Blavatsky i njen teosofski krug imaju neke ideje otkud reptili na zemlji: Naime, na Draconisu prvom sazvježđu u svemiru, gdje je svaki bog bio zvijezda, nastao je sukob interesa.

Rijetka je žena koju ima trigram, troslovlje, tri slova umjesto cijela imena, a Helena Petrovna Blavatsky je to zaslužila; HPB.

Helena Petrovna Blavatsky (1831 - 1891) se u biti stalno spominje i provlači kroz sve izvore, jer su svi ostali u biti pokupili njezinu ideologiju ili su bili direktno s njom povezani

Steiner i teozofija... Madam Blavatsky (sotonistkinja).

Dio njegovih tekstova pod utjecajem je teozofskih radova Madame Blavatsky koja mu je ponudila zanimljiv spoj magije, pseudo-znanosti i paleolingvističke analize pomoću koje je mogao kreirati svoj svijet.

U našoj literaturi za prikazivanje svake od nižih razina uobičajno je da se upotrebljavaju određene nijanse prema tablici boja boja koju je madam Blavatsky dala u svom monumentalnom djelu - TAJNA NAUKA - ali treba jasno shvatiti, da se one koriste samo kao oznake, da su samo simboličke, te da nikako ne namjeravaju sugerirati kako je ta nijansa dominantna na razini koju označava.

ono rečeno u ' objašnjenji ' o bushovoj kćeri - pretpostavljam da je o ovome riječ: http://i8.tinypic.com/4q7mog9.jpg nije mi baš jasno to isticanje, danas veoma popularne i raširene geste, bar ne na takvim konvencijama. naravno, sumnjam da ima ikakve veze sa rogatim bogom ili bogom plodnosti, pa čak i da ima, ne vidim smisla te geste zamotane političkim celofanom. na stranu to što to voli gestikulirati svaki klinac koji misli da sluša nešto opako i ' mračno ' i čita la veya, blavatsky ili crowley-a (klišejasto) i misli da je to razvijanje ' individualizma ' dok se zatvara u tuđe teze i floskule koje su prežvakane milijun puta i gdje je ' individualnost ' na poslijednjem mjestu.

Blavatsky, ali ne direktno, nego obilazi direktno citiranje.

Dakle može se zaključiti da Archarya S. podržava ideologiju Helene Blavatsky.

Blavatsky, Glas tišine; Marko Aurelije, Misli; Mudrost Indijanaca; Seneka i Epiktet.

Najpoznatiji hermetički duhovni pravci svakako su thelema čiji je osnivač poznati okultist Aleister Crowley (1875. - 1947.) i teozofija koju je osmislila njemačko-ukrajinska mističarka Helena Blavatsky (1831. - 1891.).

Eliphas Levi, HP Blavatsky, Dion Fortune, Frater Achad, Israel Regardie i mnogi mnogi drugi okultni pisci.

U svojoj knjizi Blavatsky ističe neke posebne stvari.

Vodoravne podjele predstavljaju razine, kao i na onoj prošloj slici, a iznad njih vidjet će se 3 simbola iz niza kojeg je Madam Blavatsky opisala u - TAJNOJ NAUCI - Najviši predstavlja prvi aspekt Logosa i nosi samo jednu središnju točku, simbolizirajući prvobitnu manifestaciju u našem sistemu.

Naravno, ne smijemo zanemariti utjecaj madame Blavatsky i njezine teozofije koja je označila ogromnu prekretnicu u donošenju indijske misli na Zapad.

Gđa Blavatsky je navela u svom djelu " Ključ teozofije " da u nekim slučajevima materijalista nema svjesnoga života u nebeakom svijetu, jer za boravka svoga na zemlji nije vjerovao u posmrtne prilike.

Blavatsky u ranije istaknutim napomenama bila je možda stoga nešto više surova i nasrtljivije prirode od običnoga bezboštva nešto što bi bilo vrlo neprikladno, da bi čovjek koji bi to držao, imao neka svojstva što bi zahtijevala život na mentalnoj razini gdje bi ih se izradilo.

Blavatsky 1831 - 1891 - KLJUČ TEOZOFIJE /

Prirodne filozofe koji čitaju ovu knjigu zasigurno će razveseliti kad čuju da se učenik, već i na prvim stepenicama svog razvitka prema potpunom gledanju, može uvjeriti izravnim promatranjem o pouzdanosti onoga o čemu nas je učila velika osnivačiva Gospođa Blavatsky: o " sedam principa u čovjeku " Promatrajući svog prijatelja on nevidi više samo njegovu izvanjsku pojavu, on jasno razlikuje eteričko tijelo, koje ima gotovo točnu jednaku veličinu kao i fizičko.

Ostanimno malo kod Helene Blavatsky, koja je u 1887. godini u Londonu izdala jedan teozofski magazin, a nazvala ga je Lucifer, imenovan po njezinom bogu.

Kao što sam u prvom dijelu ove serije dokazao, Teozofsko društo je pokupilo stare poganske znakove, npr. znak drevnog mayanskog boga Quetzalcoatla, koji je simbolično prikazan uvijek kao zmija koja guta svoj rep, a glavni je znak Teozofskog društva, pa i osobni pečat od Blavatsky sadrži tu zmiju.

Blavatsky je puno godina provela u Indiji, gdje je studirala staru hinduističku religiju, kao i svi veliki mističari i okultisti.

teozofija a vidi ih što mi tetka Blavatsky i Olcott validiraju prema temeljnoj uračunljivosti. sve se praši jebate: rofl:

1891. umrla je Helena (Petrovna) Blavatsky (rođena Hahn von Rottenstern), ruska okultistica.

@Diogenes Stvar je u tome da Yogannda nije bio prvi (a ni posljednji) koji je to tvrdio Luther, Zwnigli, Calvin, Smith, Wesley, Penn, Baker-Eddy, Blavatsky, Russell da se spomenu neki od poznatijih, svi su oni tvrdili isto to da su došli osvježiti/obnoviti/oživjeti/staviti novi pogled na Krista čije se izvorno učenje iskrivilo.

Blavatsky napisane 1889 godine, Ključ teozofije, kaže se: Ja vjerujem da ima nekoliko razloga za to.

Čudi li te činjenica da predstavnici ovog sotonističkog društva imaju mjesto u parlamentu UN-a? Otkrivena Izida i Tajna znanost objavljene su 1888. godine i predstavljaju temelj teozofije, a uključuju tvrdnje madam Blavatsky da komunicira s Tajnim majstorima ili super-ljudima s prebivalištem negdje u Srednjoj Aziji.

Blavatsky (osnivačica teozofskog društva), uspoređuje pranu aktivnu snagu stvoriteljicu svih vitalnih pojava sa kisikom, uzročnikom sagorjevanja, oživljavajućim plinom, aktivnim kemijskim zastupnikom u čitavom organskom životu.

Sva istina pohranjena unutar religija ukazuje da vede, sve ono što je različito ili djelomično dokazuje da je istina bila loše protumačena ili djelomično izgubljena. Ś Osnivačica teozofske škole (Otkrivena Izida, str. 82) Helena Blavatsky kaže: Ako se prizna da Mojsije nije poznavao indijsku filozofiju i da, dakle, nije mogao uzeti Šhivu kao uzor za Jehovu, moramo misliti da je postojala neka vrsta čudesne intuicije (međunarodne) koja je potakla sve narod da izaberu ezoteričku božansvenost dualnog tipa koju susrećemo kod Gospoda Izraela.

I bez Pessoina zanimanja za okultno, koje ćemo uskoro razmotriti, njegov opis pojave Alberta Caeira dovoljan je da upozori na nešto paranormalno. Ekstaza, utvara, gospodar: sve te riječi navode na nešto kao posjedovanje, posredovanje i duhovne vodiče Madame Blavatsky, iako je sam Pessoa kritizirao teozofiju i čak su mu tijekom jedne seanse automatskog pisanja savjetovali da više ne čita teozofske knjige. (Njegov heteronim Raphael Baldaya oštro je napao Blavatskyjevu u, već očekivano, nedovršenom eseju.) Iako su u sljedećem desetljeću nadrealisti André Breton, Philippe Soupault i Robert Desnos, prakticirali automatsko pisanje a Breton je čitao i Eliphasa Levija i druge okultne pisce njihovo je zanimanje bilo više političko nego okultno, ili pak pjesničko, tražeći otvoren put do potisnutog nesvjesnog.