U prekrasnom povijesnom ambijentu eksterijera krčkog franjevačkog samostana jedna od naših ponajboljih umjetnica na baroknoj violini Laura Vadjon i poznati orguljaš i čembalist Krešimir Has maestralno su predstavili program u kojem su svoje mjesto pronašla djela ponajboljih skladatelja baroknog razdoblja poput Antonija Bertalija (Sonata prima), Antonija Vivaldija (Manchester - sonata za violinu i continuo, br. 2, RV 12), Johanna Erasmusa Kindermana (Sonata terza a violino solo), Johana Heinricha Schmelzera (Sonata quarta), Georga Bohma (Suita in C), Giuseppea Tartinija (Sonata br. 10 u G-molu) i Arcangela Corellija (Sonata op.5. br. 12).

Jedna od najzanimljivijih teorija o prirodi svemira dolazi iz mozgova Davida Bohma, Einsteinovog šegrta i jednog od najboljih svjetskih fizičara i Karla Pribrama, neuropsihologa sa Sveučilišta Stanford, a upravo ona govori u prilog vizualizaciji.

Radnja Dodira se vrti oko samohranog oca Martina Bohma (Kiefer Sutherland) koji se pokušava povezati s autističnim sinom Jakeom koji cijeli život nije progovorio niti jednu jedinu riječ.

Le Desir op. 21, fantazija na Schubertovu ariju Theobalda Bohma, deskriptivnim je postupcima varirala melodičnost tražeći od flautistice visoku tehničku spremnost.

Kod Bohma i Everetta kolapsa valne funkcije uopće nema...

Pomutnju u raju nagovjesti dolazak korektnog gospodina Von Bohma (Armin Mueller-Stahl), novog direktora odbora za građenje.

Holografski model svemira, čiji su glavni arhitekti najeminentniji svjetski mislioci, poput kvantnog fizičara Davida Bohma i neuropsihologa Karla Pribrama, dao je smisao širokom spektru pojava koje se do sada u pravilu svrstavalo izvan područja znanstvenog razumijevanja: telepatiji, vidovitosti, mističnim osjećajima jedinstva sa svemirom, psihokinezi...

A što se tiče najavljenih naslova, iz prve ruke doznajemo da u Apoteku: uskoro stižu Protiv sreće: pohvala melankolije Erica Wilsona o fenomenu ovisnosti Amerikanaca o sreći, O dijalogu Davida Bohma te O pričama i pripovijedanju Richarda Kearneyja.

I fizika se vrpolji između determinizma i nedeterminizma, kvantna šeta od Copenhagena do Bohma, tako da me ne zamara to što su ljudi došli do granica vlastite spoznajnosti.

Niti jedan veliki doprinos društvu nije bio rezultat potrebe za profitom, spomenut ćemo Teslu, Bohma i Reicha.

Timske radionice baziramo na tehnici Dijalog (fizičara Davida Bohma) gdje članovi tima uče kako razmišljati zajednički.

Imaš recimo primjer dialoga Krišnamurtija i fizičara Davida Bohma - to je nesumnjivo filosofija i ništa drugo do filosofija.

Može li najmlađi, 12 - godišnji Renato Herc biti brži od veterana, 46 - godišnjeg Davora Bohma?

Samo tu sam cijelu i pročitao od Bohma pa samo za tu i znam, ako netko zna još neka mjesta gdje je Bohm pisao o tome i može preporučiti, bilo bi dobro.

Bohma, nažalost pokojnog, on se bavio i mogućom primjenom holograma kao svojevrsne metafore jednog novog načina sagledavanja stvarnosti.

Ti sam spominješ i Bohra i Bohma

Holografski model dijete je kvantnog fizičara David Bohma koji je kao i svi veliki znanstvenici naišao na enorman otpor ortodoksnih kolege obzirom da je svijetu predstavio drastičan odmak od kolotečine znanstvenih dogmi.

@skeptik, ako spajas bohmovu kvantnu sa relativnoscu ne javlja se problem sa fluktuacijama prostora?? do koje mjere se kod bohma izbacuje neodređenost?? koji su artefakti bohmovske gravitacije?? dal ukljucuje supersimetriju ili nesto slicno, i dal uopce ima veze sa klasicnom teorijom superstruna =) dosta zasad, i naravno sve sto sam pisao u jednini mislio sam na mnozinu, rekao si da ima vise slicnih teorija....

Drugoga sam pitao što misli o tezama o holografskom svemiru koje su potekle od uglednog fizičara Davida Bohma.

kolko sam ja skuzio, od kad je izveden onaj jedan pokus (ispricavam se sto neznam ime: D) u kojem je " dokazano " da nema skrivenih varijabli, rijetki su ostali na strani bohmovske interpretacije... osim toga sta ne bi nakon pokusa koji je glavna stvar u fizici bilo malo neposteno ostat na strani bohma, to ipak baca na vjeru vise nego na znanost...

A ranije tamo objavljeni tekst suvremenog fizičara Davida Bohma o četiri uzroka (koji me prvotno i zainteresirao za tu temu) prebacujem ovdje

Tom prigodom mu je rekao da nije pročitao ništa bolje na temu kvantne fizike, no da poput Bohma još uvijek nije sretan s objašnjenjima pojedinih aspekata.

Psihodelično iskustvo podržava viziju holografskog svemira fizičara Davida Bohma, koja je također istovjetna alkemijskom stajalištu kako gore, tako i dolje.

Ili, riječima Bohma: Prošlost je u sadašnjosti aktivna kao neka vrsta implicitnog reda.

Tu knjigu holografski svemir zapravo je napisao Michael Talbot i u njoj uglavnom reciklira ideje od Bohma.

Ja ne preporucujem tu knjigu nego radije nesto od Bohma, ima dosta toga.

Ali ideja je uglavnom od Bohma, kako ja znam

Nekako sam znao da sve ovo vodi natrag na Bohma

Izostavljam Skeptika, jer njega sam na NRZ forumu baš imenovao kao nekoga tko odudara od prosjeka, tim više što se bavi " disidentskim " Bohmijanstvom (ovo " disidentsko " je prvi izrekao Krešimir Kumerički, spominjući Bohma kao disidenta)

Prouci malo i Bohma, Kuhna ili Poppera