U tom intervjuu Katičić na jednom mjestu za famoznu bolonju i njezine reforme jasno i glasno kaže: taj takozvani proces dosljedno uništava sve vrijednosti sveučilišta.

I nisu prosvjedovali zbog malih porcija u menzi, već su doveli u pitanje funkcioniranje " bolonje ", iako ne i samu " bolonju ", ali za uspavanu studentsku populaciju i ovo je bilo puno.

Na Pravnom fakultetu druga skupina studiranja čini test Bolonju, koja zahvaća i redovne i izvanredne studente - tko upisuje ponavljanje godine, plaća pola iznosa, a ukoliko ispune 50 bodova, upisuju cijelu godinu i, naravno, cijeli iznos.

Starom režimu studiranja je ostavljena mogućnost ili završiti studij pod starim uvjetima do 30. rujna ove godine ili prebacivanje na Bolonju, što nužno znači povećanje ispitnog materijala. Test Bolonji to nije omogućeno nikakav rok, nikakva mogućnost.

Uz rektora koji je izrazio dobrodošlicu studentima prve godine te prorektoricu koja im je objasnila kako će biti sudionici prilagodbe na Bolonju i inovacijama koje taj proces studiranja donosi, prvi put je brucoše pozdravio netko u ime studentske organizacije.

Isto, potpuno isto po toj anegdoti se ponašaju mnogi, pa i na pollitika.com, jesu " za " (EU, BU, NATO, za " bolonju " za ucijepljivanje anglosaksonskog prava u hrvatski pravni sustav...) ali uopće ne kuže za kaj su to oni praf za praf.

Jako je zabavno gledat staru gardu kak se pjeni na Bolonju.

Međutim, raznoraznih najava od ove političke garniture smo se već naslušali, a uzimajući u obzir kako su uveli Bolonju, mislim da je opravdano strepiti nad onim što nas čeka prilikom uvođenja takvog sustava.

Iscrpljen od brojnih putovanja i bolestan, Dominik se 1221. vraća u Bolognu (Bolonju).

Iako je i više nego očito da je funkcioniranje ovakvog procesa u Hrvatskoj teško izvedivo s obzirom na uvjete u kojima se Sveučilište nalazi, trenutno ćemo Bolonju uzet u obzir kao nešto što je omogućilo studentima da zaista osjete studij izvan granica vlastite države.

Kao što je lijepo u članku napisano, VEĆINA studenata koji uspješno dosegnu B. Sc. titulu (na FERu njih oko 300, od preko 1000 koliko ih je prije tri godine krenulo u Bolonju) će nastaviti diplomski studij i to bi moglo stvoriti probleme u gospodarstvu ukoliko nastane gap između pritoka starih dipl.ing. i novih M. Sc. inženjera.

Ideja direktne demokracije je u teoriji jako dobra stvar za demokratsko društvo, ali problem je što ste postali isti kao i oni koji su nam uveli Bolonju (po kojoj btw neprestano pljujete, nisam ni ja za nju) preuzeli ste model direktne demokracije iz drugih zemlja, bez da ste ga detaljno proučili i prilagodili stanju u Hrvatskoj.

A svi oni koji po starome sustavu studiranja ne završe studij u određenom roku, govori se o 2008. ili 2010, moraju se prebaciti na bolonju ili odustati od studiranja.

Prisjeća se tog razdoblja: »Uvijek je tih godina netko od naših studenata bio tamo, jer se inače prakticiralo da se bogoslovi šalju i u inozemstvo na studij, pa su tako neki od nas išli u Frieburg u Švicarsku, u Bolonju u Italiju, u Francusku, Španjolsku i dr., a neki su i ostajali u Hrvatskoj u Zagrebu.

" Bolonju " ne morate ukidati jer se sama ukinula, kao što smo već u trenutku njezina uvođenja tvrdili da će se dogoditi.

Za Bolonju po mjeri studenata, a ne administracije.

Mislim da je od nas (u tehničkoj branši) jači samo FER, koji je poznat i po tome da se iznimno trudi dosljedno provoditi Bolonju (više o tom je pisao Zvone Radikalni).

Kroz Bolonju se struktura studija malo regenerirala, uvedena je obavezna praksa prije upisa mastera, što je jedno od boljih iskustava.

Nismo uveli ' Bolonju ' da bismo izmislili toplu vodu, nego zbog transfera iz jednog sustava obrazovanja u drugi, istaknuo je Batović i osvrnuo se na anketne podatke o razlozima slabe, gotovo nikakve primjene " Bolonje " u praksi.

Na pitanje novinara da li bi trebalo ukinuti Bolonjski sustav, Predsjednik nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje odgovorio je da Bolonju ne treba ukidati već implementirati i provoditi kako treba.

Danas imate u Splitu fakultete u kojima imate potpun Bolonjski sustav, fakultet u kojima imate djelomičnu bolonju i fakultete u kojima ga gotovo i nemate.

Ja ću se ukratko osvrnuti na one stavke koje su navedene u Dobrim vijestima HSŠ: - vrijednost boda je 1,90 Kn I to je poslodavac definirao još u rujnu mjesecu kada su se pravili planovi za 2007. godinu, dakle ponuđeno - prihvaćeno; - povećanje toplog obroka od 50,00 Kn unazad zadnja tri KU mislim da ne treba poseban komentar; - naknada troškova prijevoza u punom iznosu zakonska je mogućnost odavno samo ju je trebalo provesti; to se isto odnosi i na visinu dnevnice od 170 Kn i darove za djecu do 15 godina, a ne 12; - magistri i doktori su i do sada primali uvećanu plaću za taj postotak i što trenutno nema nekog značaja bez obzira na Bolonju; - za povećanje terenske van UŠP na 100,00 neoporezivih Kn ne znam koliko će bitnije utjecati na primanja radnika kada znamo da je takvih terenskih malo; Ima još dosta nejasnoća oko kojih će se voditi razgovori, ali moram priznati i da ima i dobrih stvari kao što je briga za radnike u slučaju preustroja firme (a što nas sigurno čeka), liječnički pregled za sve, individualno mirenje radnika i poslodavca prije pokretanja spora premda je pitanje kako će to u praksi funkcionirati, itd.

Dosegnuvši multidisciplinarnost, međunarodnu mobilnost studenata i profesora, te niz drugih stvari Bošković je pokazao " Bolonju " na djelu.

Mnoge stvari nisu u tom studiju baš jasne, svi se mi pravdamo reformom, tranzicijom u bolonju, ali ništa od toga nije opravdanje za ono što radim loše.

Realno, ljudi se nisu prilagodili bolonji, nego su bolonju prilagodili sebi, ne mijenjaju način predavanja, stvoreni su novi predmeti i nastavni programi za udomljavanje nastavnika i sl.

To nije bolonja, ali ljudi pravu bolonju sabotiraju.

A moje mišljenje je (iz perspektive FER-a) da bi obrazovne resurse (prostor nastavnici) trebalo povećati barem za 50 % da se Bolonjski proces uvede u kakvoj takvoj mjeri (odnosno, da se može reći da Bolonju ne fejkamo).

To znači naći dodatnih novaca koliko se može, prilagoditi se (tu smo barem svjetski prvaci: -) i fejkati Bolonju koliko treba (puno) te se osloniti na entuzijazam i integritet profesora i asistenata da će svoj posao odraditi bolje nego što su za to plaćeni (ovo je izmamilo gorki osmijeh na lice Zvone Radikalnog).

I tkomože položiti bolonju ili nešto drugo dodatno izučiti studira priučiti, neka to radi odmah čim prije, kako bi bio uspješniji, usavršeniji upravo na domaćem i međunarodnom tržištu rada i zapošljenja.

mislim da je glavni problem u tome što se kod nas ono što bi trebalo biti samo sredstvo doživljava kao cilj. ne, nije cilj uvesti prirodoslovlje (niti je (bio) cilj uvesti bolonju). treba prvo vidjeti što želimo postići pa onda tražiti na koje načine se do toga može doći. takve formulacije i takvog pristupa nigdje nema pa je i prirodoslovlje očito samo sebi svrha. što želimo postići i kamo idemo pitanja su iz drugog (ako ne i trećeg, desetog...) plana, umjesto da je odgovor na njih nulti korak u uvođenju bilo čega.