Obnovljenu je župnu crkvu posvetio 1987. ondašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.

Iz mojega životnog iskustva, najbolje i nasuvislije objašnjenje je uvijek davao pokojni kardinal Franjo Kuharić.

Kardinal Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup vratio se iz Sarajeva gdje je bio nazočan liturgiji posvećenja novog vrhobosanskog pomoćnog biskupa dr. Pere Sudara.

Ona je u svojoj pjesmi zahvalnici navijestila pobjedu dobra, istine i pravednosti koju Božjom pomoći ostvaruju ljudi vjere, nade i ljubavi« (KARDINAL FRANJO KUHARIĆ, Mir je djelo pravde.

Pokret krunice za obraćenje i mir su osnovali biskupijski i redovnički svećenici, zajedno s laicima, a kardinal Franjo Kuharić ga je odobrio 01.11.1993. U međuvremenu su ga odobrili za područja svojih biskupija i svi ostali biskupi u Republici Hrvatskoj, te kardinal Vinko Puljić za Sarajevsku nadbiskupiju i biskup Franjo Komarica za Banjalučku biskupiju.

Blaženko Nikolić uputio je riječi pozdrava i dobrodošlice podsjetivši na pola stoljeća života župne zajednice koju je na 1961. godine osnovao kardinal Franjo Šeper povjerivši je na upravljanje isusovcima. Pedesetogodišnju povijest župe, više negoli promjene generacija, obilježile su društveno-političke promjene, pa tako i život zajednice od skrovitosti u skučenim prostorima negdašnje male kapele sv. Josipa do slobodnog ispovijedanja i slavljenja Boga u novim prostorima primjerenim tako velikoj zajednici kao što je ova naša, kazao je o.

Priopćenje s 10. plenarnog zasjedanja HBK 21.6.1996. - Zasjedanje je održano u Zagrebu od 18. do 20. lipnja 1996. kardinal Franjo Kuharić ponovno izabran za predsjednika HBK.

Sjećam se početaka naše demokracije kada je blagopokojni kardinal Franjo Kuharić znao progovoriti o časnoj službi političara.

Zbog pastoralnih potreba - saslušavši mišljenje župnika Nove Gradiške i Svećenikog vijeća Zagrebačke nadbiskupije (od 25. 05. 1992.) u jesen 1. rujna 1992. godine dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu br: 2762/1992. - nadbiskup zagrebački, uzoriti kardinal Franjo Kuharić, osniva novu župu u gradu Nova Gradiška - Jug.

Drugog dana zasjedanja biskupi su pošli u provincijalnu kuću sestara Sv. Križa gdje je predsjednik HBK, kardinal Franjo Kuharić predvodio koncelebriranu misu.

Uz to nas je kao i Vaš časni prethodnik, pokojni kardinal Franjo Kuharić, podsjećao na to da u okrutnom i nadasve teškom ratu za Domovinu i za Slobodu ne smijemo izgubiti svoju kršćansku dušu.

Blagopokojni kardinal Franjo Kuharić veselio se istini i radovao dobru.

Blagopokojni kardinal Franjo Kuharić je tražio od Sabora da se taj zakon ukine, a osobito zato što je uveden za vrijeme bivše države za koju znamo da je bila utemeljena na bezvjerstvu kao i zločinima poraća Drugog svjetskog rata.

Ako vrijedi isti Zakonik kanonskog prava i u Hrvatskoj (a 87.83 % hrvatskih državljana se 2001. godine izjasnilo katolicima), onda je krajnje vrijeme da se takvim osobama da do znanja da postoje granice preko kojih se ne smije prelaziti (kardinal Franjo Kuharić).

To znači da sam uvjeren da sam na tome putu ostvario svoj smisao.« Te je riječi kardinal Franjo Kuharić izgovorio uoči zlatnog jubileja svoga svećeništva 14. srpnja 1995. godine.

Na Lenardovo, 06.11.1995. povodom dana župe Goričan, dolazi zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić, koji se sastaje kod crkve sa članovima DVD Goričan, zahvaljuje im se na očuvanju vatrogastva u mjestu i sudjelovanja u crkvenim događanjima, te se zajedno fotografiraju za uspomenu.

Na današnji dan prošle je godine u Zagrebu preminuo uzoriti kardinal Franjo Kuharić, dugogodišnji zagrebački nadbiskup i prvi čovjek Crkve u Hrvata u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.

U zajedništvu s brojnim (nad) biskupima i svećenicima misno je slavlje kao papin izaslanik predvodio kardinal Franjo Šeper.

Svečana sjednica Senata Sveučilišta u Splitu i Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta povodom 600. obljetnice, i pod pokroviteljstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, održana je u Zadru 16. listopada 1996. Sudionici tih dvaju tijela kao i članovi Rektorskog zbora Republike Hrvatske, brojni dekani, predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, HAZU, Matice hrvatske, Biskupske konferencije, Zadarsko-kninske županije, Grada Zadra, Zadarske nadbiskupije, Družbe " Braća hrvatskog zmaja " i mnogi drugi iz akademskoga, kulturnoga, političkoga, crkvenoga i javnoga života zemlje i inozemstva, među kojima i ministar prof. dr. sc. Ivica Kostović (i u ime predsjednika Republike Hrvatske) i kardinal Franjo Kuharić, gospođa Doris Pack, u ime Europske komisije, aklamativno su izrazili volju i težnju za osnivanjem (obnovom) Sveučilišta u Zadru uz puno razumijevanje te zamisli i od rektora i Senata Sveučilišta u Splitu.

A tko drugi do (tadašnji) predsjednik Biskupske konferencije Hrvatske, kardinal Franjo Kuharić.

Crkva naviješta Božju riječ čovjeku i pomaže da se ljudski odnsi, a i odnosi među narodima, izgrađuju u miru i poštovanju, u pravednoj i slobodnoj suradnji da svi žive u sigurnosti i ljubavi. (kardinal Franjo Kuharić, 16.1.1991)

U jednoj od svojih korizmenih poslanica, blage uspomene kardinal Franjo Kuharić, izrekao je sljedeće: »Kvaliteta kulture, društva i civilizacije velikim dijelom ovisi o kvaliteti žene, njezina srca, duše i savjesti.

- Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić uputio moskovskom patrijarhu Aleksiju pismo, odgovarajući na njegovo pismo od 9. kolovoza, u kojem je ruski patrijarh izrazio zabrinutost za sudbinu srpskih civila.

Pozvani smo i poslani da budemo zaštitnici svakog čovjeka koji bilo na koji način biva povrijeđen nasiljem, uvredama, nepoštivanjem u svom dostojanstvu (Izvadak iz propovijedi na Papin dan, kardinal Franjo Kuharić; 28.6.1990).

Godine 2000. posvetio ju je kardinal Franjo Kuharić.

Dok su se mostarski dijecezanski biskupi Pavao Žanić i Ratko Perić opetovano izjašnjavali protiv, svoju su naklonost iskazali predsjednik jugoslavenske biskupske Komisije za nauk vjere Frane Franić i zagrebački kardinal Franjo Kuharić.

Prvog dana zasjedanja biskupi su po uobičajenoj tradiciji, slavili koncelebriranu misu koju je predvodio zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić a propovijedao je zadarski nadbiskup koadjutor mons. Ivan Prenđa.

Otac Drago u nadahnutoj propovijedi dao je iscrpan prikaz života i rada bl. Augustina Kažotića. Ono što su bili bl. Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal te kardinal Franjo Kuharić za naše vrijeme to je bio bl. Augustin Kažotić za ono vrijeme kazao je o.

Likove su izradili različiti akademski kipari: bl. Majka Terezija (Kate Marović), bl. Alojzije Stepinac (Goran Balić), nadbiskup Frane Franić (Kažimir Hraste), kardinal Franjo Šeper (Kuzma Kovačić), kardinal Franjo Kuharić (Kažimir Hraste), kardinal Vinko Puljić (Tomislav Kršnjavi), kardinal Angelo Sodano (Dragan Dužević).

Kamen temeljac samostana blagoslovio je Sveti Otac prigodom 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije 11. rujna 1994. godine u Zagrebu, a 11. rujna 1995. godine položio ga je kardinal Franjo Kuharić u temelje budućeg Karmela u Mariji Bistrici.