U poslijeturskom razdoblju bit će pokušaja obnove biskupskog dvora u Dubravi do vremena biskupa Josipa Galjufa (1772. 1786.), ali postupno će propadati i biti zapušten, dok će od biskupa Maksimilijana Vrhovca (1787. 1827.) do kardinala Josipa Mihalovića (1870. 1891.) značajnu ulogu imati biskupski dvor u Gradecu, u smislu ljetnikovca i kuće odmora.