. Dne 16. kolovoza 1821. došao je u Cernik biskup Maksimilijan Vrhovac, održao dulji govor u gvardijanovoj sobi, na ručku je s velikom pratnjom bio kod vlastelina Andrije Markovića, zatim je otišao u Pleternicu da dijeli krizmu.

Zanimljivo, da je upravo te godine tadašnji zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osnovao osamdesetak novih župa.

Možda je najpoznatiji bio upravo zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, graditelj i mecena, koji je u vremenima bečkih i peštanskih ugnjetavanja, ali i Napoleonovih osvajanja, smatrao da i tim slobodarskim idejama može ojačati hrvatske interese.

Prikaz knjige Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice (ustvari ponešto izmijenjeni magistarski rad iz 1998. godine), autorice dr. Hane Breko, koju je objavilo Hrvatsko muzikološko društvo 2003. godine, donosi značajne informacije o tome najstarijem notiranom misalu, glazbenom liturgijskom rukopisu, kodeksu koji je nastao krajem XIII. ili početkom XIV. stoljeća i bio u obrednoj upotrebi sve do 1788. godine, kada ga je zabranio biskup Maksimilijan Vrhovac, u korist uvođenja rimskog obreda.

Sagrađena i posvećena 1814. godine, kapela je rijedak primjer vrlo rana klasicizma u nas, a građena je kao treći objekat cjelovita kupališno-lječilišnoga kompleksa Stubičkih Toplica, koji je od 1811. godine dao graditi i u njega investirao zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac.

Godine 1794. zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osniva Biskupsku tiskaru, kasnije vođenu pod nazivom Novoselska tiskara.

Josip Jelačić bio je pjesnik na njemačkome jeziku, a tako i doseljena Therese von Artner koju su podržavali general Radivojević i biskup Maksimilijan Vrhovac.

Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, kao tadašnji vlasnik Toplica, počinje 1811. godine s podizanjem glavnog kupališnog objekta zvanog Maksimilijanova kupelj.

Vrhovčev graditelj bio je Kristijan Heinrich Vesteburg, od reda milosrdne braće, tada službeni graditelj zagrebačkog biskupa koji u isto vrijeme adaptira i obližnji dvorac Golubovec koji je biskup Maksimilijan Vrhovac kupio kao i Stubičke Toplice 1806. godine.

U ' Labuđem jezeru ', kako ga je zamislio Dinko Bogdanić, direktor baleta zagrebačkog HNK, plesat će čak 39 labuda, a jedan je od glavnih likova u predstavi i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, tvorac maksimirskog perivoja i jezera gdje će balet odvijati

U Zagrebu je djelovala u salonima, zaštitnici su joj bili general Radivojević i biskup Maksimilijan Vrhovac.

U 6. st. ravenatski biskup Maksimilijan, porijeklom iz Rovinja, gradi u Puli trobrodnu baziliku Svete Marije Formoze.

Da su Stubičke toplice ladanjski, lječilišni i turistički dragulj znali su još stari Rimljani, koji su visoko poštovali termalna vrela, u modernom dobu to je potvrdio biskup Maksimilijan Vrhovec koji je izgradio lječilište, a Austrougarska i obje bivše Sposobnost A da sposobnosti ima pokazuje primjer uspješnog vođenja i djelovanja Specijalne bolnice za reumatske bolesti, u kojoj se razumnom poslovnom i razvojnom politikom izvode iz godine u godinu relativno mali, ali uporni i uspješni pomaci u uvjetima kada je zdravstvenih kuna malo, tako da niču novi objekti, renoviraju se i obnavljaju stari, upotpunjava se i prilagođava ponuda prema potrebama ali i standardu, čitaj - dubini džepa bolesnika, sve uz normalno poslovanje i njegu pacijenata.

Posljednja velika rekonstrukcija crkve izvršena je 1803. godine kada ju je posvetio biskup Maksimilijan Vrhovec.

Neki tvrde da je i biskup Maksimilijan Vrhovac također bio slobodni zidar.

Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, veliki mecena hrvatske kulture, središnja ličnost u povijesti Stubičkih Toplica, izgradio je u razdoblju od 1811. - 1814. godine kupališnu zgradu s Maksimilijanovom kupelji, parnu Dijaninu kupelj, kapelu Sv. Katarine te kupališni perivoj, što čini povijesnu jezgru Lječilišta.

Preseljavati ih je počeo biskup Tomo Galjuf 1788. godine, a biskup Maksimilijan Vrhovac je nastavio i dovršio 1801. godine.

Da prije više od 220 godina tadašnji biskup Maksimilijan Vrhovec nije donio odluku da tu šumu uredi kao park, danas bi vrlo vjerojatno na tome mjestu već niknulo gradsko naselje.

Knjiga je tiskana u biskupskoj (kasnije Novoselskoj) tiskari u Zagrebu čiji je začetnik i osnivač bio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec.

Osim rada na kulturnoj i duhovnoj obnovi hrvatskog naroda, biskup Maksimilijan Vrhovac kao veliki domoljub počinje borbu za ujedinjenje hrvatskih zemalja, što će 1832. grof Janko Drašković zastupati u svojoj Disertaciji, prvom pravom političkom programu Ilirskog pokreta.

Preseljenje je započeo biskup Tomo Galjuf 1788, a nastavio i dovršio biskup Maksimilijan Vrhovac 1801. Predijalci su se naselili u Boki, Klariji (Radojevo) i Neuzini, koje su danas u srpskom Banatu, te u Keči.

Biskup Maksimilijan Vrhovec dopustio je 1792. godine obrtnicima koji su stanovali na području njegove jurisdikcije, u Vlaškoj ulici, da se mogu udruživati u kaptolske cehove.

Samostanska je crkva dobila novi značaj 8. studenoga 1789. kada je biskup Maksimilijan Vrhovac dokinuo župu u Mihovljanu i osnovao novu župu u Čakovcu i povjerio upravu župe franjevcima.Od tog vremena braća u Čakovcu vode dušobrižničku skrb prostrane župe na čijem je području još prije Drugoga svjetskog rata djelovalo 14 osnovnih škola, više srednjih te učiteljska škola; u svima su franjevci pružali učenicima redovitu vjeronaučnu pouku.

Biskup Maksimilijan Vrhovac Dr. fra Emanuel Hoško autor je knjige o biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, izdane u nakladi Kršćanske sadašnjosti pod naslovom " Biskup Vrhovac između baroka i liberalizma ".

Lijevo krilo sadašnje zgrade bogoslovije dao je 1827. sagraditi biskup Maksimilijan Vrhovec.