eh glora... ja cu bas na papanluku pricati o svom privatnom zivotu... jel ti postis danas: zubo: nego ta cimerka nije bila izmisljena... posvadjala se sa deckom i otisla iz onog grada... ja nisam mogao doci po svoje stvari pa mi je propalo odjece, knjiga i cd-ova... izmedju njih nema vise ni pola sajmona... ma sta pola nema ga cijelog... i ne moze biti 5 god... bilo je to negdje prije 3 g.... ajmo mi tracati poznate... recimo simona gotovac je toliko glupa da je ne mozes ubijediti da je glupa... od britni spirs su gluplji samo oni koji je slusaju... meraja keri... ko je od nje cuo jednu pjesmu kao da je cuo sve... ne znam zbilja ko to smece slusa... kosorka ima frizuru na kojoj bi joj i papa pozavidio... ona bjanka bez portfelja kaze da je malo opterecena... izgleda da je sanader sisao sa nje... kad vidim mesicevu zenu znam koja je dva velika razloga imao kad ju je ozenio... jelena lovric nepismena krava... torbarina fura isti fazon vec 500 g... nije ni cudo sto je ne citaju.. ove zenske sto pisu za jutarnji... kao da pisu za jednu stranku... s druge strane vjesnik je jos gori... mogao bih popiti kavu sada

Autorsku ekipu uz koreografa i redatelja Patricka Delcroixa čine kostimografkinja i scenografkinja Bjanka Adžić Ursulov te oblikovatelj svjetla Deni Šesnić.

Načelniku Općine Brdovec Mladenu Debeljaku i Božici Jakelić, ravnateljici Osnovne škole " Ivan Perkovac " u šenkovcu, koja već dugi niz godina taj specifičan lokalni govor njeguje u sklopu izborne nastave, rješenje Ministarstva uručila je Bjanka Perčinić-Kavur, načelnica Odjela za pokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu.

Na severozahodnem rtu Dugega otoka je leta 1849 zgrajen svetilnik Veli rat ali Punta Bjanka.

Svjetionik Veli Rat ili od milja zvan Punta Bjanka, izgrađen 1849. godine s visinom od 42 metara najveći je svjetionik na Jadranu, dometa svjetla od dvadeset nautičkih milja.

Kostime su osmislile Bjanka Adžić Ursulov i Matea Pasarić.

Svjetionik Veli Rat ili Punta Bjanka, izgrađen je 1849. godine na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka i s visinom od 42 m najviši je svjetionik na Jadranu dometa svjetla od 22 nautičke milje (oko 40 km). [ 1 ]

Najveći je Punta Bjanka na Velom Ratu, a sve posjetitelje očekuje i dobrodošlica svjetioničara.

Onda je teta Bjanka rekla: A ja sam ti ovo najviše zbog mog Tonča, znaš

Bolje se pitaj šta je tebi mličkavo i bličkavo Onda je moja mama rekla: Aj, aj, idemo ća, stvarno smo napravile gužvaru Teta Bjanka je rekla: Je, gibamo, gibamo, moram Tonču skuvat obid Teta Bise je rekla: Bog, mačke, vidimo se sutra

Obe ste mi pluskvamperfa Onda su moja mama i teta Bjanka skupile po kruv i mliko i izgibale su iz posluge.

Moja mama i teta Bjanka su ukočenile se od ošamuta.

Ali kako je to moguće? Mama je unila se njemu u facu i rekla je: Sve je moguće uz doktora Kurtovića Onda su mama i teta Bjanka skupile svoje stvari i odgibale su iz parkića.

Dok su gibale teta Bjanka je mami rekla: Ovo je bilo za dlaku, jebate irud

On je mislio da doktor Kurtović radi samo lažne sise Teta Bjanka se nakeserila: A ne i lažne osobne

Bjanka Adžić Ursulov diplomirala je na Akademiji za likovnu umetnost Univerziteta u Beogradu.

Kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov nije imala ovdje previše posla, kao ni Zlatko Kauzlarić Atač, dok svjetlu Denija Šesnića treba prigovoriti jedino crvenim neonom unesrećenu tvrđavu Minor.

Za koreografiju predstave zaslužni su Staša Zurovac i Svebor Zgurić, za oblikovanje svjetla i scene Deni Šesnić, dok kostimografiju potpisuju Bjanka Adžić Ursulov i Matea Pasarić.

Bjanka, zadužena za protokol, u skedjul je daklem ubacila i antibušovske demonstracije, od 12 - 16.30 na Cvjetnome trgu, tradicionalnom stjecištu građanskih demonstranata, koji su za ovu prigodu naumili Bušu iz protesta uručiti razglednice

Kao što je rekla Bjanka: Nikad neću otići na Olimpijske igre i ovo mi je prilika biti dio povijesti, dio olimpizma i svega pozitivnog sto ga okružuje.

Na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka izgrađen je 1849. godine svjetionik Veli rat ili Punta Bjanka, visine četrdeset i dva metra, što ga čini najvišim svjetionikom na Jadranu.

Okupio je taj kazališni projekt sve odreda vrsne umjetnike, stru č njake i glumce, pa ć e biti dovoljno da ovdje pobrojimo samo neka imena: dramaturginja Tena Štivi č i ć, nagra đ ivana mlada dramska autorica, potom scenograf Zlatko Kauzlari ć Ata č, ina č e profesor Likovne akademije i scenograf slavne dramske adaptacije Krležina romana Banket u Blitvi iz 1981. u režiji Georgija Para, nagra đ ivana kostimografkinja Bjanka Adži ć Ursulov, autorica više od 160 kostimografija i scenografija s velikim inozemnim iskustvom, skladatelj Nigel Osborne, dobitnik brojnih me đ unarodnih glazbenih priznanja, oblikovatelj tona Davor Rocco, dobitnik mnogih doma ć ih i me đ unarodnih nagrada, oblikovatelj svjetla mladi Zoran Grabarac, mlada koreografkinja Natalija Manojlovi ć itd.

Ipak, najljepši je dio punta Bjanka sa svjetionikom visokim impresivna 42 metra.

Samo onda je neko rekao: Skužajte, gospođo, jel vas mogu nešto pitat? Mama i teta Bjanka su skočile od iznereda.

On je gledao u tetu Bjanku i pitao je: Skužajte, a zašto su vam sad duplo manji limuni nego dok ste bili u poslugi? Teta Bjanka je zaškarpunila se i zakreštala je: Ujme isusovo sveto

Idi doma materi virit u sise, pederčino jedna glupa Teta Bjanka je dreknila: Tako je, aj mrš odavde

Onda kad su dogurali kolica njima je ona teta Biserka sa blagajne rekla: A šta si mi se ti nešto prominila, Bjanka, a?

Jesi to bila kod frizera? Teta Bjanka je vadila kruv i mliko iz kolica i rekla je: Frizura mi je ostala ista

Napravila si plastičnu na limunima? Teta Bjanka je keserila se i klimnila je glavom.

Jel se ne kecaju? Teta Bjanka je rekla: Ma kakvi, baš njoj govorim